FaavaeinaTala

Emepaea Karla Velikogo - o le Roma Lua

O le pau Emepaea o Roma i lalo o le osofaiga o le barbarians tuua i tua o se faanaunauga nostalgic tele. sa faia ina ia taumafai e oo lava atamai ma le maoae o Roma anamua e kopi le manumalo. I Europa, o loo i na faavae faagasologa mananao e faafouina se tulaga lotogatasi malosi, lea o le a tuuina atu, e pei ona muamua Roma, mai i le Vasa Atelani i atunuu uma o le Western Europa. Iloa se miti e faapotopoto laueleele i se tulaga e tasi e mafai ona na o le malo Karla Velikogo. O se vaaiga puupuu i lona talafaasolopito, o le tulai mai ma le pa'ū.

Ina ua mavae le pa'ū o le Roma malo ma le mana, o se tasi o le taitai Siamani ituaiga francs Chlodwig, ua fetalai mai ai lava i le faaiuga o le senituri tupu V. Mai ai na amata ai le faigamalo, lea o loo tauaveina le suafa o le Merovingian. O le VIII i. Pepin, pulenuu o le maota o le tupu mulimuli Merovingian, aveesea i le 751, o lona suzerain. faoa faamalosi le atalii o Pepin le nofoalii - Carl, na taʻua mulimuli ane o le Tele. O le a fanau mai fitafita ma se taitai o le militeli talenia, o le Tupu fou, e le gata na tuuina atu le suafa o le aiga o le tupu atoa, ae faapea foi pulea e faalautele ai le tuaoi o le tulaga Frankish tele ma sili atu. O se taunuuga o lana itu taua, faia le superstate nei - o le malo o Charlemagne.

Na Ia maua ai le tino ma le amataga o le tupu o le 46 tausaga (mai le 768 i le 814 tausaga). I le taimi lea ia auai i le itu taua limasefulu. O se taunuuga, e faafetai ai i le atamai o le taʻitaʻiʻau, faateleina Charles le eria o le malo i le afa. Ia faapipii Bavaria ma Italia. I le itu i sasae, na ia manumalo i le taofia Saxons ma brutally pea lo latou fouvale, ma faatoilaloina manuia faamataʻu le Take ma se faalavelave. I le itu i sisifo o le malo o Charlemagne sa feagai ma se fili sili atu le malosi - o le Saracens, o lē sa i ai foi lona le manumalo, puʻeina le Iberian Penisula e toetoe lava atoa. pulea e fetaomi atu autau pule i latou i tala atu o le Ebro River.

I lona heyday, i le tausaga e 800, faaloaloa malo a Charlemagne mai le Ebro i le itu i sisifo i le Danube ma Elbe i sasae, i le itu i matu sa ia alu atu i le Sami i Matu ma le Baltic Sami, ma i le itu i saute - le Metitirani. Strategically Susu mana faaletino Pope i le "Pope Setete," sa mafai e le faavaeina o le Pulega o Aiga e maua ai le lagolago o le faifeau, ma i le taimi lava lea e tasi sa manatu le pope lona pologa. I le tausaga e 800, i le Kerisimasi Aso, Leo III o, le Pope tuuina le tele pule o le pale malo, ma folafola atu i ai i luma o le lalolagi Kerisiano atoa, "le Atua, ua faapaleina i le emeperoa o le Agaga o Roma."

tausia Emepaea Karla Velikogo sootaga faava ma Byzantium ma le lalolagi Arapi. I se taumafaiga e faafouina le mana o le Emepaea o Roma ma susulu anamua, o le pule faavae i lona laumua, Aachen, o se ituaiga o nofoaga autu faaleaganuu. O iina, i le valaaulia a le tupu, na oo mai ma galue Ioann Skott Erigena, Alcuin, Pavel Diakon, Hraban fanua tulimanu ma isi. E ala i le poloaiga malo i le tele o vaega o le atunuu sa latou faavaeina aoga lea e le gata o le au puta le aoaoina, ae faapea foi tagata faalelalolagi. O lenei fuga puupuu o le aganuu ua maua mai le talafaasolopito o le "Carolingian Renaissance".

Ae peitai, o le atalii o Charles - Louis, Lothar ma Charles le Tula - e le mafai ona malilie i tofi ma amata ona faia i le tasi i le isi finauga. I le 843, na sainia Verdun se maliega i lalo o lea na vaeluaina le teritori i le va o uso e lua. E ui lava i le mea moni sa i ai pea le aiga tupu, disintegrated le malo Carolingian i fasi. ua avea faateleina ephemeral le tagavai o le emeperoa. I XI i. i le malo o Farani amata a fou, Capetian faigamalo (faavaeina Gugo Kapet).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.