MalagaMotugaafa malaga

Hall Albert Royal a Lonetona

Matagofie fale lapotopoto i le ogatotonu o Lonetona e gauai atu i ai ma lona le tusiata fale masani. Ae o lana tala e leai se itiiti manaia ma fiafia. Royal Albert Hall - o se vaitaimi atoa, ma i le olaga o le gata o le UK ae i le lalolagi o musika.

History fausiaina

Prince Albert o se fiafia tele ma le Tagata Ulu o le faatufugaga. I le tausaga e 1851 sa faia i Lonetona Tele faaaliga, lea sa i ai le manuia i le lalolagi atoa. Mo ia, na fausia ai le maota Crystal i Hyde Park. Ae sa lei fuafuaina ina ia taulimaina fāʻaliga, ma, e musuia e le manuia o le mea na tupu, filifili Prince Albert e fausia ai se fale faapitoa e mafai ona taulimaina ai se aofaiga tele o tagata. O lea na fanau mai ai le manatu o le fausiaina o le Hall o le Arts ma le faasaienisi, e mulimuli ane o le a igoa i le mamalu o Prince - Albert Hall. Mo ia, na fuafuaina nofoaga latalata i Hyde Park, i le siomia ai eria - Kensington, sa amata ona fausia Prince le aai o le faatufugaga. Le aluga o taimi, o le o loo i le Victoria ma le Falemataaga o Albert, Royal Kolisi o Art, Falemataaga o Faalenatura History. Ae peitai, e faaliliu ai le manatu i le mea moni, e le na Prince, na maliu o ia, e oo lava ina o galuega saunia le potu. Ae oti lana tane faamafanafanaina, Queen Victoria filifili e faamaea ai le galuega o le tane pele, ma sa faataatia i le maa muamua i le 1867. Le galuega faatino atiina ae le tusiata o fale ma Francis Fouk ma Skott Genri. Ma i le 1871 le tatalaina sili, lea na auai Koroleva Viktoriya. na matuai ootia o ia i le manatu o lana tane, e le mafai ona faia ai se lauga, ma fai atu upu o le faafeiloaiga Prince Edward. Lea i Lonetona sa i ai se tasi o fale sili ona iloagofie i le lalolagi - o se konaseti fale Royal Albert Hall.

E tusa o le Prince

Albert, tane a le Queen Victoria, o se tagata faamamaina. I lona olaga atoa, sa mafuli auai i le faalauiloaina o aganuu galuega faatino ma le lagolago mo faatufugaga ma fuainumera faasaienisi. Ia faatuina se tu masani o fāʻaliga tau alamanuia i Lonetona, faapea foi ma le faamanatuina o le Tausaga Fou ma le teuteu o le laau Kerisimasi. O Ia o le na faavaeina ma progenitor o le manatu o le tele o fale mataaga a Lonetona: o le falegaosimea, faatufugaga ma galuega taulima (i aso nei o le Victoria ma Albert) ma kolisi: faatufugaga, musika ma le mamanu.

sa ia ma Korolevoy Viktoriey tulaga seāseā maua, o le alofa tele i totonu o le royals. Sa latou nonofo i se faaipoipoga fiafia silia laitiiti ma le 20 tausaga, na fanau i le 9 fanau, ae o le idyll ua faapuupuuina i le maliu o le Alii.

Ina ua maliu Albert i le 1861, sa faamafanafanaina Victoria. Sa ia taʻua e faapea "o le manatu o le a avea ma ana tulafono tane o le lalolagi", ma taumafai e faatino uma ana fuafuaga ma manatu, e aofia ai fausia fale konaseti, faaigoa Prince Albert Hall.

vala fausaga

O le fatuina o se galuega faatino o le fale konaseti, o le sa musuia ai tusiata o fale e le tusiata fale anamua. ua to latou ma faatinoina se fausaga i le tulaga o se ellipse ma se lapoa o le 83 mita, resembling se amphitheater o piliki mumu ma terracotta ma faamalama arched. ua faapaleina se fale e se dome tioata, o lona maualuga e 41 mita. Na gaosia le dome i Manchester ma sa aumai i Lonetona i le tulaga o vaega o tagata taitoatasi. Ona faaeaina ma mounting uamea fou faapitoa o lona taimi. faafoliga o le fale siosiomia a fresco matagofie faaalia ai le panorama o le aai mai le Hall Albert Royal ma tuufaatasiga le Manumalo o le Arts ma le faasaienisi. Frieze o ua teuteuina le fale i se tusi terracotta faaupuga - upusii mai le Tusi Paia ma le mea moni o le lalolagi keronika talafaasolopito. Foi, e teuteuina le faafoliga ma le tele o auiliiliga fausaga ma le 16 vaega sculptural faavaeina ai nisi o tusiata o Peretania. Latou e faatatau le galuega taulima, faatufugaga, saienisi, atunuu o le lalolagi, faapea foi ma le tagata o le aloalii, pasese.

O totonu o le fale konaseti

I le taimi, o le fale konaseti aupito tele o Albert Hall i ai se tulaga o le 9000 tagata. Mulimuli ane, o le tulafono saogalemu afi ua faaitiitia lenei aofaiga e 5.5 afe tagata. I le tele ona i ai, o le mea moni, faatauvaa i le tele o faapaologa o le lalolagi, ae le o le tele o le a mafai ona tauva ai i le matagofie totonu ma tagata lauiloa ia te ia. I luga o le teuteu totonu o le fale konaseti galue Harry Scott i sketches e Lucas Uso. ua teuteuina le potu e tusa ai ma tulafono o le Tala Faamamai o le: gilt, mumu veleveti, le tele o faamatalaga, le tele o le malamalama. O le tulaga o le fale i le tulaga o se amphitheater teuteuina okeni ma paipa 9000. Mo le masiofo ma lona aiga se moega faavaa faapitoa ma se malolo.

iloga na tutupu

Albert Hall - o se tasi o le faapaologa konaseti aupito sili ona lauiloa i le lalolagi. E manaomia ai e uiga i mea e tutupu i le 350 tausaga. E fetu uma o le lalolagi: "O le Beatles", "Ava", "Floyd piniki", Adele ma le tele o isi. Le fale Au konaseti o musika tuai ma le okeni, eseese faailoga sauniga, e oo lava i faasalalauga i taaloga, Ford faaalia afi, suega siamupini i le laulau tenisi ma afitusi fusuaga.

E sili ona iloga o 150,000 mea na tutupu sa: alofa polo faaletausaga, ua faia uma talu mai 1881, o le faaaliga muamua o le leoleoga, 1955, o loo faaalia Muhammad Ali, "Eurovision" i le 1968, o le premiere o Cirque du Soleil, o se konaseti e konaseti Frank Shintaro le Beatles i le 1963, ma le faitauina o le tala i le Garri Pottere o fragments mo 4 afe ili, o le tauvaga o piʻiga sumo.

olaga i aso nei Hall Albert

Albert Hall - fale neoclassical, puipuia e le setete. O le mafatia tele o reconstructions. I le 1897, na suia moli penisini ma le eletise, mai le 1994 i le 2006 sa faia ai se toefuataiga o le lalolagi ma le toe faafouina o le fale, i le faagasologa o lea ua matua faaleleia acoustics, ae e ese ua faasaoina atoatoa foliga talafaasolopito. I aso nei, Royal Albert Hall, o se ata o lea e aveese ai le turisi i tulimanu uma o le lalolagi, o le a manino faailoga o Lonetona faapea foi ma le lauiloa Big Ben. E miti mai tusiata uma ma musika, ma asiasiga - turisi uma Egelani.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.