Soifua maloloinaVai

Le a le mea o totonu o le faiai: fausaga

I tagata, atonu o le faiʻai o se tasi o le tino e sili ona enigmatic ma tau le manino. O lea, o le faiga o le gaoioiga o le mafaufau, finau pea saienitisi. I aso nei o le a tatou taumafai e faatulaga o latou faaiuga. Ia mafaufau foi i mea o loo i le mafaufau, o le a ana galuega tauave ma le mea o le faamaʻi sili ona taatele o le tino.

fausaga aotelega

O le puipuia faatuatuaina faiai i le ulupoo. E manaomia ai le tino e sili atu i le 90% o le vanimonimo. I lenei tulaga, e ese le mamafa o le faiai i alii ma tamaitai. O le averesi, 1375 kalama o le sui o le itupa malosi, 1275 kalama - o le vaivai. mamafa faiai fananau mai o le 10% o le tino atoa, ma tagata matutua - na 2-2.5%. O le tino e aofia ai le fausaga cerebral hemispheres, pogai ma cerebellum.

O le a le faiai? Saienisi ua faailoa le vaega nei o lenei tino:

  • Front;
  • tua;
  • faatafafa;
  • averesi;
  • vailauga.

Mafaufau i nei vaega auiliili. Mai le maea alio afua faatafafa. E aofia ai a sinasina mautu (auala conductive) ma sinasina (vaega faaogatotonu len¯ao uaua). o lo oi tua o le pons. O lenei faasee o le alava transverse o le neura ma mataupu faaefuefu. o le alatoto autu iinei. E amata i se nofoaga o lo oi luga o le medulla. Na faasolosolo malie, e alu o ia i le cerebellum aofia hemispheres lua. Ua taufai fesootai ma se alalaupapa umi, midbrain ma cerebellum.

o lo oi le vaega ogatotonu i se pea tubercles vaaia ma auditory. Latou o ese mai le alava neula lea e fesootai ai le faiai ma le maea alio. Le va o le cerebral hemispheres avanoa le iloa loloto i totonu o lea - o le callosum corpus. E fesootai le matagaluega tetele e lua. Itulagi ufitia i paʻu. O iinei o loo i ai gaoioiga tau le atamai.

O le a sili atu le faiai? Ua ia te ia atigi figota e tolu:

  1. Mausali - o le luga i totonu o le periosteum, o le toatele o le receptors tiga.
  2. Arachnoid - E vavalalata tulata i le cortex, ae le faaituala le meanders. I le va ma se atigi faigata - suāvai serous. Sosoo oo mai le tuasivi ma cortex lava ia.
  3. Filemu - e aofia ai se faiga o le toto vaa ma pepa solo connective le tuuina atu o le faiai ma le fesootaiga ma le fogāeleele uma.

galuega

faagasolo e le faiai le faamatalaga, lea e oo mai mai le receptors taitoatasi, e faatonutonu ai le gaoioiga ma o loo auai i le faagasologa o le mafaufau. I le matagaluega taitasi a latou lava galuega. Mo se faataitaiga, i le medulla oblongata tu nofoaga autu o uaua e maua galuega masani o le auala ata puipuiga e pei o coughing, blinking, sneezing ma faasuati. O nafa foi mo le manava, faaumatia, faua ma apulupulu gastric.

tuuina Pons gaoioiga o le eyeballs ma galulue maso vaaia. O le cerebellum pulea le tuufaatasia ma coherence o gaoioiga. Ma i le midbrain faatinoina gaoioiga faatonutonu e faatatau i le matuia o le faalogo ma faaaliga. Faafetai i lana galuega, o le pupils, mo se faataitaiga, e mafai ona faalauteleina ma le konekarate. O e faalagolago i luga o le leo o maso mata mai ai. E aofia ai foi le nofoaga autu o neula nafa mo aoaoga faamasani i le vanimonimo.

Ae o le mea e i le faiai i le va? Faasoasoa nisi o ona vaega:

  • Thalamus. E taua foi o se ki, e pei iinei faatinoina ma faia i luga o le faavae o sensations tiga, vevela, maso, ma isi receptors auditory. E ala i lenei nofoaga autu, le suia o le tulaga o le le tei valevale ma le moe.
  • Hypothalamus. E pulea le fua faatatau o le loto, o le toto i uunaiga ma thermoregulation tino. E nafa ma le tulaga faalelagona, ona o iinei o loo i ai se aafiaga i luga o le faiga endocrine e maua homone e feagai ai ma le popole. Fetuunai le lagona o le fia inu, fia aai ma satiety, fiafia ma feusuaiga.
  • O le puna pituitary. O iinei o loo gaosia homone i le taimi o gaoioiga matua ma atinae.
  • Epithalamus. E aofia ai le puna pineal, lea o loo faatonutonuina e rhythms circadian, e faamautinoa e moe maloloina ma gaoioiga e masani ai i le taimi o le aso, fet¯alaʻi i tuutuuga eseese. Ua ia te ia le tomai e lagonaina le vibrations o le malamalama galu e ala lava i le pusa ulupoo, tufatufaina mo lenei faamoemoe o se aofaiga faapitoa o homone.

O a mea o le faiai?

O le aia tatau ina ia tausia faamatalaga uma e uiga i le lalolagi ma le fegalegaleaiga tagata tele. E nafa mo le gaoioiga o lona vae taumatau. O le pulea tauagavale le galuega a le totoga tautala. O iinei o loo i ai se analytical, mafaufauga lavelave , ma fuafuaga eseese. I lenei itu ua tuuina lala tuua mataituina.

Eseese, e tatau ona fai e uiga i sea faalapotopotoga e pei o le ventricles o le faiai. O i latou o gaogao ua laina ependyma. ua foafoaina i latou mai le ana faagaau neural i le tulaga o puka ua liua i le ventricles o le faiai. O la latou galuega autu - E tuuina atu ma le faasalalauina o le suāvai cerebrospinal. Vaega o loo faia aʻe o taitoalua o lateral, tolu ma le fa. vaevaeina Itulagi i 4 sasa: o le frontal, faaletino, parietal ma occipital.

lobe frontal

O lenei vaega e pei o le Tautai i luga o le vaa. E nafa tumau amiotonu le tino o le tagata. O loo i ai o loo faia le gaoioiga, tutoatasi, fuafuaga ma le fia iloa. O foi taua ma e mafai ona faia e tagata o ia lava. I se aotelega, le solia laiti lea e tupu i le lobe frontal, e tau atu i amioga faaletagata talafeagai, gaoioiga e lē aogā, atuatuvale ma eseese ai suiga maoae lagona. ua tonu lava e pulea e le amio i ai. O le mea lea, o le nofoaga autu e pulea galuega tu iinei taofia foi gaoioiga e le talafeagai ma antisocial. lobe Frontal e taua mo atinae tau le atamai. Faafetai atu ia te ia maua foi tomai faapitoa, tomai e mafai ona aumaia i automatism.

lobes faaletino

Iinei - le teuina manatua se taimi umi. I le itu tauagavale faaputuputu suafa patino, mea faitino, gaoioiga ma fesootaiga, ma le aia tatau - ata vaaia. e iloa lobes faaletino. I lenei tulaga, o le itu tauagavale deciphers le uiga o le mea na fai mai, ma le aia tatau - e faatupuina ai se malamalama ma, e tusa ai ma lenei mea, o ata faafoliga, ua faaalia ai le lagona ma le vaaiga o isi.

lobes parietal

O loo latou iloa le tiga, malulu po o le mafanafana. lobe Parietal e aofia ai ni vaega se lua: o le itu tauagavale ma le saʻo. Faapea foi ma isi compartments tino, e functionally eseese. O lea, synthesizes le itu tauagavale fragments, e fesootai ai i latou ina ia mafai e tagata ona faitau ma tusitusi. O iinei o loo tatou faʻataʻitaʻiina algorithms faapitoa e ausia ai se taunuuga faapitoa. O le lobe parietal taumatau liliu faamatalaga uma e oo mai i le pito i tua o le ulu, ma fatuina ai se ata e faatafa-tolu. Ua saunia ai se aoaoga faamasani spatial fuafuaina e le mamao ma le e pei o.

iuga lobe

E iloa e le faamatalaga vaaia. Ua tatou vaai i mea o loo siomia ai o irritants, manatunatu malamalama mai le retina o le mata. E ala i faailoilo malamalama liua faamatalaga lanu, le lafo faatu o le mea faitino. O loo i ai ata e faatafa-tolu.

maʻi

Faailoa nofoaga se numera tele o faamai. I totonu o le e sili ona matautia o nei:

  • fula;
  • siama;
  • faamaʻi vascular;
  • faamai neurodegenerative.

Seʻi o tatou iloilo i latou auiliili. e mafai ona matua eseese tumors faiai. Ma, e pei foi o isi vaega o le tino, ua latou lē benign pe matuia. O nei fausaga foliga mai ona o se toilalo i le galuega tauave fanautama o le sela. ua gau pulea. Ma amata ona latou fanafanau tele. I totonu o le auga faamatilatila faafaufau, tiga, tete, leai o malamalama, manatu faatupu ma faaaliga faanenefu.

Mo faamai viral aofia ai maʻi:

  1. Encephalitis. I le mafaufau o le tagata o le mautonu. Sa ia lagona i taimi uma fia moe, ei ai se tulaga lamatia o le pauu atu i se koma.
  2. fiva Viral. Lagonaina se tiga le ulu. fiva maualuga, faasuati ma vaivaiga aoao.
  3. Encephalomyelitis. O le niniva onosai, faalavelaveina motility, faateleina le vevela, e mafai ona tutupu faasuati.

I le tulaga o le tele o faamai o loo faaitiitia ipu o le faiai. Tupu protrusion o le pa, le faafanoga ma isi. Ona e mafai ona motusia o lenei manatua, niniva, lagonaina le tiga. faiai uunaiga faasalalauina toto maualuga mea e fai, māsae o aneurysm, myocardial ma isi. Ma ona o neurodegenerative faamai e pei o faamai moli, o le sanity manatua faalavelaveina o le po o le Alzheimer Huntington ua leiloa, sa lagona e gatete o le lala, tiga, cramps ma tupu spasms.

iʻuga

o le fausaga lilo lenei o lo tatou tino. E iloa e faaaoga e se tagata na o se vaega itiiti lava o le avanoa e mafai ona iloa e ala i lenei tino. Atonu o se aso o le a mafai ona tagata e faailoa ai lo latou gafatia e sili atu nai lo le taimi nei. I le taimi nei, o loo taumafai e saienitisi e aoao e uiga i ana galuega sili atu mea moni manaia. E ui lava, i le ala, o nei taumafaiga e le lava le faamanuiaina pea.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.