FaavaeinaSaienisi

Le faaputuga o le siosiomaga

Nisi taimi o le siosiomaga, o se vaega mafiafia o loo siomia ai lo tatou lalolagi, ua taʻua o le vasa lona lima. E leitioa le ulutala lona lua o le vaalele - o se vaalele. O le siosiomaga o se tuufaatasiga o kasa eseese, lea o loo pulea e nitrogen ma okesene. E faafetai ai i le gata i luga o le paneta ola e mafai ai i le faiga lea ua masani ai i tatou. E ese mai nei, o loo i ai pea le 1% o isi itumalo. O lenei inert (e le ulu atu i fegalegaleaiga vailaau) kasa, karaponi teio, karaponi carbon. Foi i le sami lona lima o loo i ai otaota masini :. Efuefu, lefulefu, ma isi mea uma o le faaputuga o le siosiomaga i le aofaiga faalautele atu e toetoe lava 480 km mai le laualuga (o le eseese o faamatalaga, o le a taulai atu i auiliiliga i lenei taimi). O lenei mafiafia faagaeetia avea ma talita impenetrable tulaga ese e puipuia ai le lalolagi mai le leisa iʻu leaga ma mea faitino e tele.

O loo i ai le faaputuga lenei o le siosiomaga: o le troposphere, sosoo ai ma le stratosphere, mesosphere ma luma, ma mulimuli ane, o le thermosphere. O le taualumaga i luga amata i luga o le paneta. Reentry faatusalia mai e le muamua e lua. Latou filtered se vaega taua o le leisa iʻu faataumaoi.

O le vaega pito i lalo o le siosiomaga - le troposphere, e oo atu lava 12 maualuga km (18km i le tropics). Ua taulai atu i le 90% ausa, peitai ao faia ai. O le tele o le ea o lo oi ai foi iinei. mulimuli ane malulu uma siosiomaga, talu faatagaina ai le latalata o le laualuga o le susulu o le la atagia mai i le vevela o le ea.

faalautele toetoe le stratosphere i le 50 km mai le laualuga. O le tele o paluni tau "aau" i lenei vaega. Foi iinei e mafai ona felelei nisi ituaiga o vaalele. O se tasi o vaega e faateia o le vevela o le pulea o le: i le tele mai le 25 i le 40 km amata tulai vevela. -60 tikeri Celsius e tulai e toetoe lava 1. Ona o loo i ai se faaitiitia laitiiti e o, lea ua faasaoina ai i se maualuga o le 55 km. O le tapulaa i luga - o le lauiloa vaega osone.

Gata i lea, e toetoe lava 90 km mesosphere faalautele. le vevela iinei toulu ni malosi. Mo mita 100 uma o ascent loo i ai se faaitiitia i le 0.3 tikeri. O nisi taimi ua taʻua o le vaega tau malulu tele o le siosiomaga. O le density ea e maualalo, ae ua lava e fatu tetee atu i le pau meteor.

Siosiomaga i le uiga masani faamuta i se maualuga o uiga 118 km. O iinei o loo faia lauiloa auroras. Amata i luga o le nofoaga o le thermosphere. Ona X-ave ma ave ultraviolet ua ionized latou nai molecules o le ea o loo i ai i le eria. O nei faiga e faia se mea ua taʻua o ionosphere (e masani lava ona aofia ai i totonu thermosphere o lea le manatu eseese).

Soo se mea lava i luga o le 700 km, taʻua o le exosphere. O le faasalaga o molecules ea e matua maualalo, ina ia latou agai atu saoloto, e aunoa ma le tetee ona o collisions. O lenei e mafai ai e tagata taitoatasi faaputuputu malosi tutusa e 160 tikeri Celsius, ao le vevela ambient e maualalo. Le kasa molecules ua tufatufaina i le exosphere tusi e tusa ai ma lona lava vaega tele, o lea e sili ona ogaoga o nei e mafai ona maua na o le vaega pito i lalo. Faaitiitia le maualuga o le faatosinaga o le lalolagi e le o toe mafai ona ia uuina le molecules, ina ia iʻu fasimea malosi-maualuga ma le leisa lipotia malosiaga molecules kasa lava e tuua le siosiomaga. O lenei eria o se tasi o le umi: o loo talitonu o le siosiomaga ua atoatoa liua i le gaogao o le avanoa i altitudes luga 2,000 km (o nisi taimi e oo lava i le numera 10000 e foliga mai). Faato satelite o le paneta orbiting le isi i le thermosphere.

e tusa ma nei mea uma fuainumera, talu mai le tuaoi o le faaputuga ea faalagolago i le tele o itu, mo se faataitaiga, gaoioiga la.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.