Faavaeina, Saienisi
Le auala e iloa ai le Sun - o se paneta po o se fetu?
E talitonu le toatele e faapea o le la o se paneta. O lenei manatu sese atonu ona o le tele tele o le mea faitino.
lagona
Sun - ao. Siomia ai o ia revolve isi mea faitino faiga. Faafetai i gaoioiga la, e lagolagoina e le ola i le Lalolagi, ua fuafuaina e le tau. O le la - se fetu anamua. E faamoemoeina e uiga i le fa lima piliona tausaga ua mavae, na faia se nebula kesi-efuefu tinoese i le vanimonimo. Na maua mai le La ma isi paneta o le lalolagi. Ae peitai, e manatu faapito e sili ona le malamalama o le mamafa. O le malamalama mai a oo i le Lalolagi i le na o le valu minute.
fausaga i totonu
Malamalama i le Sun - o se fetu po o paneta e mafai ona, manatu i le faatulagaina o le fetu. E tele ni faailoga i ai se mea e ese mai le isi. O le la ma isi fetu e masani polo matautia o le kesi. Latou faia o latou lava ona o le malosiaga o le kalave.
O le vaega tutotonu o le faatulagaga i totonu o le la o loo i ai le ata o le vaega faaogatotonu len¯ao. Iinei, o le ua faia le liua i se feulaina i le kesi hydrogen. I le taimi o le tali faaniukilia mai ai le faamatuu atu o le malosi, lea na i ai i latou o loo faaalia i se luga o le fusi o alaleo vaaia le la. I se mamao pe tusa ma le 0.2 i 0,7 le faataamilosaga o le mea o loo tu i luga o le autu itulagi o le faaliliuina radiative. Iinei, o le malosi suiga tupu sili e ala i mitiia ma emission o photons.
Le sone convection, o loo faatinoina lenei faagasologa e ala i le mea, ona o le faaputuga vave cooling faatulagaina i le pito i luga. Mea o loo tutupu e tutusa ma pupuna suavai, lea ua vevela mai i lalo. faaputuga vaaia ua valaauina "siosiomaga". Latou vaega leisa tuusao oo se tagata e mataituina.
O le laualuga vaaia o le mea o
Fetu, e ese mai le paneta, le tomai e emit malamalama. O faaputuga e faia i le faatulagaina o nei mea, o le tali tutusa tupu. O le uiga o le faaputuga, e mafai ona tali ai le fesili: "O le la - o se paneta po o se fetu?"
A luga malamalama vaaia o le photosphere - vaega malamalama-emitting. O lona mafiafia - mai e tasi le selau e fa selau kilomita. A o tatou faalatalata atu e faaitiitia le pito i fafo o le vevela mai le 6600 i le 4400 K. Sun atigi fafo o chromosphere. O lona mafiafia -. Uiga i le 2 afe km. Amataga o le igoa o lenei vaega o loo fesootai ma a lanu lanu. Faatasi ai ma se maualuga faateleina vevela chromosphere mai le 4 i le 20 tysyach Kelvin.
Pale o le mulimuli lea o le atigi la. Uiga moni lava e aofia ai le malolosi mauga ma prominences. Mai muamua ma spewed le faitau selau o afe, ma i nisi tulaga, i se mamao e sili atu nai lo se miliona kilomita. O se taunuuga, ua faia e le matagi le la i le vanimonimo. Le vevela o le corona faasalalau mai le 1 i le 2 Mill. K. I ni eria faapitoa e mafai ona aapa atu i le luasefulu miliona. Ae peitai, e ui lava i lenei vevela faateleina, e mafai ona vaai i le pale na o le taimi o se gaseʻeleʻele. pupula itiiti sona o le vaega density-maualalo ua mafua mai i ana mea.
Features
O le suesueina o le Sun, saienitisi aafia i le taimi e sili ona anamua. Suesuega faaauau pea i lenei aso. Ae peitai, saienitisi ua leva ona leai se fesili: "O le la - o se paneta po o se fetu?"
I le faaiuga o le afe ivaselau tolusefulu o le ua fautuaina physicist senituri lona 20 Hans Bethe e pei o le puna o le malamalama o le malosi ma isi mea faitino e pei o le tali vevela tuufaatasia. Latou tutupu i le interiors o fetu. I se vevela lea e faitau miliona tikeri ua synthesized nuclei feulaina i le kesi o nuclei hydrogen.
Sun - o se fetu lava malosi. I le taimi o gaseʻeleʻele, e mafai ona e vaai i le oso ma prominences - kasa oona o mea o ituaiga eseese. Flash i luga o le tua o le vaega o totoe o le laualuga e mafai ona vaaia i le fesoasoani o meafaigaluega faapitoa. e maualuga o latou vevela nai lo le vevela o le laualuga. Le tulai mai o flashes saienitisi e fesootai ma faauigaga sese (faaletonu) o le fanua maneta.
vaitafe ionized
Tali atu i se fesili e uiga i le la - o se paneta po o se fetu, tatou te le mafai ona fai e sili atu e uiga i le vaitafe o fasimea ionized sau mai luga i fafo o le pale. Uiga moni lava e aofia ai le fasimea Alefa, electrons ma protons. Tufatufaina "matagi la" ma se faaitiitia malie i density.
Vaevae le tafe atu i vaega e lua: telegese ma anapogi. O le mea muamua ua i ai se saoasaoa o le tusa ma le 400 km / s ma se vevela o 106 K. 1,4-1,6 • tuufaatasiga o telegese latalata matagi i lena o le pale. Vave tafe ai se vevela o 105 K • 8 ma le saosaoa o le 750 km / s. O lona tuufaatasiga e latalata i le mea photosphere. o matagi la anapogi e sili pea lo telegese. Le gata faamatalaina i le faalua le density. I se vaitafe tuai o fausaga sili ona faigata ionized nai lo o le matagi la anapogi. I le faaopoopo atu, o loo i ai itulagi o fevesiaiga.
Similar articles
Trending Now