Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Fiva: puipuiga. Mo faamatalaga i le auala e faaalu ai le saʻo, ma pe o le faaalu o tupe i luga o vaccinations

e sili So o se faamai e puipuia nai lo le fofo. O lenei e faatatau foi i le fiva, o se faamai oti ma e mafai ona mafua mai i le tele o siama ma siama. Lē gata i lea, o nei siama o le tasi e mafai ona tuia i le tino i ni auala eseese.

O ai e tatau ona matua faaeteete o fiva?

e mafai ona mamaʻi so o se tagata lava fiva i lona tino ina ia maua microbe lava faigata le mauaina o le tomai e ati le pa e puipuia ai aia tatau i luga o le ie e ufiufi ai o le faiai. O lenei, o lē ua i lamatiaga:

  1. Fanau i faaletonu fanau mai puipuiga mausali po o le aafia i HIV.
  2. O fanau i le taimi o maitaga po o le fanautama solia tupu faavaeina po o ai i se faamaʻi o le neura autu (mo tamaiti ma maua i le supa, cysts posthypoxic i le faiai, cytomegalovirus intrauterine po o siama siama Epstein-Barr).
  3. Tagata matutua ma faaletonu tuuina atu le toto i le faiai ma i foi immunocompromised ua i se tulaga lamatia o lenei faamai.
  4. tagata talavou, e pei o:
  • tagata taaalo o loo maua pea se manua ulu;
  • tagata e masani ona mafatia mai faamai o le taliga, isu ma le faai;
  • i latou e faatino se taotoga palasitika i luga o le ivi o le ulu;
  • tagata ua i ai le tafe pea lava pea o le suāvai cerebrospinal mai le isu po o taliga.

o nei vaega uma - "fagafao" e faamai e pei fiva. Puipuia o le maʻi e oo mai ia i latou muamua. Ae ina ia taofia le faamai, e tatau ai ina ia iloa ai le ono aupito maualuga, o le mafuaaga e atiina ae.

O fea e fiva?

Le faamai e mafai ona mafua mai i le tele o manu ninii e aofia ai siama, fungi, protozoa, siama, manu ninii Association. O le manatu faavae o le "fiva siama" i vailaau e le oi ai, talu mai le tele o siama e mafai ona ono mafua ai lenei pathology.

fiva Viral e mafai ona e atiina ae o se failelegau o siama taatele: SARS, "laitiiti faamai" e pei o le misela, mumps, moa pox, rubella, siama herpes. E mafai ona avea autu - pe ingested enteroviruses, herpes siama.

fiva siama e mafai ona mafua mai i:

  • meningococcus, lea e "lago" i le ea mai a onosai i meningococcal nasopharyngitis (tupe e pei SARS masani), e feaveai meningococcal po o se tagata o le atiina ae o se ituaiga o siama generalized - septicemia meningococcal ma meningoencephalitis;
  • pneumococcus, lea ua sili ona masani ona ati mai le "maʻi" taliga, isu, faai, māmā, ae e mafai ona ulufale ma droplets;
  • Haemophilus influenzae, lea e mafai ona pasia e droplets;
  • isi siama, o le pa'ū lea e masani lava ona i le meninges ma otitis, sinusitis, nimonia, sepsis; E mafai ona tusia i ati manuʻa.

E faapea e mo le puipuiga o sea faamai e pei fiva, e tatau ona vavai prophylaxis:

  • i le amanaia ai le auala e ulufale ai o le microbe ma ona meatotino (e le faapitoa);
  • mea o le a maua sauniuniga faapitoa - tui (patino).

O le ituaiga muamua o le puipuiga o le tausia taitasi, aemaise ana tulafono faafoe taua e faamautu i loto o fanau. O le ituaiga lona lua o le faamaopoopoina ma le fomai faamaʻi pipisi i tulaga uma.

Fiva: puipuiga o nonspecific

o le tumama faaletagata lava lenei, fufuluina o lima, o se faasā ai le faaaogāina o solo e masani ai, washcloths, e tutusa ipu i ni vaega. e mafai ona maua fiva Enterovirus ala i le faaaogaina o le tunu vai po o le susu, o nisi taimi (mafuli i fanau) e ala i lima fafanoina ma faaaoga solo masani

Mai le adenovirus ma le tele o isi fiva mafai vaega puipuia i latou lava pe a ofu mo le tau, agamalu, aua le fesootai vavalalata ma tagata o loo coughing po sneezing, e vaai maʻi (faatasi ai ma le mata reddened, faitio o malaise po o le fiva). E le tatau ona totogiina i le mafaufau o loo tutupu colds aunoa snot ma ua pipisi foi tale. O lea, afai e te le mautinoa o le soifua maloloina, aiga, faia o se ufimata, lea e tatau ona suia itula 3-4 uma.

Puipuiga o le fiva siama e faapea e manaomia se taimi e faia faasalalauga otitis, sinusitis, isi sinusitis, nifo carious, nimonia, ma isi siama.

Fiva: puipuiga faapitoa

E aofia ai i le tauaveina o tui. O le tele o faamai e maua mai faatulagaina faafoeina vaccinations: rubella, mumps, misela, Haemophilus influenzae. E i ai foi vaccinations unscheduled, e pei o pneumococcal ma pipisi meningococcal, le manaomia o lea ua filifili e le matua i le tamaitiiti na o oe. O puipuiga o le fiva i fanau e mafai ona manaomia i le mataupu nei:

  • mo tamaiti ma faiga puipuia vaivai;
  • Afai ua aveesea le atepili;
  • pe afai o le a le tamaitiiti i le taliga, ina ia ola i le hostel;
  • mo tamaiti ma pathologies congenital po o ua maua o le neura autu ae e te lei alu i le aoga po o le aoga.

O tui e tuuina atu i le tolu uma e fa tausaga, o le le talafeagai o lo latou faatinoga ma le mafai ai faafitauli ma contraindications e tatau ona muamua ona feutagai ma se tagata faapitoa o faamaʻi pipisi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.