Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Faailoga o le 'ava malosi ma togafitiga ile fale

Faailoga pe a uma ona afaina le ava malosi mo ni mafuaaga. O le a tatou faamatalaina i lalo. E tatau foi ona maitauina o ia fa'ailoga le lelei o le inupia e manino lava le faalauiloaina. Aua le matauina e faigata tele.

Faamatalaga lautele

O le ava malosi (faailoilo, togafitiga i le fale o le a faamatalaina atili) e ave ai le tulaga maualuga i totonu o lo tatou atunuu i mea uma e mafua ai ona inu. I le sili atu i le 60% o mataupu, o lenei tulaga e o'o atu ai i le oti. O le tele oi latou (e tusa ma le 95-98%) e tupu a'o le i faia le tausiga faafoma'i.

Talu ai ona o le iloa o faailoga o le inuina malosi o le ava malosi ma o le a le mea e tatau ona fai ina ia aloese ai i taunuuga leaga? O le ae a'oa'o e uiga i lenei mea i totonu o le tusiga.

O le a le ava malosi?

O le ava malosi e faasino i meainu e aofia ai le ethanol (uaina po o le ava malosi). O se vaila'au e le lanu ma le fa'aogaina o le gaosiga o mea vevela, lea e faigofie ona fa'afefiloi. E mafai ona fefiloi le ethanol i vai masani i soo se aofaiga. E faigofie lava ona solo i totonu o ga'o, ma mafai fo'i ona faigofie ona o'o i totonu o meaola fa'ata'ita'i ma fa'alautele solo i le tino atoa.

Pa'u, mea inu, inisua

O le inuina o le inupia e fai ma sui o se tulaga faapitoa o le HC tagata lea e mafua mai i le taumafa o mea inu e aofia ai le ethanol.

E fa tikeri o le inupia:

  • Malamalama;
  • Togi;
  • Uma;
  • Coma.

I le laasaga muamua, o lenei setete ua faaalia ai o ia lava o se fiafiaga le talafeagai, faapea foi ma lagona o le le fiafia (ioe, euphoria). O le mafaufau o le 'onanā e tumau pea (atonu e ono iai ni fa'alavelave laiti). A mae'a sina taimi, e fa'agesegese le fa'agasolo o mafaufauga. I se faaopoopoga, o le mafaufau ma le faaletino o gaoioiga a se tagata e faaitiitia, o le sauaina o lona mafaufau e tupu, ma ua le fiafia, paie ma momoe.

Faatasi ai ma le atina'eina o le coma, latou te fai mai o le 'ava malosi malosi.

E tusa ai ma le soona inu, o lenei tulaga e feso'otai ma le a'afiaga o le gaosiga o oloa o le fa'aleagaina o le ethanol i le tino o le tagata.

O a ni faailoga o le inupia oona?

I le tautala e uiga i uiga o le ava malosi, e le mafai ona tatou toilalo e matauina le mea moni e mafai ona latou faaalia i latou lava i auala eseese. E fa'alagolago i le tele o mea inu ma le maualuga o meainu. E le gata i lea, o le faailoga o le inuina o le ava e feso'otai vavalalata ma le tino po o le tino o le tagata ua fa'aalia i a'afiaga.

GIT

I le laumua muamua o le fa'aogaina o mea'ai, o le tagata e o'o i le tiga o le manava, vomiting, manava, ma le gaioiga. O a mea e feso'otai ma fa'amaumauga ta'itasi o le ava oona?

Pa'u i totonu o le manava ona o le a'afiaga fa'aleagaina o le ethanol i luga o le mucosa o le inumaga laiti ma le manava.

E mafua mai le maliu ona o le soliina o le avega o minerale, suavai ma ga'o, faapea foi ma le le vave ona tupu o le enzyme, lea e tatau mo le masima o le lactose.

Nausia o se faailoga o le soona masani.

E pei o le vomiting, e masani lava ona i ai se uiga tutotonu. I se isi faaupuga, e feso'ota'i ma le a'afiaga o le ava malosi i le ogatotonu o le tino.

CNS

Pe a afaina ai se tino, e matauina e se tagata: o le fiafia i le mafaufau, o le suavai, o le euphoria, o le le atoatoa o le faamaopoopoga o gaioiga, faapalepalega, faateleina o le vevesi, faoa faamalosi, faaitiitia le vevela o le tino, leilaina o le tamaititi, faaletonu o le mafaufau, vevela, ma le tautala.

Taitasi fai ava malosi ona i faailoga e fesootai ma le faaletonu uaua metabolism feaveai, okesene le fia aai, ethanol aafiaga leaga i sela CNS, ma le aafiaga oona o pala intermediates ava malosi (acetate, acetaldehyde, tino ketone).

CAS

O faailoga muamua o le ava malosi mai le fatu o:

  • Le fa'aitiitia o le toto maualuga;
  • Loto o le fatu;
  • Tesea;
  • Lulu mumu o foliga;
  • Tele vaivaiga;
  • Pallor o le pa'u;
  • Malaise.

O foliga vaaia o nei faailoga e mafua mai i le mea moni o le tagata ma'i e tele le suavai i le taimi o le manava po o le vomia. E le gata i lea, ona o le faateleina o le lapisi o lapisi o lapisi, o le suavai mai le moega lapoa e pasi atu i le avanoa i le va o sela. Ina ia totogiina le toto (faasalalauina), o le tino o le tagata e aofia ai auala nei e totogi ai: vavalalata o va'a la'au ma fa'alauteleina le fatu. Ona o lenei mea, ua toe tufatufaina atu ai le toto ma saturates tino sili ona taua.

Pusa o le manava

E fa'afefea ona a'afia le manava i le ava malosi? O fa'ama'i ma se liona e fa'aalia i mea nei:

  • Fa'alavelave fa'afuase'i i le manava;
  • Pisapisao ma vave le manava.

O faailo ua lisiina ona o le toilalo o le nofoaga autu o le respiratory center, o le atina'e o le cerebral edema ma le fa'alavelave fa'afuase'i. Le tulai mai o matuitui toilalo respiratory e fesootai ma le laulaufaiva, puaiga lavea ai le airways ma ata spasm bronchial, fāʻa'ī.

Faiga fa'avae

Fa'asalaga tele, o le tagata ma'i ua fa'ateleina le urination po'o, i se isi itu, fa'aititia le urination (o nisi taimi seia o'o ina toesea atoa).

O nei tulaga o loo fesootai ma le mea moni e faapea e ala i le faaitiitia o secretion o hormone antidiuretic (hypothalamus, lea e taofia le vai i le tino), e faateleina ethanol le faagasologa urination. E le gata i lea, o le ava malosi e mafai ai ona aveese le calcium, potassium, magnesium mai le tino o le tagata, ma fa'afefe ai lo latou gauai i totonu o le fatu. O le mea lea, e le lava nei elemene.

I tulaga ogaoga, o le ethanol e faaleagaina ai le fausaga o fatuga'o.

Faaleaga i le ate

O fa'amaoniga o le oona oona o lo'o fa'aalia foi. O nei mea e aofia ai tiga ogaoga i le taumatau pito i luga, ma le samasama o le pa'u ma le sclera. O nei faailoga e tula'i mai ona o aafiaga leaga o le ethanol i luga ole tino o le ate ma le intabellular metabolism.

Oona inu ava malosi: faailoga

I le tulaga o le 'ava malosi, e mafai e le tagata ma'i ona pa'ū i totonu o se pa'u. I le taimi lava e tasi, ua le iloa e ia, ma e le tali atu foi i soo se fualaau mai fafo (mo se faataitaiga, leo leotele, patipati ona alafau, tingling, ma isi).

Ole maualuga o le ava i le toto toto, e tutusa ma le 3 g / l ma luga, mafua ai se tasi. I le taimi nei, e lua vaega e iloga: maualuga ma loloto. Mafaufau io latou uiga i auiliiliga sili atu.

  • Maea maualuga.

O lea tulaga e mafua mai i le: le lava o le iloa, fa'afefe o mata, mata'itusi eseese (fa'aitiiti-fa'alauteleina), tali atu i le fa'avevesi e ala i le puipuia o gaioiga po'o suiga i foliga vaaia, palpitations, mumu o le pa'u ma mata, dyspnoea .

  • Maea vavalalata.

O fa'afitauli o le inuina o le ava malosi e masani ona iai faatasi ma le leai o se lagona o le tiga, o le fa'aitiitia o le vevela o le tino, o le leai o se manua o le mafaufau, o le gaoia, le maua o le muso leo, o le pa'u o le toto, pallor po'o le cyanotic skin, o le fa'aitiitia o le loloto ma le tele o le manava,

Le malosi o le ava ava malosi

O le fa'ata'ita'iga o le inupia o le ava atonu e malu pe ogaoga. O le a le mea e faalagolago i ai? Matou te tuuina atu le tali i lenei fesili i le taimi nei.

  • Ole ava ua inu. A o'o mai le tele o le ethanol i totonu o le tino o le tagata, aemaise i le taimi e tasi, e le lava se taimi e gaoioi ai le ate. O le mea lea, o fua o le le atoatoa o le ava malosi e fa'aputuina i totonu o le toto, mulimuli ane fa'aleagaina ia totoga taua e pei o le fai'ai, ate, fatuga'o, fatu ma isi.
  • Le matua. I le gaioiga o le ava, o le sili ona maaleale o tamaiti ma tagata matutua. E mafua lenei mea i le mea moni e faapea e le o faia e le au matutua uma ia auala talafeagai mo le fa'aitiitia, ma mo tagata matutua latou te le o toe fa'atinoina a latou galuega i le gafatia tatau.
  • Tagata ta'ito'atasi fa'alepale. faapalepale ethanol le Tagata Lava Ia ma, o lea, o le televave o atinae, o le onana ai o aemaise taatele i le tuuga Mongoloid. E mafua lenei mea i le mea moni na latou fa'aititia le galuega o se enzyme faapitoa, lea e talafeagai mo le fa'amaeaina atoa o le ava malosi.
  • O le ma'itaga, le paleni o meaai, le ga'o, le pa'u, le ate ma le ma'isuka. O ia tulaga e fa'aitiitia ai le galuega ma le fa'aaogaina o le tino o le faamama o le tino (ate).
  • Le tuufaatasiga o le ava ma fualaau. O le a'afiaga o le ava malosi e tele taimi e sili atu ona maualuga ma maua ai fa'atasi fa'atasi ma fualaau oona e pei o le to'afilemu, fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina, antidepressants, NSAID ma isi.
  • Fa'aopoopoga ma mea le mama. O le a'afiaga o le ava malosi e mafua mai i ia mea fa'aopopo ma mea le mama e pei o le methyl alcohol, aldehydes, ava maualuga, ethylene glycol, furfural ma isi.
  • Fa'aaogaina o le Ethanol i luga o se manava gaogao. A e inuina le ava malosi i luga o se manava gaogao, o le a gauai i totonu o le toto i le afa o fualaau oona, lea e mafai ona oo atu ai i le oona malosi.

O le a le mea e fai i le inupia?

O lenei ua e iloa pe aisea e tupu ai le 'ava malosi. O fa'amaoniga ma togafitiga o lenei tulaga o lo'o tu'uina atu i lenei tusiga.

Afai e te matauina pe a uma ona inuina le ava ua ma'i lau uo, ona vave valaau loa lea i se ta'avale. E mafua ona o mea nei:

  • O se tulaga ma'i fa'aleagaina, mafua mai i le inupia oona, e tele lava ina ta'ita'ia ai i se taunuuga o le oti.
  • E na o se foma'i poto e mafai ona iloiloina le tulaga o le ua afaina ma faatonuina se togafitiga.
  • O le fa'amalosi togafitiga e mana'omia ai le fa'aaogaina o fualaau.
  • I le tele o tulaga, togafitiga mo onana ai le ava malosi ogaoga faia i le faalavelave faafuasei potu po o le matagaluega o le potu tigaina.

Fesoasoani muamua i le fale

E fa'apefea ona togafiti le ava malosi (o fa'amaoniga ma togafitiga o lenei tulaga o lo'o fa'amatalaina i lenei tusiga)? Muamua, e tatau ona e vala'au i se tagata tomai faapitoa. A'o i ai le foma'i, o le fesoasoani muamua e mana'omia ina ia tu'uina atu i lē ua afaina. O le a le mea?

  • Faamautinoa o le alatele i le ea. Ina ia faia lenei mea, e mana'omia le aveeseina o le laulaufaiva o le tagata ma'i (faatasi ai ma lona fa'asalalau), ona fufulu lea o le va'a tautala. Afai e mafai, e tatau ona fa'aaoga se pulu pa'u. Fa'atasi ai ma le tele o le fa'amalolo, e tatau ona fa'atonuina le tagata ma'i i le 1.0-0.1% atropine. O nei fuataga e talafeagai mo le lelei o le fa'aaogaina o le okesene ma le puipuia o le polokaina o le atigipusa pito i luga.
  • Tu'u atu i le tagata ua afaina le tulaga sa'o (i lona itu) ma fa'alautele lona laulaufaiva (mo se fa'ata'ita'iga, patipati se tamailima po o se sipuni).
  • Fai le manava fa'amalosi ma le fa'aogaina o le massage fa'apitoa (fa'ama'i ma le fa'amalosi ile fatu). O ia faiga e tatau ona faia a'o lumana'i foliga mai o le fa'avaivaia ma le manava.
  • Aumai le tagata manua i le mafaufau pe afai ua leiloa o ia. Ina ia faia lenei mea, i le isu o le tagata gasegase e tatau ona aumai le fulufulu mamoe ma le ammonia.
  • Fa'aleagaina le vomiting (na'o pe afai e iloa e le tagata). Ina ia faia lenei mea, e tatau ona tu'uina atu se vaifofo vai po'o se vaifofo fa'apitoa e mafua ai le vomia. O lenei faiga e aoga i na o itula muamua pe'ā uma ona inu le ethanol.

Afai e le fesoasoani metotia o lisi, ona fai lea o mea nei:

  • Fa'amamaga o gaosiga. O le tagata manua ua tu'uina atu le maualuga o le vai, ona fa'asolo atu ai lea i le a'a o le laulaufaiva.
  • Fa'amafanafanaina o le ma'i. Ua tuu le tagata i se moega mafanafana ma ufiufi i se palanikeke.
  • Fa'atagaina o tagata fa'asalalau. O le tagata afaina ua tu'uina atu i ai ni sorisi e mafai ona gaosia ituaiga eseese o toxins. Latou te fa'avaveina le kilia ma le aveesea o le ava mai le tino.

Vailaau mo togafitiga o le ava malosi

I totonu o le falema'i, e mafai ona tu'uina atu i le tagata o lo'o afaina ia vaega nei:

  • O le fualaau faasaina "Metadoxil" i le intramuscularly. O se vaila'au na faia faapitoa e togafitia ai le 'ava malosi. E fa'aleleia le gaioiga o enzymes, lea e nafa ma le fa'aaogaina o le ethanol. O le mea lea, o le sooupu o lo'o iloiloina e vave fa'avaveina le gaosiga ma le fa'amamaina o le ava malosi. E le gata i lea, e toe fa'aleleia ai sela o le ate ma fa'aleleia le tulaga o le mafaufau o le ua afaina.
  • Vitamini ma glucose, fa'afefiloi i se tasi o tui. O sea ituaiga o fa'amalolo e fa'aleleia ai faiga fa'avalea, ma fa'ateleina ai foi le vaeluaina ma le excretion o le ethanol. E le gata i lea, e faaitiitia ai le lamatia o le mafaufau o le ava.
  • Taula mo le paleni vai-mineral. Latou te fa'aleleia le taamilosaga o le toto i luga o vaa, ma fesoasoani foi i le toe fa'aleleia o vai talafeagai ma paleni o minerale.

E tatau foi ona maitauina o faailoga o le ava oona o le pancreas ma le ate e mana'omia ai le fa'aogaina o le hepatoprotectors. O nei vaila'au e fa'aleleia ai le gaioiga o nei totoga, toe fa'afo'isia siama ua fa'aleagaina ma faatelevaveina le fa'aleagaina o le ethanol.

E tele taimi e inu ai le ava, e faaaoga e foma'i fualaau "Pyrozole" ma le "Fomepizol". O vailaau sili nei fou, ua fa'aaogaina mo le fa'a'onaina ma le ethylene glycol ma le methyl alcohol. Latou te fa'aitiitia le gaioiga o le enzyme o le hepatic ma fa'alavelave le fa'avaeina o elemene oona.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.