Soifua maloloina'ai maloloina

Carbohydrates: Taua lea vaega ua vaevaeina i carbohydrates ma o latou matafaioi i le tino o le tagata

Carbohydrates o se tasi o le elemene autu e manaomia e faatumauina ai se tulaga e silisili ona lelei o le tino o le tagata. O le e tuuina autu o le malosi, e aofia ai carbon, hydrogen ma okesene. Latou o loo maua le tele i le meaai o le laau amataga, e pei o sugars, taoina oloa, cereals ma fatu saito-atoa, pateta, alava (fua, fualaau faisua). O se mea sese le talitonu faapea o le susu ma le isi vaega o le tele lava e le meaai o loo i ai porotini carbohydrates. Mo se faataitaiga, susu loo i ai foi carbohydrates. O i latou o le susu suka - lactose. I lenei mataupu o le a outou aoao ai lea vaega ua vaevaeina i carbohydrates, ma faataitaiga o le eseesega i le va o nei carbohydrates, e faapea foi e mafai ona e malamalama i le auala e fuafua latou masani i aso taitasi e manaomia.

O vaega autu o carbohydrates

O lea, i le taimi nei dismantled, ua vaevaeina i vaega i carbohydrates. Tagata tomai faapitoa e faailoa mai vaega autu e tolu o le carbohydrates: monosaccharides, disaccharides ma polysaccharides. Ina ia malamalama i lo latou eseesega, vaai i vaega taitasi i auiliili.

  • Monosaccharides - latou sugars faigofie. I se vaega tele o lo o aofia i le suka vine (kulukose), suka fua (fructose) ma isi faataapeina atoatoa Monosaccharides i le vai, ma tuuina atu ai se tofo suamalie.
  • Disaccharides - lenei vaega o carbohydrates, lea ua vaevaeina i monosaccharides lua. foi atoatoa soluble latou i le vai ma a suamalie i luga o le gutu.
  • Polysaccharides - o le vaega mulimuli, o se carbohydrates lavelave e le faataape i vai le tino, e leai se folafola tofo ma aofia ai monosaccharides toatele. I se faaupuga faigofie, o lenei polymers kulukose: ua tatou iloa uma māsoā (faaleoleo carbohydrate o laau toto), cellulose (laau pa feaveai), glycogen (a carbohydrate suia fungi ma manu), chitin, peptidoglycan (murein).

O le carbohydrates lea vaega e manaomia e le tino o le tagata sili ona

Mafaufau i le fesili o lea ua vaevaeina vaega i carbohydrates, e tatau ona matauina o le tele o latou o loo i ai tonu lava i le meaai o le amataga laau. E aofia ai se aofaiga tele o vaitamini ma meaai, o lea e tatau ona i ai le carbohydrates i le meaai o tagata taitasi, ma taitaia i se olaga maloloina ma le malosi. Ina ia tuuina atu i le tino i nei mea, e tatau ona faaumatia ai i le tele e mafai ai o le fatu (sana, falaoa, falaoa, ma isi), fualaau faisua ma fualaau.

Suka, o lona uiga, suka masani - faapitoa lava le aoga mo le vaega o tagata ona ei ai aafiaga aoga i gaoioiga faiai. O nei sugars i faʻamalūga toetoe lava o le taimi lava manatu faapito i le bloodstream, ai le faateleina o le tulaga o le inisalini. I lenei taimi, oo i ai le tagata le olioli ma le euphoria, ina suka ua manatu e avea o se fualaau faasaina, pe afai e le soona taumafaina o aafiaga ua fai ma vaisu ma le lelei i le soifua maloloina atoa. O le mafuaaga lena o le ulufale o le suka i totonu o le e tatau ona mataituina le tino, ae peitai, e lafoaia atoatoa ai e le mafai, o le mea moni, suka o se punavai mana faaleoleo. I le tino ua liua i glycogen ma teuina i le ate ma musele. I le taimi o le vaeluaina o glycogen galuega maso o loo faatinoina, o lea, tatou te manaomia ina ia faatumauina pea le aofaiga e silisili ona lelei o lona tino.

masani carbohydrate intake

Talu mai le vaega carbohydrate uma ei latou lava faapitoa foliga ma o latou taumafaina e tatau ona manino dosing. Mo se faataitaiga, polysaccharides, faatusatusa i monosaccharides tatau ona ingested i aofaiga maualuga. E tusa ai ma tulaga manaomia ona lelei o ona po nei, e tatau ona faia aʻe ai carbohydrates le afa o le meaai i aso taitasi, o lona uiga pe tusa o le 50% - 60%.

O le fuafuaina o le aofaiga o carbohydrates manaomia mo le ola e

Mo vaega taitasi o tagata e manaomia ai aofaiga eseese o le malosi. Mo se faataitaiga, mo tamaiti i le va 1 i le 12 masina manaomia physiological mo carbohydrates o loo i le vaega 13 kalama i le kilogram o le mamafa, e le tatau ona galo, lea vaega ua vaevaeina nei carbohydrates i meaai a le tamaitiiti. Mo tagata matutua taʻi 18 i le 30 tausaga, o le fua faatatau i aso taitasi o carbohydrates eseese lava e faalagolago i gaoioiga. O lea, mo le auai o alii ma tamaitai i galuega o le mafaufau, le taumafaina o fua faatatau e uiga i 5 kalama i le 1 kilogram o le tino mamafa. O le mea lea, i le mamafa masani e manaomia e tagata lelei e uiga i le 300 kalama o carbohydrates se aso. E faalagolago i luga o le fola o le fale, e suia foi le ata lenei. Afai e auai se tagata faapitoa i galuega faaletino mamafa po o taaloga, ina ua le fuafuaina o le masani o carbohydrates le fuafaatatau nei: 8 kalama i le 1 kilogram o mamafa e masani ai. Gata i lea, i le tulaga lenei, foi e amanaia, lea ua vaevaeina i vaega carbohydrates mai meaai. O le fua faatatau i luga e mafai ai e fuafua i le aofai o carbohydrates aupito lavelave - polysaccharides.

fua faatatau taumafaina suka fuafuaina mo vaega patino o tagata

E tusa ai ma le suka, ona i se faiga mama, e sucrose (fructose ma molecule kulukose). Mo se tagata matua i le mea sili e na o le 10% o le suka i le aofai o calories susunuina i le aso. Ina ia tonu, e tatau tamaitai matutua pe tusa o le aso taitasi 35-45 kalama o le suka mamā, i le tagata, o lenei fuainumera maualuga - 45-50 kalama. Mo i latou o loo auai ma le malosi i galuega faaletino, o le aofaiga masani o sucrose e amata mai le 75 i le 105 kalama. O nei fuainumera faatagaina se tagata e tauaveina gaoioiga e aunoa ma le leiloa o le malosi ma le malosi. E tusa ai ma alafua meaai (fibre), o lo latou aofai e tatau ona iloiloina taitoatasi faapea foi, ma ave i itupa tala, tausaga, mamafa ma le tulaga o gaoioiga (itiiti ifo i le 20 kalama).

O lea, fuafua lea vaega e tolu ua vaevaeina i carbohydrates, ma malamalama i le taua o le tino, e mafai ona tutoatasi fuafua tagata taitoatasi le aofaiga manaomia o latou mo le ola, ma le faagaoioiga masani.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.