Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
EGP Ausetalia: foliga, uiga, autu foliga, tulaga e lelei ma leaga
E leai se setete i le lalolagi i ona po nei, lea, e pei o Ausetalia, e mafai ona mitamita nofoia e lo latou eria se konetineta atoa. "Konetineta Green" (e masani ona tautala o le Union Ausetalia) - o le pau le atunuu atoa aveese mai le malosiaga tuaoi i le vai o le vasa i itu uma. I le taitaiga a saute i sasae o le konetineta Eurasian e a lelei EGP. Ausetalia insularity uiga ese ma remoteness mai le atoa o le lalolagi o aso nei, peitai, o lenei mea moni e le o taofia ai se atunuu manatu o se tasi o le alualu i luma i le lalolagi.
O le tulaga le faafanua o le konetineta
O le vai o le Pasefika ma Initia vasa fufulu ona matafaga. E tusa o le 99% o le teritori o le o loo tu o le Taupulega o Ausetalia i luga o le motu autu. Islands aofia Tasmania, nofo i totonu o totoe se vaega o le nofoaga e aofia i le pule silisili ese o le setete. E tusa o le 7,7 miliona sikuea mita. km faatagaina Ausetalia e ulu atu i le sefulu atunuu aupito tele i le lalolagi, ma le mautinoa le faia o le nofoaga 6 i le faatulagaga e tatau ai. I luma o lona Rusia, o le Malo o Saina, atunuu North Amerika - US, Kanata, ma Pasila.
E aveina sopoia le teritori o Ausetalia mai sasae i sisifo, ma mai saute i sasaʻe, o le a maua e faaalu se vaiaso. Ina ua mavae le umi Amerika e toetoe lava 4.5 afe kilomita, ma lautele - teisi le silia le 3 afe km. pasia Tropic o Capricorn i le vaega tutotonu o le konetineta.
Ausetalia - atunuu tamaoaiga Tamaoaiga
tatau EGP gauai faapitoa Ausetalia. Tulaga e lelei ma leaga o lona remoteness mai isi setete nei ua tele atagia i le lalolagi i le uma o le olaga o le atunuu. Matua latalata latalata i le mana o Ausetalia i le itu i saute o Asia ma le Oceania i le tele o auala i ai se aafiaga lelei i le tausiga o sootaga faava o malo ma faiga faapaaga fefaatauaiga o le tulaga i le taitai o le lalolagi. Le konetineta o se tagata e tumu i le tele o faalapotopotoga faava o malo malosi, i Vol. H. O le UN, o le IMF ma isi.
Ae o le mea moni e faapea e leai se tuaoi laueleele o le atunuu, o se pa pupuni i le faatinoga o le tele o galuega faatino taitasi ma le tausia o le sootaga o le tamaoaiga ma isi malosiaga. I le faaopoopo atu, o le tau o le momoli oloa mai Ausetalia, e faia aʻe ai se vaega tele o tau logistics.
Le taimi lava e aoga ia iloa o Ausetalia - mautinoa se atunuu po nei maualuga, o lona tamaoaiga o se faataitaiga mo le tele o malosiaga o le aso nei, i suiga i se tamaoaiga o le maketi. GNP faatagaina e se taitai laina i le vaega o le lalolagi o galuega. O lea o le paranesi faapitoa faavae o Ausetalia o se le totoina o laau-autu vaega.
vala Climatic o le konetineta ma se talafaasolopito puupuu o lona faitau aofai
Uiga o Ausetalia mafai EGP e iloilo le profitability o lona nofoaga e faasino i isi setete ma malamalama i le mea ala aafia ai le nofoaga o le konetineta i le faavaega o se manuia ma taitai i le tele o itu o le atunuu. "Konetineta Green" e oo atu i ni sone climatic. Afai tatou te mafaufau io latou faasologa mai matu i saute, o le a lea e foliga e pei o lenei:
- Subequatorial (i le teritori o le itulagi i matu o le konetineta).
- Teropika (o lo o umia le vaega tutotonu o le atunuu).
- Subtropical (o le itulagi i saute o Ausetalia).
- Feololo (motu Tasmania).
I xvii senituri, aemaise lava EGP seila fiafia Ausetalia. na tatalaina konetineta i le 1606 e Dutchman Willem Yanszon, e ui ina sili talafaasolopito talitonu o le discoverer o le konetineta o Dzheyms Kuk, tagata e ona folafola atu le malo o le gagana Peretania o le laueleele o Ausetalia. Mo le taimi muamua i lona vaa tuta i le talafatai i le 1770.
leʻi faatuai le Palemene a Peretania i le tofiga o le vaega o le konetineta ma vasa. O le tulafono i le faavaeina o lona teritori o le nuu ulu atu i se aia tatau tonu lava o Europa tufatufaina le umia o fanua o le vao seia oo mai talu ai nei taimi.
I le vaitaimi mai le 1788 i le 50-tifaga o le XIX senituri i Ausetalia mai e uiga i le 340 afe o tagata, o le afa oi latou sa faamaonia le nofosala, ma le lona lua - o tagata fāi mai tauofo. Na faapena ona faia o le faitau aofai o tagata o le atunuu ma faia le nuu Anglo-Ausetalia.
Malo faiga ma tulaga o le tamaoaiga ma le faafanua o Ausetalia
O le vaega autu o EGP fuafuaina Ausetalia lona vaega tau pulega ma faiga faapolotiki. E le malo feterale, lea e, o se vaega o British Taupulega ma e aofia ai 6 setete, e aofia ai:
- Ausetalia i Sisifo;
- Saute o Ausetalia;
- Victoria;
- Queensland;
- Tasmania;
- Wales i Saute Fou.
Aloaia, ua manatu o le ulu o le konetineta o Ausetalia i le masiofo o Peretania Tele. Le Kovana Sili, lea e tauaveina o ana gaoioiga i le avea ai ma sui o le tupu, e tofia i le faatauanau o le malo i le lotoifale.
I le 1931, sa toetoe lava atoatoa Ausetalia le saolotoga ma le pule silisili ese. E le gata i mataupu tau lotoifale ma le gaoioiga a le atunuu i le tulaga faava o malo, ua maua Ausetalia tutoatasi lava.
Oceania i le tulaga tau le tamaoaiga ma le faafanua o Ausetalia
nofoia Oceania se nofoaga taua i Ausetalia EGP. Faapuupuu e mafai ona faamatalaina o se faigata o le motu o tupuaga eseese. O le aupito tele ma sili ona atiina ae o Tasmania, ma Ashmore ma Cartier Islands e matua lē ainā. O loo maua i latitudes teropika ma equatorial, o le vevela i nei vaega eseese lava + 23-30 ° C. O timuga maualuga i le motu (e oo i le 15 000 mm i le tausaga) sao i le afioaga o le a Flora ma fauna mauoa. Ae peitai, e mafai ona fai atu lava se Ausetalia. Ua taʻua o le konetineta o driest o le lalolagi.
Minerale i le konetineta
Tele matafaioi i EGP taaalo Ausetalia toafa. eria oneone tele e faaloaloa sili atu nai lo le 2.5 kilomita mai le talafatai o le Vasa Initia i le tele vaevaeina Tele, manatu talafeagai mo le ola ma mo se taimi umi le faaaogaina e le tagata. vevela o le ea maualuga o loo i ai se faatinoga faaletausaga averesi o + 35 ° C, ma le le lava atoatoa e toetoe lava o le timu sa latou galuega - seia oo i le ogatotonu o le seneturi talu ai, e uiga i le 35% o le konetineta sa gaogao ma sa manatu le aoga.
Ae suia atoa le tulaga iloa teugatupe minerale. Galuega i luga o le tuuina atu o punaoa taua o lo o tausia i lenei aso. Teugatupe o auro, koale, uranium, uʻamea'oa, manganese, taitai ma faatagaina Ausetalia "lele" i le pito i luga o le lalolagi faatulagaga o atunuu i le tulaga o le tamaoaiga o minerale. I aso nei, Ausetalia - o se tasi o le aupito tele gaosi ma e tuuina atu mea e masani faalenatura.
I le faaiuga o Ausetalia
O lea la, i se puupuu vaitaimi ua pasia ai e le o se ala faigata o le atinae. faatagaina EGP Ausetalia le tulaga e alu atu mai se faaopoopoga colonial o le Malo o Peretania i se atunuu tutoatasi ua i ai se tulaga faatonuina maualuga o le ola. O se matafaioi tele i lenei tafe mai o tagata fāi mai i le vaega o Europa ona o lo latou taunuuga na i ai le galuega o le tausia ma le atinae o le tulaga fou ua faia. Maualuga faapitoa agavaa, e aofia ai sui o le galulue galuega, ma inisinia oe ua faia o latou sao taua i le faavaeina o le Taupulega po nei.
EGP Ausetalia, e ui lava ona vavaeeseina mai i le lalolagi atoa mo se senituri o pea le mea sili o le meaai e gaosia ma oloa tau faatoaga. Sili atu nai lo le 60% o loo auina atu i fafo o le gaosiga o le atunuu. Atiina ae i le atunuu ua manatu o alamanuia alamanuia gaosia le susu, le uaina-faia ma faamalumalu.
Similar articles
Trending Now