TulāfonoMalo ma le tulafono

Fuʻa ma ofu lima o Ausetalia. Lea manu o le faatusa o Ausetalia?

Ausetalia - o se atunuu lilo ma le masani ai, o loo tulaga i le sili ona se tamai konetineta, pe i le motu tele. Manu ola i le teritori o lea Malo, o le foi e le masani ai ma e le masani ai, e ese mai a le maua se isi lava mea. E manino lava, ma ofu faamatalaga fogaeleele e pei o lima o Ausetalia - e toetoe lava sili ona faatufugaga, lava faapitoa ma e le masani ai i totonu, atonu, o ni peleue uma o lima i le lalolagi.

O le talafaasolopito o le mapuna aʻe o le ofu talaloa Ausetalia o Auupega

O le talafaasolopito o le faatalanoaga o Ausetalia nei amata ma ia faamaonia le nofosala faaaunuua. Ma e tusa lava pe sa latou o atu i le "faapagota" e le fua, e toatele o latou suli nonofo pea lenei konetineta. Aborigines (Bushmen), aina le atunuu i luma o le solitulafono na ave faapagota, e leʻi i ai i le tulaga, o lea mea e uiga i le ofu talaloa o le aao o le taimi muamua-Europa a Ausetalia, ae peitai. Ma i le amataga o le sili atu o le talafaasolopito o ona po nei nai lo lenei atunuu e aofia ai vaega eseese, lea e na o le amataga o le talafaasolopito o lona faailoga i le senituri e lua sefulu.

O se tagata ua tuuina atu le tagavai o le atunuu o Ausetalia, o le British Korol Eduard le Fitu. O ia o lē e faamaonia le uluai lomiga o le fuʻa a le malo i le 1908, lelei le iloaina lea na avea toetoe tutoatasi mamao motu-konetineta. Na tupu lenei mea i luga o Me 7, ma ina ua mavae e uiga i le fa ma le afa tausaga ua faamaonia mulimuli (itiiti ifo i le mo le tekschy taimi), ofu lima masani ia i tatou i Ausetalia. sa faia lenei mea i le 1912, i le aso 19 Setema. Manaia le mea moni: "aoga" manatu ma le ofu talaloa o lima sa faaaogaina tele mulimuli ane, o tausaga i luma o le 66 th. Mo se faataitaiga, sa taia i se sixpence.

Le mea o loo faaalia i luga o le tagavai o Ausetalia?

O le vaega autu o le i ai, i le tu ma aga masani e sili ona lelei o heraldry, e aofia ai talita. Ua vaevaeina i ni vaega se ono - o le "tulaga" po o setete tagata, lea na avea o se vaega o Ausetalia. E maofa ai, o le laupapa o lo o umia e lua o le manu Ausetalia sili ona iloagofie - le emu ma kegaru. Latou tutu i le lala o se mimosa. O lenei laau ua taʻua foi o le acacias auro. Puipuia lava ia ua vaevaeina i le ono toeitiiti tutusa vaega.

Ma o le a manu o loo iai i luga o le tagavai o Ausetalia? O se manulele valaauina se shrike, o se Swan ma se leona. i latou uma o uiga faafaatusa ma loloto.

Ae le gata i manu faatusa o loo i ai foi isi faatusa: o le fetu e fitu faasinoina, o loo i le ogatotonu o le talita, le faaputuga o fetu o le Koluse i Saute, se pale, o se fetu auro i se satauro. Le fogafale i lalo e tatau artistically lipine curved ma le saini a le igoa tulaga (e le lava lea e tasi - o le igoa o le konetineta).

Ma ua filifilia e le faigofie faatusa taitasi - le faailoga o Ausetalia e moni o se faafoliga keronika o lona talafaasolopito.

O le faatusa o le vaega o le ofu talaloa Ausetalia o Auupega

e le faateia ai filifiliga o le nofoaga autu o tuufaatasiga laupapa: i le tulaga muamua, i taimi uma talita faatusa puipuiga. lagona heraldic lona lua - i le taimi lava e tasi ma le manumalo, ma le umia. Afai tatou te mafaufau e Ausetalia e le faigofie e maua ai mea nei aso ua taʻua o "tutoatasi", e le o faateia filifilia o le faavae mo lona faailoga talita. I lenei tulaga, o se tulaga heraldic o vaaiga o le Ausetalia lava faamaoni: tafatafa o le talita ua faavaaina e se ermine tuaoi. Ma mo i latou e le masani i aiaiga faavae o heraldry, e tatau ona malamalama o le ermine - mamalu ma aloaia o manu; i nisi taimi i atunuu e nisi o lona ofu fulufulu mafai ona ofuina na o le sui o le "aiga pule". O lea, o le ofu o le lima o Ausetalia atagia ai le protectorate umi o Peretania i lenei konetineta mamao.

I le faaopoopo atu, faatusa foi taitasi lona ono o le talita o nisi vaega o le atunuu, i le taimi lea o se vaega o le setete. O lea, shrike - o Ausetalia i Saute. Le Malo, na igoa ia "Victoria" (lea i le taimi lava lea e tasi manatua le vavau British Queen, lea na aumaia le suafa o se vaitaimi, ma o le atua fafine o le manumalo), e tuufaatasia ai le Koluse i Saute ma le pale malo. Faailoga Kvislenda - satauro Maltese, ma i New South Wales - Cross masani ai, ae ma le fetu auro. o loo faatusa i Sisifo Ausetalia e se Swan aveina ese. manumalo alu Tasmania striding leona ma se alofilima ola aʻe ai.

O se manatu manaia i le lima o Ausetalia o le fetu o le ave e fitu. Afai o vaega o le atunuu e ono (ie latou ma faatusa o ave o le fetu), lea o le mea na faia e le fitu? E tofia Feterale Faaitumalo Canberra, lea o le mea moni e le o se tulaga. E tusa ai ma se isi talitonuga - o se faailoga o le faatasiga o le laueleele avstraliyskiyh uma i totonu o se tasi atoa.

O le faatusa o le manu i le ofu talaloa o le lima

taua le fia iloa o le tuuina atu Ausetalia i le manu ia latou ofu o lima. E tusa ai ia i latou, mai le atoa "pa manu" i nofotupu faailoga, leai ni aia tutusa tagata o le vasega uma. I luga o le fesili o le a le ituaiga o manu i le ofu talaloa o le aao o le a sili ona Ausetalia taua, oi latou lava mo se taimi faatuai ona fai atu nei e lua: kangaroos ma emus. Ona latou mama physiologically le mafai ona e agai i tua. Ma aisea e le faailoga autu o Ausetalia.

Tulafono faafoe "faaaoga ai le" ofu o le lima

O le a mafai ona e alu mavae le gauai atu o le mea moni e faapea, o lea e tautala, o se "totonu" faaaogaina e le lava le manaomia o le tagavai o le tomai faapitoa o ata. e mafai ona avea sketchy mea uma, pe afai na o le faavae "auai", o lea le ofu talaloa o le lima o Ausetalia, ua lelei aloaia. Cubism ma le avant-garde, ou te manatu, e maua aafia e le tatau ai, ae o le malosi o le a outou le saili masei.

O le isi mea - le faaaogaina aloaia. Afai o le ae faaali atu le tagavai o Ausetalia i se gala mea na tupu i se fonotaga i atunuu i fafo (sinia) tagata po o faaaogaina, mo se faataitaiga, i lana tagavai, o le a tatau ona tausisia ma tulafono faatonutonu e talafeagai ai, ma fai si matua. E mafai ona e faamafanafanaina na o le mea moni e faapea o le mautauave i luga o le lipine, e faigata e tusi se mimosa ma le faavae o le tagavai e le faamalosia - o fasi sili teuteu.

O se isi faailoga o le tulaga

E pei o isi atunuu, o le fuʻa ma le ofu talaloa o le lima o Ausetalia o lona autu faatusa setete. Fuʻa e pei ona tumu i faatusa e pei o le ofu talaloa o le aao o le atunuu. E faapena foi i le muamua embodiment ie tupu i le faatusa fuʻa tumau pea fuʻa a Peretania. Le taimi muamua, na manatu le faatusa o le faamaoni pale i le taimi nei ua i ai se uiga faasolopito - faaalia ua mavae se tamai konetineta. Ono fetu i se talaaga lanu moana - o le faatusa o le nofoaga e ono tuufaatasia i se tulaga e tasi.

I nai tausaga ua mavae, e tele Ausetalia le fiafia ma o latou fuʻa - ua leva ona faamuta le fiafia i ai o se vaega o le fuʻa o le Peretania. Ae peitai, latou fiafia, toaga ma faauo faamanatuina lona Aso fuʻa (3 Setema), ma matau lona aso faamanatu, mea faʻapapa ma se lagona faigaʻai, e ui lava o le mea moni o lenei aso o se galuega (pe afai, o le mea moni, e le pau i le Aso Sa).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.