Faavaeina, Tala
Hideki Tojo: talaaga ma le ata
Hideki Tojo o se tasi o faatusa sili ona feteenai i le talafaasolopito o Iapani. O lenei tagata o le tulaga sili e nafa ma le faatinoga o le 'au o Iapani i le taimi o le Taua Lona Lua. Ia ua aloaia o se faamasinoga faava o malo e pei o se taua tau solitulafono, ae e ui i lea e tumau mo le tele o tulaga faatonuina o Iapani mo faaaʻoaʻo. Lea e moni lava sa Todzio Hideki?
uluai tausaga
na fanau mai Hideki Tojo ia Tesema 1884 i se tamai taulaga Iapani Kodzimati latalata Tokyo. O lona tama, Hidenori Tojo, sa avea letenati aoao o le autau a le tupu. I luma o le fanau mai o Hideki uma ona aiga sa lua fanau, ae ua latou maliliu i se taimi vave i luma o le fanau mai o le taitai i le lumanai o Iapani.
Ona o le auiliiliga o galuega a lona tama, o le lumanai Hideki Tojo o se faaiuga foregone. Sa auina atu o ia e suesue i le Academy Militeli, lea sa ia faauu mai i le 19 tausaga. E tatau ona matauina e leʻi susulu malamalama Hideki, faatasi ai ma le 42-th taunuuga i se vasega o le limagafulu i latou uo. Ae peitai, ina ua uma le faauuga, sa ia maua le tulaga o le letenati lona lua o le fitafita.
I le 1909, na faia ai le faaipoipoga ma Tojo Katsuk Ito.
galuega faamiliteli
Ae sa tatau ai ina ia faaauau pea a latou aoaoga mo se galuega faamanuiaina Tojo. I le 1915 na faauu mai le Aoga Maualuga Militeli. Ina ua maea lana aoaoga, sa ia maua le tulaga o le kapeteni ma ave poloaiga o se tasi o le regiments o le leoleo a le tupu. Sa auai foi i le faalavelave e faasaga i le Bolsheviks i le Rusia Sasae Mamao.
I le 1919, Hideki Tojo avea o se sui o le militeli o Iapani alu o ia i Suitiselani. Faatasi ai ma le galuega i lenei atunuu Alpine, ia onosaia lelei, o lea sa ia tuuina atu le tulaga o le tetele. Ae e lei uma o lenei malaga i fafo o le palemia i le lumanai. I le 1921 sa ia alu atu i Siamani.
Ina ua toe taliu atu i lona atunuu o nisi taimi e aoaoina i le kolisi militeli.
maua le tulaga e sosoo ai o letenati Colonel Tojo i le 1929.
I tulaga militeli tumutumu
I le taimi lava e tasi, e amata mamafa fiafia Tojo i faiga faapolotiki. Na ia ulufale atu i le auaunaga i le Matagaluega o le Taua, ma talu mai le 1931, e manaomia ai i poloaiga a le vaegāʻau o Iapani i Manchuria. O ia o se tasi o le initiators o le foafoaga o le papeti tulaga o Manchukuo i le teritori o le Itumalo o Saina.
I le 1933 sa ia siitia lona tulaga i le tulaga o le Major Aoao Hideki Tojo. Iapani i le taimi tonu e amata sauniuni mo se faiga faavae i fafo toaga ma sogasoga e liliu atoa o Asia i saute ma sasae i se mea o uunaiga. Ona tofia Tojo ulu o le matagaluega o tagata faigaluega i le Matagaluega o le Puipuiga.
Ua uma ona i le 1934, sa ia poloaiina i se auvaʻa atoa. O le tausaga nei, na tofia Tojo malosiaga laueleele sili leoleo i Manchuria, ma avea mulimuli ane o se tausaga le aufaigaluega poloaiina o le Army Kwantung.
O le auai i gaoioiga militeli
I le taimi lava lea e tasi, sa amata ona tauaveina Iapani mai gaoioiga inosia i Mongolia. Lena sa nafa Tojo mo le pulea i latou. Sa aafia patino i le atinaeina o fuafuaga ma i le taua. I le 1937 tala o lona papatisoga o le taua.
I le tausaga lava lea e tasi, ona tofitofi ai taua tumu le fua ma Saina. taitaiina osofaiga Tojo i Hebei, lea na maea ma le manuia.
Ae peitai, ua uma ona i le afa muamua o le 1938, sa toe taʻua foi o ia i Iapani, lea na ia amata ai le galuega o le aufaigaluega, le faia o le tulaga o le sui auauna o le 'au ma i le taimi lava lea e tasi o se tagata asiasi o vaalele.
O le Minisita o le Taua
I le 1940, sosoo Syunroku faleoʻo, na avea Army Minisita Hideki Tojo. Talaaga o le ave lea o se liliu ese. O lenei sa amata ona ia ulu atu i le aofai o tagata o loo tuusao vaavaaia e Iapani. Mai lea i lona manatu avea faalagolago tele i totonu, ma aemaise lava ala faaupufai i fafo o le atunuu.
Toe foi i le 1936, na faaiuina Iapani ma Nazi Siamani le Aneti-Comintern aulape - se feagaiga faamoemoe i le taua e faasaga i le komunisi International, lea na mulimuli ane faatasi ai ma le tele o isi atunuu, e aofia ai Italia. Minisita o Taua, Iapani o se lagolago atu o nisi o le faalauteleina o le galulue faatasi ma Siamani, aemaise lava i le lalolagi militeli. Peitai, o lenei e le faapea sa Hideki Tojo ma Hitler manatu tutusa i luga o le vaega aupito toatele aiai o le fesili. I le tele o auala, e eseese o latou tulaga, ae i lenei tulaga e mafai ona fesoasoani le faiga faavae e lua tasi i le isi i le ausiaina oa latou sini. I le 1940, o se autau militeli o Iapani, faia mulimuli Siamani ma Italia ina ua mavae le sainia o le Aoao Faatafatolu aulape i Berlin. O lea na faia poloka au.
Ae peitai, Hideki Tojo, seia oo mai talu ai nei ma le faamoemoe e auai i le Union ma le Soviet Union. Ina ua faamanino mai e Stalin ia faamoemoe e le accede i le maliega o Siamani, Iapani ma Italia i le faatulagaga o lo oi ai, o le sui o Iapani ua alu atu i Moscow. E mautinoa lava e le o le matafaioi mulimuli i le auina atu o lenei emipasi taaalo ma Hideki Tojo. Kazan, Gorky, sa Sverdlovsk ma isi aai o le Soviet Union i le ala i le tupe faavae o le Amapasa o le Soviet Union. I le tautotogo o le 1941, na sainia se maliega atunuʻu i lē fetauaʻiga. Mulimuli ane, i le 1945, na malepelepe o ia e le Soviet Union.
le ofi atu o Iapani i le Taua Lona Lua a le Lalolagi
E tusa ai ma le Aoao Faatafatolu aulape, sa tatau Iapani e auai i le tauiviga mo hegemony i le itulagi o Asia ma le Pasefika, lea e otometi lava lona uiga ulufale atu i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le fetauai autu o le Iapani o le Iunaite Setete o Amerika.
Faafetai i le fuafuaga Tamaoaiga atamai ma ofo osofaiga ea Iapani i luga o le faavae o Amerika i Harbor Pearl, le tele o le na faaumatia neivi US ia Tesema 1941 i le Pasefika.
Iapani mo se puupuu vaitaimi o le taimi na mafai ai ona ausia pulega militeli atoatoa i East Asia, ma sa e faaalu le militeli US se aofaiga tele o le taimi e toe malosi.
Ao o le Malo
E oo lava i luma o le ulufale o Iapani i le Taua II leiloa lona lauiloa i le tagata ma le mautinoa o le emeperoa, na faamalosia Palemia o Iapani Fumimaro Konoe e faamavae i Oketopa 1941. ua valaaulia Lona nofoaga e Hideki Tojo. Ae peitai, sa ia taofi pea le tofiga o le Minisita o le Taua. I le gata i lea, sa avea o ia i le Minisita o le totonu.
Po o le Palemia o Iapani, pe i luma po o ina ua uma ona e leʻi i ai o le mana ma le pule. o le mafuaaga i le lumanai lea o le manatu e faapea, latou te fai atu, Hideki Tojo - taʻitaʻi. Ae o se malamalama o le tulaga faatauaina o le fuainumera o le politician o mea moni sese. Ia moni lava taulai i lona lima se aofaiga tele o le mana, lea na atoatoa taʻuamiotonuina, na tuuina mai le tulaga o le militeli, ae le ulu Tojo se tulafono e tasi le tagata, e leʻi faalavelave i le galuega a le faalapotopotoga o le mana o le saʻo e leʻi paʻi atu, e leʻi suia ai le faatulagaga faavae, e tetee atu i Hitler ma Mussolini, e ui lava, pe afai e manaomia, ia i ai se avanoa.
O le mea moni, tulafono martial noatia ina ia faia fuafuaga mo faalavelave faafuasei e pulea le faiga faaupufai i le atunuu, e tuuina atu mo le tapulaa o aia tatau faapitoa ma saolotoga o tagatanuu. Ae o mea na tutupu o loo faaaogaina i totonu o le US ma le UK i le taimi, ae le taʻua Siamani po o le Soviet Union, lea o tapulaa ua oo i se tulaga e le mafaatusalia i Iapani. I le faaiuga o le taua i Iapani, sa i ai na o le lua afe pagota faaupufai, ao i ai i le Soviet Union ma Siamani, o le fuainumera sa sili atu ma le selau taimi.
tusi faʻamāvae
O faamanuiaga o le autau a Iapani i le amataga o le taua i le fesoasoani i le tuputupu ae i le lauiloa o le Palemia e le tagata e tapulaa ofoofogia. Ae ina ua mavae le toefuataiga o le mana o le Neivi US mo se faasologa o le manumalo mulimuli i se faasologa o toilalo nai faagaeetia.
ua fasia le ta sili i le faatusa Tojo fitafita Iapani Midway. Ina ua mavae lena, o le faafeagai ma le tagata lava ia tetee a le Palemia sii i luga lona ulu, ma sa tuputupu ae le faamalieina i totonu o le tagata.
Ia Iulai 1944, sa mafatia Iapani isi faatoʻilaloina e 'au US i le taua mo le motu Sailau lea na faamalosia Tojo e faamavae.
Tofotofoga ma le faatinoga
Ae le mafai ona faaleleia mea moni o le faamavaega a le Palemia le tulaga o Iapani i le pito i luma. I le isi itu, o le a na o worsen. Ina ua mavae le toʻilalo o Nazi Siamani i le taua e faasaga i Iapani, ulufale atu i le Soviet Union, e ui lava o lona uiga o le solia o feagaiga atunuʻu oo i le 1941. mulimuli ane gau Iapani le faipuluga faaniukilia Amerika o Hiroshima ma Nagasaki. Setema 2, 1945 sainia le emeperoa o Iapani se toe faafoi atu le faatuaoia.
E ala i le tala faatusa i tofotofoga i Nuremberg, sa i ai se faamasinoga faava o malo i luga o le solitulafono taua Iapani, e aofia ai Hideki Tojo ma sa lisiina. Na tuuaia o ia i le amataina o le taua ma le tele o atunuu, i le solia o le tulafono faava o malo ma solitulafono taua. na faamalosia ai le palemia muamua e tautino atu atoatoa lana agasala.
Ia Novema 1948, o le faamasinoga ua tuuina atu i se maliu faasalaga Hideki Tojo. na tupu i le faatinoina i totonu o Tesema o le tausaga lava e tasi.
uiga iloiloga
Ina mamao, o loo vaaia Hideki Tojo e le nuu faava o malo e pei o se taua faasolitulafono ma le initiator autu o le taua i Asia. O le tele o Iapani tuuaia o ia i ana gaoioiga, lea e taitaiina atu ai i le toilalo o le militeli ma le faatafunaga o le tamaoaiga o le atunuu.
Ae peitai, ei ai tagata e manatu le talafeagai le faasalaga mo Hideki Tojo. Latou finau i le tulaga o Iapani tosina atu i le taua o se aafiaga matautia le maalofia, ma Tojo sa na o se tagata i le pulea ai le atunuu taimi ma faamalosia faigata o le faia o faaiuga e tusa ai ma le tulaga. E tusa ai ma nei tagata, i le solitulafono taua e faatagaina ai moni lava le malosiaga Iapani, e leʻi auai tagata Tojo ma e leʻi faatagaina i latou.
I so o se mea na tupu, po o le matafaioi tonu a le Palemia i le mea na tutupu i na tausaga, i le laulau o le talafaasolopito o Iapani e faavavau tusia le suafa o Hideki Tojo. Ata o le ata lenei i faaupufai e mafai ona vaaia i luga.
Similar articles
Trending Now