Soifua maloloinaVaʻai

Auala e faailoa ma tausia hyperopia i fanau?

Hyperopia, po o faaupuga faafomai, hyperopia o se vaaiga o se refraction mata. A optics taulai farsightedness o le mata o le tagata e sili atu nai le retina. O le, o le ave tutusa sau mai mea faitino i totonu o le fanua o manatu, converge i tua o le retina. O le mafuaaga o hyperopia o se mana refractive vaivai o le ala o faasalalauga opitika o le mata. E mafai foi ona avea ma ona o le laiti umi o le eyeball.

Hyperopia i tamaiti i se taimi vave - e fai si masani lenei. fananau mai pepe ma eyeballs hyperopia. O le mea lea, e mamao-sightedness i tamaiti i lalo o le tasi le tausaga o 2-4 diopters e le o se solia ma e le tatau mafua ai le popole le talafeagai.

Hyperopia i fanau atu i le tolu tausaga, e tusa ai ma suesuega faafomai faaalia mai e sili atu nai lo le 90% o mataupu. O se tulafono, e tumau pea i se taimi vave, faasolosolo faaitiitia i le taitaiga a le refraction masani mata, i le 1 diopters i le aoga tausaga. O lenei suiga e tulai mai ona tuputupu apu le pepe mata. Ae peitai, ei ai taimi e le mamao-sightedness i fanau o loo manino pea, o le mafuaaga lenei e mafai ona avea ma se faatuai o le tuputupu ae o le eyeball. Fanau i lenei faaletonu opitika, ia e faavaivaia ou vaai. Talu ai ina ia vaai lelei ma maua se faatusa manino o mea faitino, e te manaomia se volitiga faifai pea o nofoaga. I le taimi muamua, o le mata o le pepe, e pei ona sa fetuunai e taui atu mo le mauaina o se tulaga vaivai o farsightedness. Ae e mafai i le lumanai lea o le taitai atu ai i le atinae o faamaʻi eseese mata, mo se faataitaiga, le tele o taimi e "taui" liliu spasm o apitaga (faaumiumi overstrain maso ocular). I le faaopoopo atu, e mafai ona mafua ai le foliga mai o strabismus i fanau.

Faavae i le tulaga o le le faatafa ese mai le tulaga masani o le faiga opitika o le mata,

e mafai ona vaevaeina hyperopia i fanau i ituaiga e tolu:

  • hyperopia vaivai, o le diopter i le 2
  • Tusa - i luga i le 5 diopters
  • Ma hyperopia maualuga, silia ma le 5 diopters

Faaalia mai le tulaga o le solia ma e umia le auga saʻo e mafai na e ala i suesuega faafomai faapitoa. Ina ia mafai ona puipuia, e le tatau ona faatalale i se asiasiga i se ophthalmologist itiiti ifo i le faatasi i le tausaga. O le a fesoasoani ia te oe e faailoa vave le faaletonu o le vaai ma atiina ae le o le auala sao o togafitiga. Atonu e le i latou lava fanau fuafuaina e faapea ua latou maua se faaletonu vaaia. O lea e taua tele le i ai o masani siaki-lugā e se tomai faapitoa. E pei o le auga e mafai ona faasino atu ia te oe e mafai ona e atiina ae lou alo umi-sightedness, o le nei. mafai faitio Kid ina ua mavae galuega vaaia o le tiga i le mata, tiga le ulu. Pe a faitauina e maua vave vaivai le tamaitiiti, oo faaletonu mata, atonu lava e mafai ona avea itaitagofie, ma, o le mea moni, ei ai se faaaliga faanenefu.

Afai ua faailoa faasaʻoga farsightedness lau tama o lenei faaletonu e mafai ai ei ai ni filifiliga.

I tausaga aoga faataitai, e fautuaina e le faaaogaina o lenses lelei mo le faasaoga o le oo lava i se vaega itiiti o le farsightedness. Fanau matutua atu i le 7 tausaga, le fomai faatonuina matatioata ma aoina lenses po lenses fesootaiga. Afai ua vaivai le tulaga o le farsightedness, ona fai matatioata e tatau ona na o ia i le galuega vaaia umi, mo se faataitaiga, pe a faitauina i totonu o le potuaoga i le aoga, meaaoga. Afai e faaopoopo atu i le atinaeina o le hyperopia, ei ai a matasepa le tamaitiiti, ua tofia faasaʻoga opitika atoa o le faiga vaaia. O le mea moni, o le vave o le a mafai ona faailoa mai le solia o le masini vaaia o lau tama ma amata ai le togafitiga talafeagai, o le lelei le avanoa e taofia ai faafitauli.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.