Aoga:Saienisi

Fuafaatatau o fuafaatatau o fuataga

O le mamao mai le Lalolagi i le La, ua fa'aalia i iunite faalelalolagi o le uumi, e tusa ma le 150,000,000 kilomita. I le fuafuaina o mamao mamao, ole faamaumauga e le atoatoa ona o le mamao i le va o isi paneta ma mea o le sola o le a tatau ona fa'aalia i numera tele-taugata.

O le vateatea o lo'o atia'e i le gasologa o le talafaasolopito Unit of distance in astronomy - le saienisi o le atulaulau. E masani lava, e fa'aaogaina e iloa ai le mamao i le va o mea eseese o le sola, ae o lona aoga e fa'aaogaina foi i le su'esu'eina o polokalama fa'aopoopo. I le seneturi lona 17, na i ai i manatu o le au suesue i luga o le vateatea le manatu lelei e fa'aaoga le mamao e vavae ese ai le la ma le eleele, e pei o le iunite manino i le vateatea. Talu mai lena taimi, e masani ona talitonu o le tasi o iunite o le astronomical e 149.6 miliona kilomita.

I le faagasologa o le faia o faamatalaga o heliocentric lalolagi mamao faalagolago i le faiga o le la ua lauiloa ma lava le sao atoatoa. O le tino autu o le tatou faiga o le la, ma e pei ona faasolosolo e le Lalolagi i se taamilosaga faataamilo faataamilo ai, o le mamao o le aiga i le va o le lua tino selesitila O lona suia. O le mea lea, o le vateatea o lo'o feso'ota'i ma le uila o le maualuga o le lalolagi e faatatau i le Sun. Peitai, i lena taimi sa leai lava se ala mautinoa e mafai ai ona fuaina lenei tulaga maualuga e tusa ai ma fua faataatitia terrestrial. I le senituri lona 17, sa iloa le gata i le mamao i le Moon , ma sa le lava nei faamatalaga e iloa ai le mamao i le la, ona o le fua faatusatusa o le vaega tele o le Lalolagi o sa iloa foi pea ma le Sun.

I le 1672, na mafai ai e Giovanni Cassini, fa'atasi ma le Faresaio o le vateatea, ona fa'atusatusaina le parallax o Mars. Le faataamilosaga o le Lalolagi na fuafuaina ma Mars ma le saʻo maualuga, ma o lenei ua faatagaina saienitisi e iloa ai le mamao mai le lalolagi i le la. E tusa ai ma a latou fa'atusatusaga, o le vateatea e tutusa ma le 146 miliona kilomita. I nisi su'esu'ega, o isi fuataga sa'o na faia e ala i le fuaina o le tele o Venus. Ma i le 1901, ina ua mae'a le o'o mai o le asteroid o le Eros i le Lalolagi, o se fuataga sili atu ona manino o le fuataga o fuataga na fuafuaina.

I le seneturi talu ai, na faia ai teuteuga e fa'aaoga ai le radar. I le 1961, na faatuina ai le nofoaga o Venus i se tau fou o le vateatea, faatasi ai ma se sese o le 2,000 kilomita. Ina ua mae'a le susulu o Venus, o lenei faaletonu na faaitiitia i le 1000 kilomita. O se taunuuga o fuataga umi, ua iloa ai e saienitisi le maualuga o le iunite o le astronomical i le fua faatatau e oo atu i le 15 centimita i le tausaga. O lenei sailiga e matua faateleina ai le sa'o o fuataga fa'aonapo nei o mamao mamao. O se tasi o mafua'aga mo lenei fa'afitauli atonu o le leiloa o le solar mass ona o se taunuuga o le savili o le la.

O le aso ua iloa ai o le mamao mai le Sun i le paneta pito i fafo o la tatou eletise - Neptune - o le 30 fuainumera o fetu, ma o le mamao mai le Sun i Mars e tutusa ma le 1.5 iunite o le fua fa'atau.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.