Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

E faapefea le tele o olaga o HIV siama i le siosiomaga? I mea vevela perishes HIV? O mea uma e uiga i le HIV

Syndrome o maua puipuiga mausali faaletonu na faailoa mai i le 1981 i ai pea le fesoasoani a se vaega o saienitisi mai Amerika. Le suafa aupito sili ona saʻo o le faamaʻi, ua popularly faavasegaina o AIDS - o HIV-lelei. O lenei faamaʻi evokes se siama ua suesue i le 1983 i le kamupani o le suesue o Amerika ma Farani. O le matua faigata lava siama HIV e togafitia, po o ae, toetoe lava se fofo, ina ua toso le faafitauli o le le taua e faasaga i lenei faamaʻi i mo se taimi umi. Uma e uiga i le HIV, o le a tatou taumafai e taʻu atu ia te oe i lenei mataupu. O le a ai? E pei o le siama salalau? E faapefea le tele o olaga o HIV siama i le siosiomaga? Pe e mafai ona maua i totonu o le siosiomaga o le atunuu?

Uma e uiga i le HIV

HIV - le siama faaletonu puipuia, lea e saʻo e aafia ai le faiga sao o le tino. A o ia mautu, e mou le puipuiga e faasaga i parasites fafo o loo osofaia pea o le tino. I le leai o se tali sao i le tino e faigofie ona atiina ae isi faamai pipisi. Tagata i le HIV siama e sili ona nofouta i le colds sili ona faavae ma e oo lava i le microorganisms e le tuuina atu e matua afaina ai se tagata uninfected. O se tagata na maua i le toto o HIV siama, valaauina HIV-lelei po o le HIV-lelei. O lenei siama e patino i le aiga o retroviruses.

Afai sa i ai se siama i le HIV, e le faapea o le AIDS tagata. Mai siama atu i siama tulaga o le atinae o lenei faamaʻi matautia le vaitaimi umi o le taimi, e uiga i le 10-12 tausaga le matutua. E faapefea le tele o olaga o HIV siama i le siosiomaga? I lenei ma o le a talanoaina atili.

Aafiaga i faiga puipuia

Ua mamanuina le faiga sao e puipuia ai mai le taia i meaola i fafo e faapea tulai mai ai se tulaga lamatia moni o gafatia e ola o le tagata. e le o se vaega latou o le tino o le tagata, o lea na mafua ai le tui nisi (puipuiga) tali sao: faafaufau, faasuati, fiva ma isi. nei faailoga uma ua tuuina atu faatasi ma se tagata ma i le taimi o le faiga sao taumafai e manumalo i le microorganism fafo. siama eseese, malulu, siama, fungi, staphylococci, foai meafaitino po o totoga o loo i totonu - e antigens uma.

Mo le vaega o le faiga sao aofia ai nisi totoga: o le thymus, su ivi, nodes lymph, atepili, sela thyroid ma lymphocyte, monocytes ma macrophages. HIV siama e sili ona taua o le matafaioi o le T-sela (lymphocytes) e iloa lenei mea ma isi siama i le tino. Latou faatelevaveina ana meatotino regenerative ma uunaia isi elemene o le faiga sao e tau ma taofia siama, e aofia ai HIV. O lena HIV siama faaumatia e le sela, sela faiai, loto ona ma māmā. O lenei disrupts le meatotino e puipuia ai o le faiga sao, ma vave faaumatia atoa ai.

Le tele o taimi, o le siama ua ulu atu i le tino, e mafai ona nonofo ai iina mai le 1 i le 5 tausaga, e aunoa ma le faaali mai o ia lava, ina ia tautala atu ai, ia i ai i se tulaga le toaaga. O lea lava sela saofaga T le atinae o ni isi o ni polotini e tetee lea e fuafua ai le afioaga o le siama i le tino. Ina ua taunuu i totonu o le toto, otometi lava ona avea ma ona feaveai ai le tagata ma distributor e mafai ona isi tagata maloloina.

O le atinae o lenei faamaʻi e matua gese ma manaomia ai le tele o tausaga. O faailoga na o loo inflamed le afioaga o le faamaʻi nodes lymph. I le faaiuga o le incubation vaitaimi o le HIV siama e vave multiplies, ma faaleagaina ai mea uma sela faiga puipuia, ua faapea ona mafua ai se faamaʻi e AIDS.

Le matautia o lenei siama

AIDS lava ma HIV siama te le tauaveina taunuuga matautia, latou te fatuina na o tuutuuga mo lenei. A immunodeficiency tino e le mafai ona feagai ai ma oo lava i le siama itiiti ma laiti lea e ati atu i ai. ua avea o se mafuaaga lea o faafitauli ogaoga faamai e taitai atu ai i taunuuga matuia. Pe afai o le tagata ua aafia immunodeficiency siama ilo i luga se isi siama ogaoga (faamaʻi pipisi, siama Zika), o le a le gauai le tino i fualaau faasaina togafitiga ma le faamai o le a na o le alualu i luma.

HIV siama

ua faaooina atu siama immunodeficiency e ala i le toto po o le faaesea, f.t.t., o le totoga feusuaiga. I se isi faaupuga, o le distributor o le siama e mafai ona na o le avea o se e feaveai o le faamai. O le HIV siama o loo i ai le onosai i le toto, susu fatafata, secretions o le totoga genital (sperm).

I le taimi muamua, e le foliga mai e matua le mafai lava ol lagonaina lava le siama, o lea lava e masani ona aafia e nofouta o lo latou tulaga.

O le mea moni, e mafai ona faaoo atu le siama mai tagata i tagata e ala i le toto po o fesootaiga tau feusuaiga.

E seasea ona, i le faiga o loo i ai tulaga o le faaleagaina faafuasei. E tupu lenei mea pe ae asiasi atu i se fomai nifo po o se manicurist na aafia onosai io outou luma, ma e le i disinfected lelei le meafaigaluega, ina ua mavae o le faagaoioiga o pepa faaletulafono lē mamā, isi mataupu faapena.

Ae le o taimi uma, e faaoo atu le siama mai le tagata, e mafai ona atiina ae i le tino ma i se faiga contactless. Le tele o taimi i le lalolagi i faiga ei ai faamasinoga ua mafua ai siama immunodeficiency isi matuia faamai viral, e pei o le tele mamapala po hepatitis viral.

Le toatele e popole faiga laiti eseese o manu ma iniseti. E taua le faapea e mafai ona na o tauaveina le siama immunodeficiency tagata, manu e le distributors. O le tuusaunoaga na o iniseti e fafagaina i luga o le toto (i le tatou itulagi o le namu, i atunuu Asia, e mafai ona e faaopoopo leeches).

le mafai ona aafia i le ā le auala?

E fia fasioti tagata o le HIV i totonu o le siosiomaga ma e mafai ona maua ai se siama e ala i aso uma? Mai le siosiomaga mai fafo e le o maua le siama i le toto o se tagata, ae na i luga o le paʻu, o lea le tumama faaletagata lava ia o se puipuiga sili ona lelei o le faamai.

Aua e te fefe o tagata pisia i le HIV, e le o lamatia i isi pe afai e te le auai faatasi ma i latou i feusuaʻiga. O le siama e le faaooina atu i se lululima. E le mafai e ona aafia e oo lava i lo latou lava faaaogaina mea (selu, lavalava, fufuluina o ipu, cutlery). O le siama e le salalau i le sauna, aau vai, taaloga ma gyms, o lea aua le fefe e asiasi i nei nofoaga.

Auala e iloa ai le faamai?

E faapefea le tele o olaga o HIV siama i le siosiomaga ma le auala e faasalalau? Ina ua mavae le HIV e le faaali mai siama lava, ma e le maua ai se lagona le lagolelei o le onosai ma, o se tulafono faafoe, e le iloa foi o loo aafia ai i latou. I tulaga e le masani, masina mulimuli ane, ia faailoa auga e pei o le fulū, fiva, chills, fiva, ae e leai se isu tafe, ma e le afaina faai. Na pau lava le faailoga lea e mafai ona e faailoa lenei siama - a mageso i luga o le paʻu i le eria lona manava. Afai e faafuasei ona amata ona lagona le vaivai faavaitaimi, faafaufau, teteʻe i meaai, dizziness, ma o lenei e le tatau ona totogi i ona i po o isi faamaʻi e tatau ona tofotofoina mo le HIV-AIDS.

O le natia (natia) ituaiga o le faamai atiina ae i luga o se taimi umi ma le tagata i le taimi lava e tasi e le lagonaina le faaletonu, ae e le faapea o le tino e le o loo i ai se suiga. Fuafuaina o le a fesoasoani i le afioaga o siama i le tino o le suega HIV. O lenei suega e masani toto mo ni polotini e tetee lea e faatupuina le faiga sao (e pei o se tali i le tui i le tino o HIV-siama). E faapefea le tele o olaga o HIV siama i le siosiomaga? Sei o tatou talanoaina lenei auiliili.

Le siama HIV: tulaga mautu i totonu o le siosiomaga mai fafo

O lea, ia talanoa e uiga i le tulaga mautu o le siama i le siosiomaga. Le a le umi o loo soifua le siama i fafo o le tino? O le HIV siama e matua mautu ma le ola i le siosiomaga mo le umi. O le tele o saienitisi finau e uiga i le taimi lea e tumau pea o toaga i le siama i le siosiomaga o le atunuu. Fai mai nisi o loo soifua le na o ni nai minute, ae ua faaiuina isi lona olaga i fafo o le tino mo ni itula. Pea, pe afai e mafai ona maua HIV siama se taimi umi e nonofo i fafo atu o le tino, i le lalolagi faiga o le togafitiga o lenei e mafai ona matauina faamaʻi auala i aso uma o siama, ae latou te le oi ai. E faapefea HIV e tumau pea i le siosiomaga? E le o se uamea-siama po spores fungal i le eleele ina ia le siama e le mafai ona ola ai, o le tele umi.

E faapefea fale o manu siama HIV i totonu o le siosiomaga?

Le a le umi o loo soifua le siama i fafo o le tino? Lava se tulaga e ese pe ai ai i le siosiomaga mai fafo, faatasi ai ma DNA (a mataua o le toto, semen). I luga o le umi o lona olaga i lenei tulaga o loo aafia o ia tulaga e pei o le aofaiga o DNA ma le vevela ambient. I lalo o le fale o manu tulaga i le siosiomaga i fafo ma le vevela tele o HIV siama i le DNA mafai ona ola mo le silia i le 48 aso. O le mafuaaga lena le lē mamā o nifo, meafaigaluega manicure ma taotoga, na totoe se mataua o le toto o se tagata ua aafia, mo ni nai aso e mafai ona o tagata maloloina.

O le a vevela fasiotia le siama?

O lea, i le mea vevela perishes HIV? e le mafai ona ia tatalia le vevela maualuga. e amata fasimea siama oti pe afai latou faamafanafanaina ai mo le afa itula i se vevela e amata mai le 56 tikeri Celsius, ae e le o faailoga taua e pei o le sela sili ona tetee tumau ola ma iu ai ina toe fanaufouina.

Afai tatou te talanoa e uiga i le siama i le pepa faatumu lea o lo o aofia i totonu o le toto, o le a ave le faagasologa o se taimi umi, ma le tatau ona teisi maualuga le vevela. O lenei siama i ai se atigi porotini, ma, e tusa ai, ua atoatoa faaumatia i se vevela o le 60 tikeri Celsius. Afai e te tausi le biomaterial i nei fua faatatau fua mo le 40 minute, o le siama maliu definitively ma le malosi atoa. O lea la, e te iloa, e faapefea le tele o olaga o HIV siama i le siosiomaga ma pe e mafai ona maua se siosiomaga o le atunuu. I le taimi nei e te iloa e mafai ona aloese mai lenei siama matautia. Soifua Maloloina ia te oe ma lou aiga!

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.