Tala Fou ma le SosaieteLe Siosiomaga

Lafu

o loo i atunuu vaomatua Teropika i le ekueta ma i le fusi vevela o le lalolagi. O se tulaga iloga o latou o lala lapopoa ma vavalalata o vao i totonu oi latou lava. Ona o lenei mea, i le i ai i totonu o se vaomatua, e le mafai ona iloa le susulu o le la. Latou te tamaoaiga tele i vao, aemaise lava ituaiga uma o lianas ma epiphytes. O le tele oi latou o laau ia e o'o i le maualuga e oo i le 40 mita. O le tele o ituaiga o laau o lo'o iai i le fuainumera o le tasi ma le afa afe, ma e sili atu i le 750 ituaiga o laau. O le vevela o le ea i le tausaga atoa e 22-32 tikeri, ma o le tau e mafua mai le 1500 i le 2000 mm.

Leai se biome e mafai ona mitamita i ituaiga eseese o laufanua ma fauna e pei o vaomatua o vaomatua. O i latou o se faleteuoloa o ituaiga uma o laau, e aofia ai togafitiga faafomai, ae ona o le le mafai, o le tele o nei laau toto e le'i su'esu'eina e foma'i. O le mea moni o le mea moni, o ituaiga uma o laau sili ona taua e maua mai i vaomatua.

O vaomatua na maua ai le tele o laau ma laau, e aunoa ma se mea e le mafai ona tatou toe pulea, mo se faataitaiga: fa'i, kofe, citrus, tihi ma hevea. O le mea e leaga ai, e silia ma le afa o vaomatua i totonu o vaomatua ua uma ona fa'aumatia. Congo faatanoa ma nofoaga tulata i le Amasone ma le vaomatua o Initia ua matua aafia ai matua e ala i le paʻi mai o le "alii o le natura" - o se tagata. O vaomatua vao, lea e silia ma le 80 miliona tausaga, i aso nei ua vavaeina i lalo i le saoasaoa o faalavelave, ma afai e le suia e tagata o latou uiga faaalia i le natura, e mafai ona mou ese atu e faavavau.

O se eseesega eseese o fauna o le vevela. O iinei e tusa ai ma le 100 ituaiga o mammals, e pei o le tele o meaola, e sili atu ma le 400 ituaiga o manulele, faapea foi ma le tele o amphibians. I totonu o vaomatua o vaomatua, hippopotamus, elefane, rhinoceroses, o ni tagata tino ese o le lalolagi manu, ola. Ma manuki! E toetoe o mea uma. O tagata e nonofo i lo latou pitonuu e tele lava ina mafatia i le mua'i silafia o nei fa'ata'ita'iga.

O le lanu e le masani ai o hummingbirds e mafai ona maua i na o nei nofoaga, ma susuga, e toetoe lava a tutusa ma latou, e palotaina fugalaau vevela. I vaitafe e mafai ona e maua uma ituaiga o kopa, o le tele o laumei ma gata, o le tele o ia mea oona. Mai iniseti iinei e mafai ona e feiloai i toetoe lava i laasaga uma o vavae ma pati.

taatele Rainforests i le faatanoa o le Vaitafe o le Amasone, i equatorial Aferika, Initonesia ma Ausetalia (Queensland). I le tausaga, e o'o atu i le 7000 mm o le pa'ū ifo i lalo nei, ma le maualuga o laau e o'o i le 60 mita. Va'aia vaomatua o vaomatua e mai i le 4 i le 5 si'usi'u, ta'itasi ma ona lava tagata. O se mea uiga ese e leai ni laau, ma o laau ei ai se pa'u tino manifinifi, o le palapala e ufiufi i galu, ae le o mea uma. O fa'afitauli o le pala e tupu vave lava ona o le maualuga o le vevela. Ae ui i lea, o sui uma o le laufanua ma fa'ailoa e lelei, aua i le la'asaga o le evolusione na latou fa'aleleia i ia tulaga o le olaga.

I totonu o vaomatua o vaomatua, o meaola e pei o porcupines, elemene, u'amea lautele, pa'u, armadillos ola. Latou te ola i lenei biome, ma o le to'atele oi latou o ni mea e le masani ai.

O lo'o iai le vaomatua o Aferika i le vaipanoa o Congo ma ua lamatia ai fo'i le fa'aumatia. Latou te fa'asalaina ma le fa'amalosi ma totōina fa'ato'aga, lea e vave ona lafoaia e le au pule ona o le faaleagaina o le eleele. I totonu o nei vaomatua, e sili atu ma le 25,000 ituaiga laau toto e tupu. I totonu o vaomatua o le vaomatua o Aferika, le tele o ituaiga meaola o a'ea manu ma manulele. O gorillas, chimpanzees, baboons, manuki, tolo, hoopoes. E mafai ona e feiloai i le tele o elefane ma isi. O le vaomatua o Aferika o lo'o nonofo ai tagata sili ona vaivai - pygmies. O nei sui tulaga ese o homo sapiens ua latou aoao e ola atoatoa ma le natura. O lo'o latou galulue i le tulimanu, aoina mai o meaalofa o vaomatua ma e le soona fa'amoemoe i tagata. O lo latou tuputupu ae e o'o atu i le 1.4 mita, ma latou nonofo i fale, puipuia i latou mai timuga. Mo i latou, o le malaga tumau e matua taua tele lava.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.