Lava galueainaMataupu tau le mafaufau

Mataupu tau le mafaufau o neuroticism

I mataupu tau le mafaufau, o loo i ai se faaupuga e pei neuroticism, le taua o le mea e masani ai e le mo tagata uma, ae e taua tele lana matafaioi. Ina ia i ai se manatu o le tagata e avea o se tagata ma malamalama i le pogai ua amio se auala se tasi po o se isi, e tatau ai ina ia iloa se mea e uiga i lenei mataupu. I aso nei o le a tatou talanoa e uiga i mea e neuroticism, pe faapefea ona e iloa lelei lava ma le mea o loo fuaina.

faamatalaga

I lalo o le uiga uiga neuroticism malamalama masani, lea e faavae i le lagona aafia gofie i itu i fafo ma irritability. ua faaalia e lenei i le popole, moodiness, ita, fefe, faanoanoa lagona, ma isi. I le neuroticism tulaga somatic faaalia i faaletonu moe, suiga o lagona, o le manu mai o le headaches, lagona ma le fefe i le popole i totonu. I lenei tulaga, e atiina ae se tagata lava taua maualalo, ia avea lelavava ma mafai, e pei ona latou fai mai, e flog se fiva.

Neyrotiki, ina valaau e tagata e masani ona faauigaina o tulaga masani e pei ona taufaamatau, vave le fiafia ma noatia i le popole. Le tele o taimi, e matamuli, e le mafai ona pulea uunaiga ma o loo faamatalaina i le le mautu faalelagona.

Neuroticism o se tulaga e lamatia ai le tulai mai o le faaletonu o le mafaufau, e pei o phobias, faanoanoa, neurosis.

physiology

Neuroticism tuusao fesootai e foliga faiʻai o le tagata. G. speculated Ayzeng e faapea o le gaoioiga o se galuega tauave a le faiga o le faiai o loo aafia i le faatonutonuina o lagona, amioga tupu fua, manatua, sogisogi, moe ma le tei valevale. O lea la, o tagata ma le tulaga maualuga o neuroticism, ua faaeeina i reactive neura tigaalofa, ina ia sili atu ona latou nofouta i stimuli fafo.

Ala i le suesue i mea neuroticism, geneticists ua oo mai i le faaiuga e faapea o se tulaga faapitoa o variability i le amio e faalagolago i itu tau kenera. Le tulaga o le neuroticism faateleina ma tausaga.

feusuaʻiga eseesega

E tusa ai ma le suesuega o se mea moni faavaeina: tamaitai se tulaga maualuga atu o le neuroticism nai lo tagata. sa faia auga i tagata o le limasefulu-lima atunuu. O le taunuuga na faaalia ai i le fasefulu-iva atunuu, o tamaitai ua i ai se tulaga sili atu o neuroticism. Na atunuu e lua, e matua maualuga le pasene o tagata (Botswana ma Initonesia). Suesueina o mea neuroticism, o loo maua i le suesue o le itulagi i saute o le lalolagi e eseesega laiti o alii ma tamaitai i le mataupu. Ma i le atunuu i se tulaga maualuga o le ola maua e tagata le tele maualalo tulaga o neuroticism.

psychopathology

I le taimi o le suesueina o mea neuroticism, ua faamaonia ai lona sootaga ma faaletonu nisi uiga. O lea, e aofia ai faaletonu lagona, atuatuvale, popole, hypochondria, dissociative faaletonu faasinomaga, schizophrenia ma faaletonu schizoaffective. O le faailoga maualuga neuroticism, o le tele faaleoina nei faaletonu.

lava manatu

Neuroticism o se tasi o nofoaga autu e fa o le tagata lava ia-vaega, ie iloiloga o oe lava faatasi ai ma le locus o le pulea, le faatauaina o le tagata lava ia-aoga. I se isi faaupuga, ua lelei e fesootai ma le talitonuga i le lelei o ana gaoioiga, o le faaaloalo mo i latou lava o ni tagata taitoatasi, faatasi ma se faanaunauga e faafetaia lo latou manuia (toilalo) o le itu i fafo po o totonu.

Mo le taimi muamua, sa Dzhon Lokk lenei faaiuga. Sa ia molimau atu e mafai ona vaega i luga o le uma e valoia le taunuuga o galuega o le tagata, e iloa ai le gaoioiga faamalieina ai pe leai, e faapea foi i valoia le fua o galuega.

O lea, na avea ai le uiga manino o le upu "neuroticism". E pei ona liliu mai, o le tagata lenei meatotino ua i ai le tulaga physiological ma aafia ai ana galuega tauave taua. Atonu o le taimi nei o le a malamalama le toatele o tagata o le nuu o latou lagona matele e sui i taimi uma.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.