FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Le auala e faaliliu ai le minute i le itula, ma le isi foi itu: faataitaiga, auala, taimi manaia

Sei o tatou vaai manino i le auala e faaliliu minute i itula, ma isi foi itu. Ina ia amata, tatou te ioe o loo tatou manaomia e tatau malamalama o numera. Ina ua maea uma, e leai se fuafuaga e le lava ai. Afai e te faia i latou i lou mafaufau po o luga o se fasi pepa e le o galulue, ona faaaoga lea o le mea fuafua. O le a tuuina atu nei toetoe lava filifiliga uma o le auala e faaliliu ai le minute i itula.

Mai aso anamua i le taimi nei

Vaai i le ki. O le vaega 60, i.e. 60 sekone (minute). O uo i le matematika, sa ia matauina ai e pei o lenei faasaienisi a togafiti, mystic, ai faafiafia. tagata anamua sa poto o sina vaega uma o lo tatou tupulaga, i luga o le ese mai ai, e oo lava i se mea e manuia ai.

Mea ua tatou maua i aso nei:

  • 1 itula - E 60 min;.
  • E tutusa 1 minute 60 sekone;
  • 1 itula o loo 3600 sekone.

O le mea moni, 3600 ua maua e faateleina sekone 60 minute 60 sekone *. Sei o tatou ave tilotilo tasi i le uati, mo se faataitaiga, itula (puupuu aū) o loo i le 12, ma le minute (umi) - faaalia e nei le 20 minute. O le, o le uluai luasefulu minute. Iloiloina nei le auala e faaliliu ai le minute i itula ma lenei faataitaiga.

fuafuaga faigofie ma le faigata i le 1 chasa

Mafaufau i numera i tulagalua le aoga ma le vasega 5: sa i ai le fana. Le a le mea tatou te matele i ai? 1 i le itula = 60 min. Ma tatou te maua na o le 20 minute. E mafai ona sao maitauina na ave na 20/60 itula. Ae ua tatou iloa e mafai ona faaitiitia le vaega. Ia tatou faia ai:

20/60 = 1/3.

Aofai mavae 1/3 itula, po o pe afai o le faasoa atu o 0,33.

Seʻi o tatou iloiloina se isi filifiliga: o se kuata o le itula? Le auala e faaliliu ai le minute i le itula i luga o le ese?

1/4 itula = 15 minute. Na faapefea ona tupu ai?

15 min. / 60 min. = 1/4.

E faapefea e faamaumau ai le 10 minute i le uati? fofo Tekonolosi indentichna:

10 min. / 60 min. = 1/6 itula = 0.167 itula. E manino lava e pei o se faamaumauga e le saʻo, o lea o le 10 minute ua fautuaina e le faaliliu.

E silia ma se itula

O le toatele o tatou ua vaai i le auala, mo se faataitaiga, ua tusia i le faamatalaga o le umi ata tifaga: 150 min. Le auala e faaliliu ai le minute i itula i le tulaga lenei? Faamolemole ia matau o le a leai se vaega ninii. Aisea? Talu ai i le vaega muamua, o se taimi lea na itiiti ifo i lo le 1 le itula. Ma o lenei i le isi itu o loo siomia ai mea uma. Vaai i le tasi itu o le a faigofie mea uma, ae o le mea moni e sili atu ona faigata.

O lea, toe foi atu i le 150 minute. Lea le umi na le manatu, sei o se aotelega o le manatu o le 60 minute e le umi lava tatou te aapa le faapelepele 150: 60 min. + 60 min. = 120. E tatau ona taofia, aua afai o le isi 60 minute faaopoopo, o le a ma le 180, ma ua tatou maua i le mea moni e na o le 150 minute le ata tifaga. Toe foi atu i lo tatou 120 minute. O le mea moni, e le o le 2:00. O lenei le 150 minute toese 120. tuuina atu 30.

E mafai ona e faia e ese. Taofia mo se minute ma le 120 mafaufau puʻe ae misi le afa itula. O iinei e te maua ai le taunuuga: 150 minute. = 2 itula 30 minute. = 2.5 itula.

Ma le auala e maua 1.5 itula o minute? Le taimi lava e vaai faalemafaufau 1 le itula 30 minu:. 60 + 30 = 90 minute.

Alternatively, e tasi le numera vaega atoa ma le lima-vaesefulu, lea pe a mavae le liuaina o le: 15/10 = 3/2. O le mea moni 1.5 itula - a 3/2 itula.

Mafaufau i se lesona i le vasega 3, lea o loo fesootai ma le vaega ninii. Sa i ai ni ata lanu pea e faaalia ai le uiga o le 5/6 po 1/2.

Aisea e manaomia e lavelave?

Seʻi faapea o le suesuega faamatalaga o nofoaafi. E masani lava, tusi, mo se faataitaiga, malaga taimi: 1 itula 5 minute. E foliga mai e manino. Ae sei o tatou mafaufau pe o le i minute? 65 minute. Isi: 2 itula 35 minute? Sei o tatou fuafua:

2 itula = 120 minute, ia faaopoopo se isi 35 minute. I le aotelega: 120 + 35 = 155 min.

O lea la, tatou te vaavaai i le auala e faaliliu ai le minute i le itula, ma isi foi itu. Ina ia mafai ona e fuafua vave, e manaomia e iloa ai le faavae o le matematika. Afai e le mafai ona mafaufau fuafua tatau ai ina ia foia ai le faafitauli i luga o se pepa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.