Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Aikupito: O le faitau aofai o tagata o le atunuu ma ona specificity
E tusa ai ma faamatalaga talafaasolopito i se atunuu e pei o Aikupito, o le faitau aofai o amata ona fausia e uiga i le sefulu ma le lua afe tausaga ua mavae. Ona i lona teritori i le sailiga o le fanua lafulemu oo mai le ituaiga o North ma Aferika Sasae. Latou faaopoopo mulimuli ane i sui o isi itulagi o le konetineta. O lea, i le vanu o le Naila i le taimi lava e tasi, le tele o ituaiga e ola ai. Mulimuli ane, ina ua maea se faasologa o taua toto, skirmishes ma le faatoilaloina faia o le faitau aofai o le atunuu o Aikupito. Muamua e aofia ai ni nai selau o afe o tagata, ma i le heyday o le atunuu taunuu atu i le tulaga o ni nai miliona.
I le amataga o le seneturi lona luasefulu i le Vanu o le Naila o le fale i le silia i le fasefulu miliona tagata. Gata i lea, i tausaga uma na faaopoopo lenei numera toetoe lava se isi miliona. O le aofaiga o le faitau aofai o tagata Aikupito (2013), e tusa ma fuainumera aloaia, o 83,66 miliona. o le numera aupito maualuga lenei i lona talafaasolopito. O lenei, ua faatulagaina lona 16 o le tulaga i le lalolagi i se faailoga e pei o le fua faatatau o le tuputupu ae o le faitau aofai o tagata. E tusa ai ma saienitisi, pe afai e le suia ai le tulaga, e pei o le 2050 le aofai o tagata i le atunuu o le a sili atu i le 120 miliona tagata.
E tatau ona matauina e teritori atunuu nofoia tutusa le toatele. Tagata o le tele lava ola i lona lima pasene, lea e uiga i se tasi miliona kilomita faatafafa. Le averesi density faitau aofai o tagata o le 76 tagata i le 1 km 2. I le taimi lava lea e tasi i le nofoaga o le alavai Suez , ma o le Naila Delta aʻe lenei fuainumera i le 1500 tagata i le 1 km 2. Sili ona sparsely nonofo ai ni tagata i totonu o le atunuu o le faga o le Sami Ulaula ma le Metitirani, laʻuina o le aai i le itu i sasae ma le oases toafa i sisifo.
Aikupito, o lona faitau aofai o tagata o le 90 pasene o le au Arapi o le vaega i Sasae-Asiatic, o se atunuu Mosalemi (94% o tagata faamaoni). Totoe 6% o ni Kerisiano. minorities ituaiga o Bedouins, Nubians ma isi tagata oe maumau solo, o le ola e matele i le itu i saute o le setete. E silia ma le afa o tagata o le au faifaatoaga. O se manaia le mea moni e faapea i se atunuu e pei o Aikupito, o le faitau aofai o tagata o le tasi vaetolu o fanau lalo ifo o le sefulu ma le lima tausaga.
I Cairo, le laumua o le atunuu, o le fale e sili atu i le lua sefulu miliona tagata. I aai tetele uma e mafai ona maua se vaega tele o Europa. E ui lava i le matua matitiva tulaga faalenatura i Aikupito e fai si faailoga maualuluga e pei o expectancy averesi olaga o le 73 ma le 68 tausaga mo alii ma tamaitai taitasi. O le tele o tagata Aikupito ona o le tulaga maualalo o le olaga o le tagata faifaatoaga e le iloa tusitusi. O le mafuaaga o lenei tulaga e mafai ona valaauina ma ua maea ona galulue se faiga aoaoga faamalosia e ono tausaga. O le mea moni e faapea galulue tamaiti e matele i le fanua e pei o tagata matutua i le taimi o le seleselega ma le lulu.
Ona o le leai o se laueleele arable, le faitau miliona o tagata i nuu i tua i tausaga taitasi agai i aai tetele. I le gata i lea, ua tele tagata Aikupito alu e galulue i atunuu e mauoa tuaoi aofia ai i le suauu.
talitonu le Malo le Malo o Aikupito, o lona faitau aofai o tagata o loo tuputupu ae, o le a atiina ae le sili atu pe afai o le a faaitiitia le saoasaoa o le tuputupu ae. O le mafuaaga lena ua i ai le atunuu i le tele o taumafaiga mo le puleaina fanau mai. Aemaise, ua malosi faalauiloa ai le manatu e tatau ona maua e aiga uma e le sili atu fanau e toalua.
Similar articles
Trending Now