FaavaeinaSaienisi

Mafaufauga associative

o loo aofia ai mafaufauga Associative i le faagasologa o le faagaoioia o faamatalaga. e le o talafeagai iloiloga talafeagai. aafiaga o le tagata sao i se seti o fegalegaleaiga, lea e faavae mafaufauga associative. E tatau ona matauina e ona mataupu faavae faia le faavae o le ai le faia o auala aoaoga. Faataitai faaalia ai e faigofie ona manatua tagata nai lo faamatalaga otooto, ma faalapotopotoga. O lenei auala o ona iloa ma taulotoina fesoasoani i tagata i aso anamua e foia ai faafitauli o le olaga, ina ia maua, e ola ai.

O le faalapotopotoga o se sootaga i le va o le faamatalaga. So o se ala sao i le mapuna aʻe o le isi faatusa po o mataupu. Mo se faataitaiga, atonu o le upu o le susu o le a fesootai i le mafaufau i le upu povi.

mafaufauga Associative sao i le foiaina o le tele o faafitauli. fesoasoani Tagata e e fatu ni manatu fou ma uluai, faiga noataga i totonu o le uiga o le, atiina ae mafaufau ma manatunatuga.

E i ai se fegalegaleaiga maʻoti faavasegaina. Mo se faataitaiga, e mafai ona ei ai upu a tutusa (fetaui - o le afi) E mafai ona e latalata ai i le taimi ma avanoa (fugalaau - moega fugalaau, o le keke - o le paluga). O le manatu e mafai ona fesootai i le eseesega i le faafeagai po o uiga (f.t.t., uliuli - papae, faataamilo - faatafafa) po o sootaga causal (f.t.t., contusion - tiga).

Fesootaiga se tasi mea e mafai ona faia e le gata i se isi mea, ae faapea foi ma le uiga o mea (lagona, o le lanu, manogi ma isi uiga).

Atinae o mafaufauga associative sao i le atinaeina o le mafaufau. E tatau ona tusia o loo i ai i se tagata o nisi tulaga eseese faatapulaaina o manatu. I lenei tulaga, e faaaoga ai le mafaufau associative latou e le tasi le selau pasene.

I tagata, o le faagasologa o le manatua e faia i luga o le faavae o le poto masani. Vaaiga o mea e tutupu, o mea faitino, mea moni, ofoofogia e fesootai ma le galuega o le mafaufau - attaches se tagata se upu fou (faatusa o se mea) i le faatusa masani.

E auala i nisi o mafaufau.

O se gaoioiga faigofie o ona maua se numera o le mataupu e fesootai i ai. E mafai e upu e lua (f.t.t., falemataaga - se pulumu) ona aofia ai se faasologa lea o le a amata i le upu muamua ma le lona lua o le a faaiuina. O lea la, e mafai ona e maua le faasologa nei: Falemataaga - o se ata - o le tusiata - o le tapoleni - o le pulumu.

Faatasi ai ma le sauniga nei e mafai ona atinaeina le mafaia e fatu ai se numera o fegalegaleaiga. Mo se faataitaiga, i le faaaogaina o so o se upu, e mafai ona e maua ai se isi e fesootai i ai. O le upu e sosoo ai o se mafutaga muamua foi, ma isi. Mo se faataitaiga, o se tapasa - uʻamea - uʻamea filogia - uamea - maopoopo, ma isi O le a faia se filifili tulaga ese e tatau ona totogi i le mea moni o le a tulai mai i tagata taitoatasi se numera o mataupu e fesootai i ai.

E mafai ona e tepa i luga upu, ua fesootai e se tasi o vaega. Mo se faataitaiga, i le upu tele ma le pogisa, e mafai ona e sosooina eseese mataupu po o ata.

Atinae o mafaufauga associative e matua fesoasoani i le foafoaina o fegalegaleaiga uluai. I lenei tulaga, o le sootaga i le va o manatu e le o faamoemoe e pei se manino, e pei ona masani ai.

E seasea ona, o nei sauniga faigofie faaaoga i le aoaoga. E tatau ona matauina e faapea o sea gaoioiga atinae fesoasoani i tamaiti e iloilo faamatalaga vave, faigofie ma tauloto tumau faamatalaga.

E sauniga lauiloa i le pisinisi faasalalauga. I luga o le faavae o le mataupu e fesootai i ai o faaupuga, manatu faasalalauga.

Mo nisi i totonu o le loloto ma le faaleleia o le matuia o mafaufauga associative faaaogaina sili meafaigaluega lavelave. Faatinoina i le taimi lava e tasi e vaevaeina i vaega e tolu. O le muamua o le togafiti, i le mafaufau le faamalologa lona lua - faatonuina metotia, o le vaega lona tolu e aofia ai le auala na fesoasoani i le tele associative.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.