Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Encephalitis herpetic
Encephalitis Viral e faatatau i faiga pipisi e tutupu i le faiai. E faalagolago i le mea faatupu, o le faamai e mafai ona tuuina atu faatasi ma le tele o faailoga.
encephalitis Herpes o se faamaʻi matuitui o etiology pipisi. Faiai faaleagaina faamatalaina e ala i le atinae o le pepa solo necrosis ma ogaoga i le lotoifale ma auga cerebral faaletonu o galuega tauave CNS. e mafai ona tupu encephalitis Herpes faasaga i le talaaga o herpes natura generalized siama po o le atiina ae i le uiga maotua lesion faiai.
manuʻa ogaoga faiai tutupu i faasalalauga intrauterine (siama). Ae peitai, o le tele o tulaga o siama fetal faailoa saʻo ina ua uma ona māsae o le membranes aʻe ala i luma o le faaooina ma le taimi o le fuaitau o fua measā po cervix aafia. I lenei tulaga, o le siama ati e ala i le paʻu, membrane mucous o le gutu, mata ma tamaitusi respiratory.
tamaitiiti siama i le taimi o le vaitaimi postnatal o loo faatinoina e ala i le fesootaiga ma tagata o lo oi exacerbation o herpes paʻu. Siama o tamaiti matutua ma matua mo le sili atu i le lua tausaga o le e masani ona faaosoosoina o le tumau o le siama i ganglia sensory. I tulaga faapea, herpes encephalitis atiina ae e fesootai ma le faatoaagaina mai o natia siama ma ona perineural faalauiloaina e le faiai.
Le tulai mai o le e mafai ona matauina faamaʻi i le siama siama autu (tolu sefulu pasene o tulaga uma) po o se taunuuga o le toe faatoaagaina mai o siama (fitusefulu pasene o mataupu uma). O le tui o le siama tauaveina e hematogenous. Ae peitai, e tusa ai ma nisi o tagata tomai faapitoa, e ati atu i le faiai o le ganglia o le vagus, trigeminal, glossopharyngeal ma neura olfactory.
encephalitis Herpes tupu i pepe fou i le vaiaso muamua po o le lona fa o le olaga. auga Togafitiga o faaleagaina e faalagolago i le taimi o le siama i le vaitaimi perinatal.
siama Antenatal i maitaga vave tuluiga, o se tulafono, o le oti fetal po o faaletonu fanau mai lea e le talafeagai ma le olaga o le tamaitiiti.
Siama i maitaga tuai faaosoosoina ai le fanau mai o vave pepe i le afioaga o le ofoofogia o hypoxia.
auga le falemaʻi i le taimi o loo faamatalaina ai le soifua mai i le faaaliga le malosiaga o CNS le atuatuvale, na faaalia i lethargy aoao faatoa fanau mai, maso hypotonia, susu flaccid, hyporeflexia.
I le o atoatoa tulaga o le faagasologa matuitui intrauterine, o le uiga o le toesea o le natura obscheinfektsionnogo o le syndrome, faapea foi ma le toto masani biochemical ma togafitiga ma sua cerebrospinal.
lesion faiai faatulagaina mateia mai se ola tamaitiiti e faaletonu eseese i le atinae o midline fausaga faiai, hypoplasia ma aplasia o lobes faiai tagata taitoatasi, corpus callosum, cerebellar vermis. I le maitauina o le tamaitiiti i catamnesis mo sefulu - luasefulu ma le fa masina faaalia a faatuai talatala i le afi ma le atinaeina o le mafaufau.
moe maʻi
O le causative sooupu a le maʻi e le o iloa mai e aso. Ae peitai, o le taunuuga o le suesuega togafitiga ma morphological, ei ai se natura viral.
e faamatalaina le tulaga matuitui e manuʻa inflammatory suiga pathological. o loo i ai i latou i le mataupu efuefu, i le eria o loo siomia ai le vaega faaogatotonu len¯ao o le hypothalamus ma le vai faiai. o tulaga faaumiumi degenerative i le natura. Nofoaga nofoaga o le lesion - subcortical nuclei ma neurons cortical.
e tatau ona aofia ai faaaliga masani drowsiness, fiva, ma diplopia. Drowsiness faatasi malamalama soporous, ae e mafai ona fafaguina ai le onosai pe a manaomia. Ina ua uma ona nofo i luga, e le mafai ona avanoa mo fesootaiga i se taimi puupuu, ona pa'ū toe moe.
Similar articles
Trending Now