Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Le a le mea e: o le lafo vevela? O a ni manatu e faatatau i ai?
O mea na tutupu o le lalolagi faaletino ua e lē mavavaeeseina e fesootai ma le suiga i le vevela. I ai, e feiloai tagata uma i le fanau laiti, ina ua ia iloaina o le aisa mu vai malulu ma pupuna. I le taimi lava lea e tasi e oo mai le malamalama e le tupu vave le faagasologa suiga vevela. Mulimuli ane i le aoga, tamaiti aoga e aoao ai o loo fesootai ma le lafo vevela. Ma faiga e faatatau i le vevela o le filifilia o se lala o le fisiki.
O le a le vevela?
na faailoa atu lenei manatu faavae faasaienisi e sui ai le faaupuga e masani ai. I le olaga i aso uma, faaali mai pea lava upu e pei o le vevela, malulu po o le mafanafana. i latou uma tautala e uiga i le tulaga o le tino i luga o le vevela. O le auala lena o loo faamatalaina i le fisiki, faatasi ai ma le faaopoopo atu e faapea o se aofaiga scalar. Ina ua mavae le vevela e leai se taitaiga, ae na o se vaega.
I le faiga faava o malo o iunite (Si), e fuaina le vevela i tikeri Celsius (° C). Ae i le tele o faiga faamatalaina ofoofogia vevela, e manaomia e faaliliu ai i Kelvin (K). Mo lenei faamoemoe o loo i ai se fua faatatau faigofie: T = t + 273. E T - o le vevela i Kelvin, ma t - i Celsius. Faatasi ai ma le fua Kelvin e faatatau i le mataupu o le o atoatoa.
E tele ni fua vevela. I Europa ma Amerika i Matu, mo se faataitaiga, i le faagasologa Fahrenheit (F). O le mea lea, e tatau ona mafai ona latou tusia i totonu o Celsius. Ina ia faia lenei mea, mai le faamatalaga molimau i le F faalagolago toese 32, vaevae e 1.8.
aiga tofotofo
I lana faamatalaga o le manaomia ina ia iloa mea e pei o le vevela, lafo vevela. Ioe, ma faatino le aafiaga faigofie.
Ona e manaomia e tane e tolu. E tatau ona tele lava e mafai ona latou faigofie ona fetaui le lima. Faatumu i le vai i le vevela eseese. I le taimi muamua e tatau ona lava le malulu. I le lona lua - faamafanafanaina. I le lona tolu liligi vai vevela, o se tasi lea o le a le mafai ona tausia le lima.
O lenei, o le aafiaga lava ia. lima tauagavale i lalo i totonu o se fagu vai malulu, o le aia tatau - i le hottest. Faatali se ulugalii o minute. Ave i latou i fafo ma vave faatofu i se fagu vai mafanafana.
o le a e lei faamoemoeina le taunuuga. Tauagavale lima e foliga mai o le mafanafana o le vai, iina lava i le lagona o le vai malulu. ua tatau ona totogi lenei i le mea moni e faapea o le muamua equilibrium vevela seti ma le suavai i lea o le lima o loo auina muamua. Ma faalavelaveina tele o lenei paleni.
O aiaiga autu o le teori molecular-kinetic
O loo faamatalaina ofoofogia vevela uma. Ae e fai lava si faigofie nei faamatalaga. O le mea lea, i le talanoa e uiga i le lafo faatu vevela o nei aiaiga e tatau ona iloa.
Muamua, o se mea na faia e fasimea minute, o loo i se mamao mai le tasi i le isi. Lē gata i lea, e mafai ona avea e pei o nei fasimea molecules ma atoms. Ma le mamao le va o le tele o taimi e tele ituaiga vaega.
Lona lua, i mea uma o loo i ai le lafo faatu vevela o le molecules, lea lava taofia. Fasimea faapea ona agai faafuasei (vevesi).
Lona tolu, fasimea fegalegaleai. O lenei aafiaga ua mafua ona o le malosiaga o le tosina ma repulsion. Latou tele e faalagolago i le mamao i le va fasimea.
Faamaoniga o le tulaga muamua i le ILC
Faamatalaga molimau e aofia ai le fasimea i le tino, i le va lea o loo i ai avanoa, ua latou faalauteleina vevela. O lea la, pe a faamafanafana le tino, o ona faateleina tele. E tupu lenei mea ona o le aveesea o fasimea tasi mai le isi.
O le isi faamaoniga o le mea ua fai mai ai e diffusion. O le, tui o le molecules o le mea i le va o le fasimea o le isi. Ma o lenei gaoioiga o le Mutuale. Diffusion e tuu sili vave, o le mamao ese le molecules ua faatulagaina. O le mea lea, o le tui soofaatasi o kasa tupu vave tele nai lo le suavai. Ma i solids i le tausaga diffusion manaomia.
O le isi, faamatala le gata ai le faagasologa ma le lafo vevela. Ina ua maea uma, le tui soofaatasi o mea i le tasi i le isi tupu e aunoa ma se faalavelave i fafo. Ae e mafai ona faatelevaveina e tino vevela.
Faamaonia tulaga lona lua MKT
faamaoniga manino o loo i ai gaoioiga vevela - o le lafo Brownian o fasimea. E iloiloina mo fasimea taofia lē tumau, o lona uiga oi latou ia ua tele molecules tele o se mea. O nei fasimea mafai ona efuefu fasimea po o le fatu. O se nofoaga i latou faalagolago vai po o le kesi.
O le mafuaaga o le faagaioiga o soo o fasimea taofia lē tumau i le mea moni e faapea i itu uma e galue molecule. Latou aafiaga faafuasei. O le tele o aafiaga i le o eseese i taimi taitasi. O le mea lea, ua faatonuina o le malosi e mafua i le itu e tasi ma i se isi itu.
Afai tatou te talanoa e uiga i le saoasaoa o le lafo faatu vevela o le molecules, o se igoa faapitoa o loo i ai - o le aa uiga faatafafa. E mafai ona fuafuaina e ala i le fua faatatau:
v = √ [(3kT) / m 0].
E T - o le vevela i Kelvin, m 0 - vaega tele o a molecule nofofua, k - Boltzmann tumau (k = 1,38 * 10 -23 J / K).
Faamaoniga o le tulaga tofi lona tolu o le ILC
Fasimea loo tosina ma tetee. I le faamalamalamaga o le tele o faiga e fesootai ma lafo vevela, e taua ai lenei malamalama.
Ina ua maea uma, o le malosiaga o le fegalegaleaiga e faalagolago i le tulaga faaletino o le mataupu. O lea la, o loo i ai e leai ni kesi, ona ua tele aveesea fasimea e le tupu o lo latou faatinoga. O loo maitauina suavai ma solids ma tuuina atu le teuina o tusi o le mataupu. I aso ua mavae, sa latou tuuina atu pea ma tausia foliga.
Faamaoniga o le i ai o malosiaga o le malosiaga tosina ma repulsion o le foliga mai o elasticity i le tino deformation. O lea la, mo le tuuina atu o le malosiaga lalelei faalauteleina i le va o molecules ma i compression - repulsion. Ae e le gata i tulaga ua latou toe foi le tino i ona foliga uluai.
O le malosi averesi o lafo vevela
E mafai ona tusia mai le MKT faaupuga faavae :
(PV) / N = (2E) / 3.
I lenei auala, p - uunaiga, V - tusi, N - numera o molecules, E - o le malosi kinetic averesi.
I le isi itu, e mafai ona tusia lenei faaupuga pei o le:
(PV) / N = kT.
Afai e te tuufaatasia i latou, e te maua le faamatalaga lenei:
(2E) / 3 = kT.
E mulimuli mai o se fua faatatau mo le malosi kinetic uiga o le molecules:
E = (3kT) / 2.
O lenei faailoa atu o fuafuaina le malosi i le vevela o le mea. O le, faatasi ai ma agai vave le faateleina o le fasimea mulimuli. O le fatu lenei o lafo vevela, ua i ai i le umi ei ai se vevela o isi nai lo o atoatoa.
Similar articles
Trending Now