Faavaeina, Tala
Medieval Europa: o le tulaga ma le aai. History of Europa Medieval
O le vaitaimi Medieval ua taʻua o le vaitaimi taimi i le va o le epochs fou ma anamua. Mea nei i taimi, e fetaui i le faavae o le iuga V-VI e XVI (o nisi taimi inclusively), tausaga. O lea, ua vaevaeina Tutotonu Ages i vaitaimi e tolu. O lenei, i faapitoa: o le amataga, maualuga (ogatotonu) ma tuai vaitaimi (vave Renaissance). Sosoo ai, mafaufau pe faapefea ona e atiina ae tulaga Medieval Europa.
uiga Aoao
E ala i le tele o mea na tutupu o loo i ai se taua faapitoa mo le olaga faaleaganuu, senituri XIV-XVI, manatu i ai o vaitaimi eseese ma tutoatasi. Sa ese le tulaga o le heritability o vaega uiga o le laasaga muamua. Medieval Western Europa, vaega Tutotonu ma Sasae, faapea foi ma nisi o eria o le Oceania, Asia, ma faasaoina elemene fananau Initonesia i le vaitaimi anamua. Nofoaga o le Balkan Penisula saili e lava fesuiaiga aganuu malosi. O le tulaga lava lea e tasi o lo o umia ma isi aai Medieval i Europa: i le itu i saute o Sepania ma Farani. I le taimi lava e tasi ua latou taumafai e toe foi atu i le taimi ua tuanai, le faasaoina o le vestiges o le ausia o augatupulaga ua mavae i latou po o isi nofoaga. Afai tatou te talanoa e uiga i le itu i saute ma le itu i saute-sasaʻe, o le atinae iinei na faavae i luga o tu, faia i le vave e pei o taimi o Roma.
"Nofoia faaleaganuu"
ua salalau lenei faagasologa i nisi aai Medieval o Europa. O loo i ai le tele o tagata eseese o lona aganuu ua matuai mulimulitaia i le faavae o le matua, ae sa latou saili e faapipii atu i le tonu i le tele o isi vaega o le tapuaiga. O lea, mo se faataitaiga, ua avea ma le Saxons. taumafai e faamalosia Franks e faapipii i latou i lana - Christian - aganuu. E le aafia ai foi le isi ituaiga ua faasaoina talitonuga polytheistic. Ae ina ua le mafai lava taumafai faoa faamalosi le laueleele Roma e faamalosia le tagata e taliaina le faatuatua fou. na o mai faatasi nofoia faaleaganuu mai le senituri XV, o le faiga faavae faigata o le Holani, o le faaPotukale, le gagana Sipaniolo, ma mulimuli ane o isi atunuu, e pueina teritori.
ituaiga oe maumau solo
O le talafaasolopito o le Medieval Europa, i se tulaga vave, aemaise ai, sa tumu i le faatagataotauaina, taua, faaumatiaga o nuu. I lenei taimi alu ma le malosi e ala i le faatino o ituaiga oe maumau solo. na oo Medieval Europa malaga tele o tagata. I le taimi na tupu ai le tufatufaina o tagata eseese ua nonofo i itu faapitoa, supplanting po o le tuufaatasia ma le atunuu ua uma ona o lo oi ai iina. O se taunuuga, tatou faatupuina symbioses fou, feteenaiga lautele. O lea, mo se faataitaiga, sa i ai i Sepania, lea na osofaia e le au Arapi Mosalemi i le VIII senituri TLM. I lenei tulaga ese itiiti o le talafaasolopito o le Medieval Europa mai le anamua.
setete Education
malo Europa Medieval ua faʻapēnā si vave. I le vaitaimi vave faia le tele o setete laiti ma tetele. O le sili o frankiyskoe. itulagi Roma o Italia ma avea ai ma se tulaga tutoatasi. gau le vaega o totoe o le Medieval Europa i le tele o itumalo tetele ma laiti sa le gata i le tuuina aloaia o le tupu o fausaga lautele. O lenei e faatatau faapitoa i le Motu o Peretania, Scandinavia, ma isi atunuu e le o aofia i totonu o le tuufaatasiga o le setete tele. I le mavae foi itu i sasae o le lalolagi faiga faapena. O lea, mo se faataitaiga, i totonu o Saina i le eseese o taimi sa i ai e uiga i le 140 atunuu. Faatasi ai ma le mana malo ma feudal ai - o ē feuds sa i ai, faatasi ai ma isi mea, o le pulega, o le autau, ma i nisi o tulaga o lo latou lava tupe. E pei ona sa taua soo se taunuuga o lenei fragmentation, arbitrariness faaalia manino, ma sa masani ona vaivai le setete.
aganuu
malo Europa Medieval atiina ae lava heterogeneous. o loo atagia mai lenei mea i le aganuu o le vaitaimi. E tele ni faatonuga o le atiina ae o lenei lalolagi. I faapitoa, subculture secrete e pei o le taulaga, faifaatoaga, Knight. na auai Atinae o le alii feudal mulimuli. E City (burgher) e tatau ona faavasegaina aganuu e pei artisans ma tagata faatau.
gaoioiga
sa faapitoa ona o Medieval Europa e faatoaga tausiga. I na po o isi itulagi, ae peitai, matauina le faalēgatasi saoasaoa o atinae ma le faiaina i le ituaiga eseese o gaoioiga. Mo se faataitaiga, o tagata oe maumau solo, sa nofoia i le laueleele muamua atiina ae isi atunuu, sa amata ona auai i le faiga o faatoaga. Ae peitai, o le uiga o la latou galuega ma o le taunuuga mulimuli ane o le ua tele le leaga nai lo le faitau aofai o le atunuu.
atinae faaagafesootai ma faaupufai
ua faasoasoa vaitaimi uluai umia laueleele i le va o le au faifaatoaga nuu, le ekalesia ma le alii feudal. Malie na tupu i le faapologaina o tagata. amata faifaatoaga saoloto lalolagi e auai i lalo o ia prepositions po o isi vaega i le lotu po feudalists faalelalolagi ola faatasi ma i latou i le nofoaga e tasi. O le taunuuga, i le XI centenary lauolaola sootaga o le tamaoaiga ma le tagata lava e eseese tikeri toetoe lava i soo se mea. Farmer mo le faaaogāina o le fanua sa i ai e tuuina atu se tasi vae sefulu o galuega faatino atoa, olo i falegaosi a le alii, falaoa, galuega i le aoaoga po o le fanua, e auai i isi galuega. I le tulaga o le taua matautia ia ua molia i le puipuiga o le tagata e ona fanua. na faaleaogaina Serfdom i Medieval Europa i itulagi eseese i vaitaimi eseese. O le mea muamua na faamaloloina tagata faifaatoaga faalagolago i Farani i le senituri XII - le amataga o le Crusades. Talu avea faifaatoaga saoloto le senituri XV i Egelani. Tupu lenei mea ona o le fencing o le laueleele. I Norway, mo se faataitaiga, faifaatoaga ma sa le faalagolago.
fefaʻatauaʻiga
sootaga maketi ua po o fesuiaiga o tupe (oloa mo oloa) po o le tau tupe (oloa-tupe). aai eseese sa i ai se mamafa o siliva i le tupe siliva, mana eseese faatauina. mafai ona feudal tupe mili alii, oi latou oe na a pateni mo coining. I le amata ai ona atiina ae le talafeagai le toesea o fefaatauaiga faiga. Ua masani ona faia faatasi ma i latou po o isi aso malolo faalelotu. I lalo o le puipui princely maota faia maketi tele. na faatulagaina le tagata faatau i guilds ma taitai fefaatauaiga i fafo ma totonu o le atunuu. E tusa o le taimi sa ou faia le Liki Hanseatic. Ua avea le faalapotopotoga aupito tele aumaia faatasi faʻatauʻoa foʻii le tele o setete. I le tausaga 1300 i lona tuufaatasiga o aai silia i le 70 i le va o Holland ma Livonia. sa vaevaeina i latou i le vaega 4.
alualu i luma faapitoa
I lenei vaitaimi, sa na o Aofaiga. e mafai ona mafua lenei i Saina, lea ua laa mamao i luma e faatatau i Europa. Ae peitai, so o se faaleleia tupu ma faafitauli aloaia lua: tusi tomua guild ma le ekalesia. Mulimuli faasaina e tusa ai ma iloiloga ideological, muamua - ona o le fefefe i le tauvaga. I tufuga taulaga na lotogatasi i le faleoloa. sa le mafai i fafo atu o le Faalapotopotoga mo le tele o mafuaaga. Shop tufatufa mea, aofaiga o oloa, nofoaga o le faatauina atu. Sa latou naunau foi ma matua pulea lelei oloa. mulimuli i aoaoga o le meafaigaluega lea e faia le gaosiga. Taiala o faatonutonuina ma le taimi e saoloto, ma galulue, lavalava, aso malolo ma isi. tausia Technology se mealilo leoleoina lelei. Afai ua tusia i latou, na o le tulafono laiti ma pasi faapitoa tuufaasolo aiga. E masani lava o tekinolosi ma ua tumau ai pea se mea lilo mo tupulaga o le lumanai.
Similar articles
Trending Now