FaavaeinaSaienisi

Laasaga Faasolopito o atinae o tagata

O le taimi nei, o le ala talafaasolopito savalia e le tagata ua vaevaeina i le vaega nei: Prehistory, Talafaasolopito o le Anamua Lalolagi, Tutotonu Ages, New, Contemporary. E taua le matauina o le aso i totonu o saienitisi, o le na suesue i le vaega o le atinae o tagata, e leai se maliega e uiga i le periodization. O le mea lea, o loo i ai le tele o periodization faapitoa, lea o se vaega e atagia ai le natura o le aʻoaʻi mai, ma le aoao, o lona uiga talafaasolopito.

O faapitoa periodization taua sili mo le faasaienisi o archaeological, lea o loo faavae i luga o eseesega i le pepa o galuega.

Vaega o le atinae o tagata i le vaitaimi anamua faamanino mai i le sili atu nai lo le 1.5 miliona o tausaga. O le faavae mo ana suesuega sa le toega o meafaigaluega anamua, ata vali ana ma le tanumia, lea na faailoa mai i le taimi o le excavations archaeological. Tu ma agaifanua - o le faasaienisi e feagai ma le toefuataiga o foliga o le tagata anamua. Le vaitaimi toaaga tupu amataga o le tagata, o le maea o le tulaga foliga vaaia.

I lenei vaitaimi, o loo i le vaega lenei o le atinae o tagata: anthropogeny (talutalu, lea e iu tusa ma le 40 afe o tausaga ua mavae ma i le manu o ituaiga sapiens Homo.) Ma le Kenese lautele (faavaega o pepa lautele o le ola).

amata History anamua ona countdown i le taimi o le mapuna aʻe o le setete muamua. O vaitaimi o le tagata o loo faaalia i lenei vaitau e sili ona lilo. ua tuua malo anamua maa faamanatu ma ensembles fausaga, faataitai o faatufugaga maoae ma atavali ua oo mai i lalo i lo tatou aso. O lenei epoch e faatatau i IV-III TLM meleniuma I le taimi lea, sa i ai se vaeluaina o le lalolagi i le pule ma le pule, i le mativa ma le mauoa, sa i ai le nofo pologa. taunuu i le nofo pologa lona tumutumu i le vaitaimi o aso anamua, pe sa i ai se tulai mai o malo o anamua Eleni ma Roma.

faasaienisi Rusia ma Sisifo e faatatau i le amataga o le Tutotonu Ages le paʻu o le Western Emepaea o Roma, lea na tupu i le faaiuga o le senituri lona lima. Peitai, i le encyclopedia "History of Tagata", faamaloloina e ala i le UNESCO, ua manatu le amataga o lenei tulaga e avea ma taimi o le manu mai o isalama, ua faaali mai o le amataga o le senituri lona fitu.

Vaega o le atinae mo tagata i le Ogatotonu Ages loo vaevaeina i ni vaitaimi: vave (5 - o le ogatotonu o le seneturi lona 11 ..), Maualuga (ogatotonu 11 - o le faaiuga o le senituri 14 ..), Ma mulimuli ane (14-16 seneturi). I nisi punaoa le malo o tagata o le lalolagi anamua ma le Tutotonu Ages e le differentiated i totonu o le tulaga faʻalemafaufau o le "vaega o le tuputupu ae" ma vaaia ai se sosaiete masani, lea e faavae i luga o faatoaga tausiga-semi faalenatura /.

I taimi o aso nei o le faatuina o le malo o alamanuia ma kapitalisi. Vaega o le atinae mo tagata i lenei tulaga ua vaevaeina i ni vaega.

Sili. E manaomia ai lona amataga, pe a oo i le lalolagi le fetauaiga e faatoilalo le faiga e faavasega ai tagata. O le mea muamua o nei na tupu i Egelani i le 1640 - 1660 tausaga.

O le vaitaimi lona lua amata ina ua mavae le Fouvalega Farani (1789-1794). I le taimi lenei, o le tuputupu ae vave o malo colonial, o le vaega o le galuega i le tulaga faava o malo.

O le vaitaimi lona tolu e amata i le senituri lona 19 tuai ma e faamatalaina i le televave o atinae o le malo tau alamanuia, lea ua mafua ona o le atinae o oganuu fou.

Talu ai nei talafaasolopito ma lona periodization o le taimi nei e feteenai. Ae peitai, i lona faavae o le vaega lenei o le atinae o tagata. O le siata o loo maua i tusi aoga, o le faaalia ai o loo e aofia ai lenei epoch o vaitaimi autu e lua. O le mea muamua na amata i le senituri lona 19 tuai ma e aofia ai le afa muamua atoa o le senituri lona 20 - taimi aso nei le amataga.

faigata tele, tauvāga mamalu, o le faaumatiaga o le faiga colonial o atunuu o Europa, o tuutuuga o le Taua malulu. ua suiga Qualitative ave nofoaga na i le afa lona lua o le senituri lona 20, pe o le atinae o robots alamanuia ma le proliferation o komepiuta ua suia le natura o le galuega. sa faia ni suiga ma le tulaga faava o malo, ina ua oo i le galulue faatasi nofoaga tauvāga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.