Tala Fou ma le SosaietePhilosophy

Failautusi o le gagana Peretania-mea faitino a Thomas Hobbes: tala'aga (ata)

Thomas Hobbes, o lana ata o loo tuuina atu i le tusiga, na fanau i Malmesbury i le 1588, i le aso 5 Aperila. O ia o se tagata Peretania-o se mea faa-Peretania. ua proliferated Lona manatu i fanua faasaienisi e pei o le talafaasolopito, o le fisiki ma geometry, aoaoga ma mataupu faavae. Sei o tatou mafaufau atili, nai lo Thomas Hobbes na lauiloa. O se tala otooto o le ata o le a faamatalaina foi i le tusiga.

Tala faasolopito

Thomas Hobbes, o lona talaaga e tele lava lona tumu i galuega i ana galuega ma le fa'avaeina o manatu, na fanau mai i le taimi muamua. O lenei mea na mafua ona o le popole o lona tina e latalata atu i le auupega Sipaniolo i Egelani. Ae ui i lea, sa mafai ona ola o ia e tusa ma le 91 tausaga, ma tumau i ona tausaga uma manino lelei. Na tu'uina atu a'oa'oga i lenei tagata i Oxford. Sa fiafia o ia i faafanua, o femalagaaiga a tagata tafafao. O manatu o Thomas Hobbes na faia i lalo o le faatosinaga a le aufaasesega manatu o lona taimi. Aemaise lava, sa masani o ia ia Descartes, Gassendi, Mersenne. I se tasi taimi sa faigaluega ai o se failautusi i Bacon. O talanoaga ma ia e mamao ese mai le aafiaga mulimuli i manatu o Thomas Hobbes. Sa fiafia foi o ia i galuega a Kepler ma Galileo. Faatasi ai ma le mea mulimuli, na ia feiloai ai i Italia i le 1637.

Thomas Hobbes: Biography

E tusa ai ma lana vaaiga i le lalolagi, o ia o se pule tupu. Mai le 1640 i le 1651. Na ave faapagota Thomas Hobbes i Farani. na faia ai lona talitonuga faavae i lalo o le uunaiga a le fetauaiga bourgeois i Egelani. O le toe foi atu i lenei atunuu ina ua mae'a le taua a le malo, na ia malepe ai ma le malo. I Lonetona, na taumafai ai Hobbes e fa'amaonia fa'amalosi le galuega fa'apolokiki a Cromwell, o lona pule fa'amalosi na fa'amautuina ina ua mavae le fouvalega.

Manatu tau tagata

Thomas Hobbes na latalata tele i mea na tutupu i lona taimi. O lana manatu autu lava o le filemu ma le saogalemu o tagata tagatanuu. O faafitauli o le sosaiete na avea ma se vaega tutotonu i le galuega na amataina e Thomas Hobbes. O manatu autu o le mafaufau e aafia ai tagata. I le amataga lava o lana galuega, na ia fuafua ai e lolomi se vaeluaga. I le vaega muamua, e tatau ona faamatalaina le tino, i le vaega lona lua - le tagata, i le lona tolu - le tagatanuu. Ae ui i lea, o le muamua volumes, o le mea mulimuli lea na tofu. O le pepa "E uiga i le tagatanuu" na lomia i le 1642. Galuega "I le tino" na lolomiina i le 1655, ma i le tolu tausaga mulimuli ane na lolomi ai le vaega "About the Man". I le 1651, na lolomiina le Leviatana - o le galuega tele ma le taua na faia e Thomas Hobbes. Philosophy (puupuu ma le lautele) na faamatalaina ia i latou i ulua'i mataupu o le galuega. I le vaega o totoe, o mataupu o le vafealoaloai ma le tulaga o le setete sa iloiloina.

Thomas Hobbes: Aotelega e uiga i le manatu

Na faitio le tagata mafaufau e uiga i le le lava o le alualu i luma o ona tuaa. O lana galuega o le faasa'oina lea o le tulaga le manuia. Na ia faatuina le galuega o le faatuina o elemene o le a avea ma eleele mo le atina'eina o le "moni" ma le "mama" faasaienisi, ae vagana ai e faaaoga le metotia fuafuaina. O le mea lea, na ia taofi le puipuia o foliga mai o mataupu sese. Na faamamafaina e Thomas Hobbes le taua o auala i le tulaga o le faasaienisi. O nei manatu e afua mai i le vaaiga faalelalolagi a Bacon, o le na tetee i le poto masani. E tatau ona maitauina o le naunau i le auala o le uiga lea o le tele o fuainumera o le 17 senituri.

Va'aia o mafaufauga

E faigata le ta'uina o se tasi o ta'iala patino o le saienisi, o le tagata e taua o Thomas Hobbes. O le filosofia o le mafaufau, i le tasi itu, na faavae i suesuega loloto. I le isi itu, o ia o se lagolago o le fa'aaogaina o le auala numera. Na ia faaaogaina e le gata i le sa'o a'ia'i, ae faapena foi i isi vaega o le malamalama. Muamua lava, na fa'aaoga e ia i le faiga fa'apolokiki le auala fa'a-matematika. O lenei fa'asalaga na aofia ai se tino o le malamalama e uiga i le vafealoaloai na mafai ai e le malo ona fausia ma tausia tulaga filemu. O le mea tonu lava o mafaufauga e aofia ai, muamua lava, i le fa'aaogaina o le metotia e maua mai i le fisiki o Galileo. O le mea mulimuli na fa'aaogaina masini ma geometry i le au'ili'iliga ma le vavalo o mea fa'apitoa ma mea tutupu i le lalolagi faaletino. O nei mea uma na tu'uina atu e Thomas Hobbes i le matāgaluega o su'esu'ega o galuega a tagata. Na talitonu o ia i le faamautuina o ni mea moni e uiga i le natura o le tagata, e mafai e se tasi ona nofofua i auala o amioga a tagata taitoatasi i tulaga patino. O tagata, i lona manatu, e tatau ona su'esu'eina o se tasi o vaega o le lalolagi. Mo mana'oga ma tu'inanauga faaletagata, e mafai ona su'esu'eina i luga o le fa'avaega o le tino ma o latou mafua'aga. O le a'oa'oga a Thomas Hobbes na fa'avae, i luga o le mataupu na tosina mai e Galileo. Na ia finau uma o loo i ai - o le mataupu i le lafo faatu.

Le aano o le manatu

O le lalolagi lata ane, o le natura o Hobbes e manatu o se lavelave o tino lautele. O mea, o latou suiga, i lona manatu, e mafua mai i le mea moni o elemene faaletino o lo'o gaoioi. O lenei mea ofoofogia na malamalama ia te ia e pei o se auala masini. O faagaioiga o lo'o lafoina e ala i le tuleia. Na te faaosoina se taumafaiga i le tino. O lea, i le isi itu, ua avea ma se faagaioiga. E faapena foi, o le Hobbes e faamatalaina le ola faaleagaga o tagata ma manu, e aofia ai lagona. O nei aiaiga o lo'o fa'aalia ai foi le manatu fa'ainisinia o Thomas Hobbes.

Cognition

Na talitonu le 'au'aunaga e fa'aaogaina e ala i "manatu". O lo latou punavai o ni vaaiga manino lava i le lalolagi o loo siomia ai. Leai se manatu, O le au talitonu e talitonu, e mafai ona ogatasi. I le taimi lava e tasi, o lagona i fafo, i isi mea, na avea ma cognition i le lautele. O le anotusi o manatu e le mafai ona faalagolago i le malamalama o le tagata. O le mafaufau e faia le gaioiga galue ma gaioiga manatu e ala i fa'atusatusaga, vaevaega, ma le feso'ota'iga. O lenei manatu faavae na faavae ai le faavae o le aoaoga faavae o le malamalama. E pei foi o Bacon, o le au Hobbes na taulai atu i le faauigaina o upu, ao latou auai i le tulaga faalogona. Na talitonu o ia i le mafaufau o le tagata e leai se manatu e tasi o le a muamua ona tula'i mai i se vaega pe atoa foi i lagona. O le au faipisinisi na talitonu o le mauaina o le malamalama e faia mai le poto masani. Mai lagona, i lona manatu, na faaauau le saienisi atoa. O le malamalama taufaasese na ia mafaufau ai i le mataupu o lagona, pepelo pe moni, na faaalia i upu, ma le gagana. O faaiuga e faia i se tuufaatasiga o elemene gagana e filifilia ai lagona e sili atu nai lo le leai o se mea.

Moni fa'atematika

Ua talitonu le au sa talitonu o le mafaufau i tulaga masani o le a lava le na o le iloa o mea moni. Ae ui i lea, e itiiti lava le poto faasaienisi. Mo lenei vaega, e mana'omia ma tulaga masani. O i latou, i le itu, e na o le matematika lava e ausia. na faailoa mai e Hobbes ma ia malamalama faasaienisi. Ae o ona lava tulaga o le faipule, lea e tali tutusa ma le Cartesian, na ia tuufaatasia ma le manatu loloto. I lona manatu, o le ausia o upumoni i le matematika e faia i upu, ae le o se lagona tuusao o lagona.

Taua o le gagana

Na fa'aleleia e le au atina'e lenei manatu. Na talitonu o ia o so'o se gagana e mafua mai i se maliega a le tagata. E faavae i luga o tulaga o le nominalism, o upu na faaigoa o igoa, ia o loo aofia i le tauaofiaga. Na latou gaoioi mo ia i le tulaga o se igoa e le sa'o e uiga i se mea. A maua e nei elemene se tau tutusa mo se vaega o tagata e tumau i se tikeri sili atu pe itiiti ifo, latou te avea ma ituaiga o igoa-faailo. I le Leviatana, na fai mai ai Hobbes, mo se tagata o lo'o sailia se fa'amaoni sa'o, e tatau ona manatua le igoa o igoa ta'itasi o lo'o ia fa'aaogaina. A leai, o le a pa'ū o ia i le mailei o upu. O le tele lava o le a fa'aalu e le tagata le malosi e alu ese mai ai, o le tele o le a tuiina. O le sao o upu e tusa ai ma Hobbes e tatau ona fa'amatalaina i fa'amatalaga, e ala i le fa'aumatiaina o le le mautonu, ae le o le malamalama, e pei ona talitonu ai Descartes. E ala i le fa'atinoina ole manatu, mea po'o mafaufauga e mafai ona faalilolilo. O upu e mafai ona fetufaai. Ae ui i lea, e leai se manatu "masani" o le filifiliga.

Punavai o le gaioiga

O manatu faalelalolagi, lea na fa'amatalaina ai le lalolagi o lo'o siomia ai, na taufetuli atu ai i nisi fa'alavelave. Aemaise lava, o faafitauli na tulai mai i le mataupu o le mafuaaga o le lafo. I le avea ai o le Atua, na folafolaina ai le Atua i le leviatana ma le feagaiga i luga o le Tagatanuu. O le faasologa mulimuli ane o mea, e tusa ai ma Polokalame, e tupu tusa lava pe o ia. O manatu o le tagata mafaufau, o le mea lea, na feteenai ma talitonuga iloga o talitonuga faalelotu i lena taimi.

O faafitauli o mea fa'ainitaneti

I le avea ai o se tasi oi latou na maua le malamalama i le tagata. Na va'aia e le au fa'ailoga lona olaga o se faiga fa'apitoa. I totonu, o le fatu na pei o se tautotogo, nalu - e pei o filo, sooga - e pei o uili. O elemene nei e feso'otai atu ai le gaioiga i le masini atoa. O le mafaufau o le tagata na fa'amatalaina manino lava. O le mataupu lona lua o le saolotoga lea o le loto. O ana galuega i lana galuega na tali atu ia te ia manino ma sa'o, e tusa ai ma ana mataupu faavae. Na ia fai mai o mea uma e tupu ona e tatau ai. O se tasi o lenei fa'apogai o le tino o tagata. I le taimi lava lea, o le saolotoga o tagata e le mafai ona malamalama o le tutoatasi mai mea e tatau ai. Na ia fai mai o le gaioiga a le tagata i le mea e mana'o ai e le mafai ona i ai ni fa'alavelave. I lenei tulaga, o le gaioiga ua manatu e leai se totogi. Afai ei ai ni fa'alavelave, ona fa'amapula'a lea o le gaoioiga. Tautala i lenei mataupu e uiga i faafitauli i fafo. Afai e te ausia ai le mea e taofia ai manao i totonu o se tagata, e le o manatu e avea o se tapulaa o le saolotoga, ma ua tuuina atu e pei o le leai faalenatura o le tagata.

Soifua manuia lautele

E tele se avanoa i le filosofia a Hobbes. O le "Leviathan" ma le pepa "I le tagatanuu" e tuuto atu i le tulaga lautele. I le mulimuli ai i nisi o tagata, na ia taulai atu i le matafaioi a le tagata i le olaga o le sosaiete. Mataupu 13 "Leviatana" o lo'o i ai se fa'amatalaga o le "tulaga masani" o tagata. I totonu ia te ia, o lona uiga, e ala i le natura, e eseese tagata i mea latou te mafaia mai le tasi i le isi. Ae ui i lea, ua talitonu le au Hobbes o le tagata ma le natura lava ia e le leaga pe lelei foi. I se tulaga faalenatura faatino tagata taitoatasi uma le aia tatau o le lalolagi e faasaoina ai le ola ma le aloese mai le oti. "O le fiafia o le olaga" o le alualu i luma faifaipea o le faataunuuina o manaoga. Ae ui i lea, e le mafai ona avea ma se mea toafilemu, aua, e tusa ai ma Hobbes, e leai se olaga e aunoa ma ni lagona ma mana'oga. O le natura masani o tagata o le taimi e te alu atu ai i le mea e mana'o i ai, e feiloai tagata taitoatasi i se isi tagata. O le naunau i le filemu ma le malupuipuia, o tagata e masani ona aafia i feteenaiga. I lona tulaga masani, e mulimulitai se tagata i tulafono masani o le puipuia o le tagata lava ia. O tagata uma iinei o lo'o i ai le aia tatau i mea uma e mafai ona maua ma le fa'aaogaina o le malosi. O lenei tulaga o le Hobbes e taulimaina o se taua faasaga i tagata uma, pe a "o le tagata o le isi luko."

Faatulagaga o le setete

O lenei, e tusa ai ma Hobbes, e mafai ona fesoasoani i se suiga i le tulaga. Ina ia ola, e tatau i tagata taitoatasi ona tu'uina atu se vaega o lana uluai saolotoga i le mataupu. I le taui mo le filemu, o le a ia fa'aaogaina le mana e le gata. Ua tuu e tagata se vaega o le saolotoga e fiafia i ai le tupu. O ia foi, o le a na o ia lava o le a mautinoa lo latou fegalegaleaiga lautele. O se taunuuga, o le setete o le Leviathan o lo'o fa'atūina. O lenei mana, mitamita, ae faaletino, o le maualuga lea i luga o le Lalolagi ma usiusitai i tulafono paia.

Mana

Ua faia e ala i se maliliega fa'aagafesootai i le va o tagata auai. O le malosiaga tutotonu o lo'o tausisia le saogalemu i totonu o sosaiete ma fa'amautinoa le ola o tagata. O le feagaiga e maua ai se filemu filemu i se auala e tasi. O lo'o fa'aalia i le fa'atupulaia o malosiaga uma ma le mana i totonu o le fa'apotopotoga o nisi tagata po'o i totonu o le tagata e to'atasi o le a mafai ona fa'aitiitia uma manaoga o tagatanuu i le tasi. I lenei tulaga, ei ai tulafono fa'apitoa e fa'atapulaaina ai faatosinaga a le tupu. O i latou uma lava, e tusa ai ma le Hobbes, 12. Ae ui i lea, ua autasi i latou i le manatu lava lea e tasi e le tatau ona faia e le tasi i le isi mea e le manao se tagata e iloa e uiga ia te ia lava. O lenei tulaga masani o amioga lelei na manatu i ai o se mea e taua tele mo le fa'aauau pea o le ola o tagata, lea na tatau ai ona fa'atautaia ma lona soifuaga i le vaega atoa.

Faaiuga

O le manatu lautele o Hobbes na faitioina e tupulaga i itu eseese. Muamua lava, latou te tetee i le iloiloga o le tagata e avea o se vaega o le mataupu. O se tali le lelei na afua mai i lana tala faanoanoa o le natura faaletagata ma le i ai o tagata taitoatasi i se tulaga masani. Faitinoina ma lona tulaga i luga o le malosi atoatoa, o le faafitia o le mana paia o le tupu ma isi. E ui i lea, o le taua o le talafaasolopito o fa'amatalaga a le Hobbes ma o latou a'afiaga i olaga o le augatuaa e matua tele lava.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.