News ma SocietyNatura

Manu Niu Sila: faamatalaga ma ata

O le tulagaese o le lalolagi faalenatura ma manu i New Zealand, mauoa i laau faatetele ma manulele, ona o le remoteness mai isi atunuu ma le faaesea i le talafaasolopito umi o le i 60-80 miliona tausaga. Pe tusa o le tasi le afe tausaga ua mavae mai mammals sa i ai i Niu Sila:

  • faamaufaailoga ma leona sami;
  • tafola;
  • le tele o ituaiga o peʻa.

eleele tanu

Faatasi ai ma le toe afio mai o le tagata i luga o le motu sa isumu ma maile. A itiiti mulimuli ane sa latou puaa faaulufale mai, 'oti, povi, pusi ma isumu. faavaeina Active o le faatalanoaga o Europa i le seneturi XIX, faatupuina le manu mai o ituaiga fou.

E lua ituaiga o mammals faatetele soifua i Niu Sila, lea e afua mai i ituaiga seāseā maua, o peʻa. I totonu o le e sili ona tulaga ese ma lauiloa e aofia ai:

  • kiwi manulele;
  • o kakapo sega aupito tele o le lalolagi;
  • o se tasi o le reptiles sili ona anamua - tuatara;
  • le sega na mauga Kea.

O le taunuuga sili ona leaga mo le laau ma meaola o le New Zealand ua faatupuina e le foliga mai o isumu, lapiti ma possums.

kiwi

o ese ma le tulaga ese o le fauna o le motu. Mo se faataitaiga, o le faailoga o le New Zealand - Kiwi - faatulagaina o se manu, e ui lava e le mafai ona lele, e le maua apaau atoa-fledged. O le sui o le ituaiga o wingless leai se fulu, ae le o lo latou tuputupu ae lauulu, ma i latou lava vae malosi, lea savavali ma taufetuli nei meaola. Kiwi - o se manu nocturnal. O le fili autu - manulele (falcons ma aeto). Kiwis atiina ae o le tomai e lalafi i le vaomatua po o pupuvao ma taitai nocturnal, faaitiitia ai le ono o le aina e isi manu. Latou e matua faigata. E mataʻina e faapea e le puipuia o le gutu o le kiwi o manu felelei ma faaaoga lo latou claws maʻai. E lima ituaiga o kiwi.

O a manu i Niu Sila o loo i ai

Kakapo - o se sui e tasi o le koke lulu subfamily. Ua ia te ia a lava maualuga atiina ae fulu vaaia, o lea ua ia te ia a tutusa i le lulu. Fulu sega green ma faalavalava uliuli i luga o le tua. Kakapo maua apaau tele, ae ona o le mea moni e faapea o le keel o le sternum e toetoe lava undeveloped, ma o maso e matuai vaivai lava, e le mafai ona lele. Le taimi muamua, sa taatele nei ituaiga faatetele i Niu Sila, ae o lenei ua tumau pea na o le vaega southwestern o le Island i Saute. soifua sega i le vaomatua ma vaega susu. Kakapo - o le koke na e mafua olaga nocturnal po crepuscular. I le taimi o le aso, o le taimi lava lea e tasi lafi i Burrows po o se maa crevices.

Reptiles

Tuatara - o se manu tulaga ese o Niu Sila, o se e tupuga mai le tainasoa. Loo puipuia e le tulafono, ma o loo taumafai le Malo e taofia ai le faaumatiaga o le faitau aofai o tagata, e pei o le vaega o totoe o le selau afe reptiles. Ua ia i latou le tele o le fili, e aofia ai i tatou lava (tane tuatara cannibals manatu, e mafai ona 'ai fuamoa ma fanau laiti). Latou osofaia foi manulele ma isi e faasaunoa. Tuatara sili maliliu nai lo fananau mai. Ona fanafanau o progeny e manaomia ai se taimi umi. Reptiles ola e uiga i se selau tausaga. Tuatara meaai e sili ona fiafia - iniseti.

Peitai o le mea manu e nonofo i Niu Sila

sa aumai Stoat i Niu Sila ina ia pulea le faitau aofai lapiti. Ae acclimatized manuia le manu ma amata ona uluola tele vave, e tau atu i le faateleina o le faitau aofai o tagata. O lea, liliu le ermine o le fesoasoani i se faalafua, lea sa e faaumatia toloai ma fuamoa o manu felelei moni. O lenei manu - predator ua nifo maamaai ma le 34 vae ma Uuina claws. Manu e tele agile ma lelei tolo e ala i le laau. 'ai Ermine isumu ma manu felelei laiti.

kegaru

O lenei mammals marsupial, agai oso. O le tulaga maoae o lenei ituaiga, o le o loo faia le talavou i taga o le tina, lea e tu i le manava. I kegaru vae hind mamana e fesoasoani ia i latou feosofi, ma se siusiu umi lea latou te umia ai le paleni. ua umi kegaru taliga ma se fulufulu vaivai puupuu. O nei manu i Niu Sila e sili le ola i le po ma ola mo ni nai vaega o tagata taitoatasi. O le tele o ituaiga o kangaroos i ai i le brink o toe i ai.

Zealand skinks New

E tolu ituaiga o skinks: Otago, Sutera ma a skink tele. o Otago faatetele i lizards tinoese ma aapa 30 cm i umi. pogai Skinks tausaga uma. Progeny masani 3-6 pups. Skinks se greenish-samasama paʻu i se lanu ofu tusitusi e tuuina togitasi faʻafitafita lelei mo se siosiomaga papa ufitia i lichens. Lizards aai iniseti ma fua o laau. E mafai ona latou masani ona vaaia i luga o le papa lea na latou bask i le la. E na o le toatele o skinks, e tusa ma le Matagaluega o le Natura Puipuiga, o 2-3 afe. O tagata taitoatasi.

New Zealand Faamaufaailoga fulufulu

ea faamaufaailoga fulufulu i le ituaiga o faamaufaailoga eared. Fulufulu mamoe ua i ai se lanu grayish-enaena. Tane se fulufulu o le solofanua uliuli chic. Tuputupu Ae o tane - e uiga i le 2 m 50 cm, ma o latou mamafa e mafai ona oo atu i le 180 kg. Tamaitai e tele o tane slimmer: o lo latou tuputupu ae e lē sili atu ma le 150 cm, ma ua latou fuaina le afa tele, nai lo le sui o le afa o le tane. Faamaufaailoga - manu Niu Sila, o le ola i le sami, e faapitoa i Macquarie Island. Na ia aina le tausaga atoa e ala i alii talavou, oe sa le mafai ona e manumalo ai io latou lava laueleele. I le faaiuga o le senituri XIX, faitau aofai tele o faamaufaailoga fulufulu sa toetoe lava atoatoa faaumatia. O le taimi nei o loo lisiina manu e pei lamatia, o lea o loo i ai e uiga i le 35 afe. O tagata taitoatasi.

leona sami New Zealand

O le manu ua i ai se lanu enaena-uliuli. O tane o le umia o le fulufulu o le solofanua e aofia ai le tauau, ona ua latou e foliga mai e tele ma sili atu ona malosi. e laiti tele tamaitai nai lo alii, o latou ofu lanu malamalama lanu efuefu. Ivasefulu-lima pasene o le faitau aofai o faamaufaailoga fulufulu o loo maua i le motu o Aukilani. Tagata taitoatasi o le tane puipuia lona lava teritori mai isi alii. I le taua e malo o le sui malolosi ma sili ona Hardy. O loo i ai pe tusa o le 10-15 afe. O tagata taitoatasi o se ituaiga tuuina mai.

Toetoe lava o ituaiga uma i lalo o le puipuiga a le malo. Manu Niu Sila (ata e mafai ona e vaai i le mataupu), lea e le mafai ona ola i latou lava, e nonofo i le 14 paka ma le faitau selau o vaega eleele faasao o laiti le atunuu i lalo o le vaavaaiga tumau o tomai faapitoa. matagofie le mafaatusalia ma le tulagaese o le Flora ma fauna lotoifale tosina le faitau miliona o tagata tafafao mai i le lalolagi atoa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.