Faavaeina, Saienisi
Nobel Taui i le kemisi. Nobel Taui i le kemisi
ua tuuina Nobel Taui i le kemisi talu mai le 1901. O lona manumalo muamua o Iakopo van't Hoff. O lenei saienitisi maua le taui mo le tulafono o dynamics osmotic uunaiga ma vailaau, tatala i latou. O le mea moni, e le mafai ona taʻu atu e manumalo uma i se mataupu e tasi. O le a tatou talanoa e uiga i le sili ona lauiloa, faapea foi ma i latou oe na tuuina atu le Nobel Taui i le kemisi i ni nai tausaga talu ai.
Ernest Rutherford
O se tasi o le chemists sili ona lauiloa o Ernest Rutherford. Nobel Taui na ia maua i le 1908 mo le suesueina o le faamalepeina elemene mea faʻaratiasia. Tausaga o le olaga o le saienitisi - 1871-1937. O saienitisi o se gagana Peretania lenei ma physicist, fanau mai i Niu Sila. Ona o lona tulaga manuia i le taimi o aoaoga i le Kolisi o Nelson, sa ia maua se sikolasipi e faataga ai o ia e malaga atu i Christchurch, Aai o Niu Sila, pe afai o le Kolisi o Canterbury. I le 1894, na avea Rutherford BSc. Ina ua mavae sina taimi, na tuuina atu le saienitisi se sikolasipi i Cambridge le Iunivesite o ia lea ua i Egelani ma siitia atu i le atunuu.
I le 1898, sa amata ona tauaveina o suesuega taua e aafia ai le leisa uranium faʻaratiasia Rutherford. Ina ua mavae sina taimi, oi latou na maua ai e lua o lona ituaiga: Alefa ave ma ave beta. O le ati muamua na o se tamai mamao, ma le lona lua - e a sili atu le tele. Ina ua mavae se taimi, o loo maua Rutherford e thorium faamatuu mai se oloa gaseous faapitoa faʻaratiasia. Sa Ia valaauina lenei aafiaga matautia o le "emanation" (emission).
ua faaalia i suʻesuʻega fou na faia foi actinium ma emanation radium. mai Rutherford faavae i luga o suesuega ua faia e ia e faaiuga taua. Sa ia iloa ai le Alefa ma le beta ave emit elemene faʻaratiasia uma. Gata i lea, latou radioactivity faaitiitia mavae se vaitaimi faapitoa o le taimi. E faavae i nei sailiiliga sa mafai ona faia se manatu taua. faaiuina e pei o elemene faasaienisi iloa uma faʻaratiasia le saienitisi, o se vaega o le tasi aiga o atoms, ma e mafai ona aveesea ai le faaitiitia o radioactivity o le faavae o lo latou faavasegaina.
Mariya Kyuri (Curie)
Le uluaʻi fafine o lē na tuuina atu le Nobel Taui i le kemisi, na avea Mariya Kyuri. E ave nofoaga taua mo mea faasaienisi i le 1911. na tuuina atu ia te ia Nobel Taui i le kemisi mo le mauaina o le faaesea polonium ma radium o radium ma le suesueina o le fesootaiga ma le natura o le elemene mulimuli. na fanau mai Maria i Polani, mulimuli ane siitia atu i nisi taimi Farani. Tausaga o lona olaga - 1867-1934. avea Curie le manumalo o le Nobel Taui, e le gata i le kemisi ae faapea foi i le fisiki (1903, faatasi ai ma Pierre Curie ma Anri Bekkerelem).
na feagai Marii Kyuri le mea moni e faapea o le tamaitai i lona taimi sa toetoe lava a tapunia ala i le faasaienisi. I le leʻi latou Iunivesite o Warsaw. I le faaopoopo atu, sa matitiva le Curie aiga. Ae peitai, sa mafai Mary e maua aoaoga maualuga i Pale.
ausia Major Marii Kyuri
Anri Bekkerel maua i le 1896 e tuufaatasi uranium emit leisa e mafai ona ati loloto. Leisa Becquerel, e le pei tatala V. Roentgen i le 1895 tausaga, sa i ai se taunuuga o excitation mai nisi puna mai fafo. O se meatotino uranium totonu. fiafia Mary i lenei aafiaga matautia. I le amataga o le 1898 sa amata ona ia suesue i ai. taumafai le tagata suesue e fuafua ai pe o loo i ai isi mea o loo i ai le tomai e emit nei ave. Ia Tesema 1898, sa iloa Pierre ma Mariya Kyuri elemene fou se lua. Ua valaauina i latou radium ma polonium (ina ua maea o le nuu Marie Polani). na sosoo ai ma galuega i lo latou le faaesea ma le suesueina oa latou meatotino. I le 1910, faatasi ai ma André Marie faailoa Debirnom radium apamemea i lona tulaga mama. O lea na maea le 12 tausaga ua mavae, amata ai se faasologa o suesuega.
Laynus Poling Karl
O lenei tagata o se tasi o le chemists sili. Nobel Taui na ia maua i le 1954 mo le suesueina o le natura o le fusi o le vailaau, e faapea foi ona talosaga e fuafuaina le faatulagaga o le tuufaatasi.
le olaga o Pauling tausaga - 1901-1994. Na soifua mai i le Iunaite Setete, Oregon (Portland). A o se tagata suesue ua leva suesueina Pauling le crystallography X-ray. Sa ia mafaufau pe o le ave pasi e ala i le tioata, ma o loo i ai se mamanu uiga. I le ata lenei e mafai ona fuafuaina le faatulagaga atomika o le mea. O le faaaogaina o lenei metotia, o loo e suesueina e saienitisi le natura o le noataga i benzene ma isi tuufaatasi ituaiga laau manogi.
I le 1928 godu foafoaina teori hybridization Pauling (resonance) vailaau fusia e tupu i le tuufaatasi o ituaiga laau manogi. I le 1934, na se saienitisi lona gauai atu i biochemistry, aemaise lava biochemistry porotini. Faatasi ai ma Alexander Mirsky ia foafoaina le talitonuga o galuega tauave ma faatulagaga porotini. Faatasi ai ma Ch Corwell lenei saienitisi suesue i le aafiaga o le faatumau okesene (oxygenation) i luga o le meatotino maneta o le hemoglobin porotini. I le 1942, sa mafai e le tagata suesue e suia ai le faatulagaga vailaau o globulin (polotini i le toto). I le 1951 godu Pauling ma lomia galuega tuuto R. Corey i le fausaga molecular o polotini. O le taunuuga o le galuega, lea e alu ai mo le 14 tausaga. Faaaogaina X-ray crystallography e suesue le polotini i maso, lauulu, lauulu, fao ma isi aano o le tino, na faia ai se maua taua le saienitisi. Latou maua e milo le porotini filifili o acids amino i se matuai faatupulaia le leaga. O se mamao tele i biochemistry.
S. Hinshelwood ma Semenov
E te manao atonu ina ia iloa pe oi ai se Taui Rusia Nobel i le kemisi. E ui lava ua uma ona filifilia o nisi o lo tatou compatriots mo lenei taui, na maua ai Semenov. Faatasi ai ma Hinshelwood na tuuina atu ia le taui mo le suesueina o le auala o le tali vailaau i le 1956.
Hinshelwood - saienitisi British (ola tausaga - 1897-1967). O galuega autu o lona ua fesootai ma le suesuega o tali filifili. Sa ia suesueina a assay homogeneous, faapea foi ma le faiga o le tali o lenei ituaiga.
Semenov Nikolai Nikolaevich (tausaga o le olaga - 1896-1986) - kemisi Rusia ma physicist muamua mai le aai o Saratov. O le faafitauli faasaienisi muamua na fiafia ia te ia, sa kasa ionized. O le saienisi, o le lava se tamaitiiti aoga i le iunivesite, na tusia ai le mataupu faavae muamua e uiga i le collisions va molecules ma electrons. Ina ua mavae se taimi sa amata ona ia suesue loloto atili ai le faagasologa o recombination ma dissociation. Gata i lea, sa avea o ia fiafia i vaega o totoʻoga molecular ma adsorption o ausa tutupu i luga o se mea malo. Studies tauaveina latou mafai ona maua ai le sootaga i le va o le vevela luga i lea e faataunuuina e le totoʻoga, ma le density o ausa. I le 1934, na lomia e le saienitisi se pepa i na faaalia ai e faapea o se o tali eseese, e aofia ai polymerization, faaauau e ala i se faiga po o branched tali filifili.
Robert Burns Woodward
manumalo uma o le Nobel Taui i le kemisi faia se saofaga tele i le faasaienisi, ae R. Woodward o loo tu mai i totonu oi latou. taua tele o Ana ausia i aso nei. na tuuina atu lenei saienitisi le Nobel Taui i le 1965. Na ia maua ai mo lona sao i le fanua o le tuufaatasia faatulagaina. Tausaga o le olaga Robert - 1917-1979. Na soifua mai i le US, i le o le aai US Boston, o loo i Massachusetts.
Le ausia muamua i le fanua o le kemisi Woodward faia i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ina o ia o le "Faalapotopotoga Polaroid" faufautua kamupani. Ona o le taua o le lava quinine. O lenei fualaau faasaina aneti-malarial na faaaogaina foi i gaosia tioata. Woodward ma W. Doering, o lana uo, ua faigofie ona maua ia punaoa ma masini tulaga uma ina ua uma le 14 masina o le galuega faatino o le tuufaatasia o quinine.
Ina ua mavae le 3 tausaga, faatasi ai ma Schramm, na foafoaina lenei saienitisi a porotini analogue e auai i se faasologa umi o iunite acid amino. O le polypeptides maua o se taunuuga o lenei, ua faaaogaina i le tuuina atu o fualaau ma uga gaosi. I le faaopoopo, ma o latou fesoasoani, e amata ona suesueina metabolism porotini. amata ona galulue Woodward i le 1951 i le tuufaatasia o steroids. I totonu o le tuufaatasi maua sa lanosterol, chlorophyll, reserpine, acid lysergic, vitamini B12, colchicine, F2a prostaglandin. Mulimuli ane, o le toatele o le tuufaatasi saunia e ia ma tagata o le Inisetiute "Faalapotopotoga Ciba", o lona faatonu o ia, sa amata ona faaaoga i le alamanuia. sa Nefalosporin C o se tasi oe aupito sili ona taua. O se vailāʻau e pei o penisilini, lea o loo faaaogaina e faasaga i pipisi e mafua mai i siama.
Tatou lisi o igoa o saienitisi, na tuuina atu ai i le seneturi lona 21, o le Nobel Taui i le kemisi a faaatoatoa, i le sefulu tausaga lona lua.
A. Suzuki, Negishi E., R. Heck
O nei suesue na tuuina atu mo le atinae o auala fou o interconnecting le atoms carbon e fausia molecules lavelave. na tuuina atu i latou o le Nobel Taui i le kemisi i le 2010. Heck, ma Negishi - Amerika, ma Akira Suzuki - o se tagatanuu o Iapani. O la latou sini o le foafoaga o molecules lavelave faatulagaina. I le aoga tatou te aoao ai le tuufaatasi faatulagaina o loo aofia ai atoms carbon o lo o avea o le auivi o le molecule. Mo se faafitauli e leva saienitisi taimi o le atoms carbon e faigata ona tuufaatasia ma isi atoms. tala vaega taua, faia o palladium, pulea e foia ai lenei faafitauli. I lalo o le gaoioiga o le sila atoms carbon vaega taua fegalegaleai ai ma le tasi i le isi e fausia ai fausaga lavelave faatulagaina. O nei faiga o loo suesueina ma Nobel Taui kemisi i lenei tausaga. Toetoe lava o le taimi e tasi, sa sii mai le tali, e igoa i le mamalu o le saienitisi.
R. Lefkowitz, M. Karplus, B. Kobilka
Lefkowitz (ata i luga), Kobilka ma Karplus - O lē na manumalo i le Nobel Taui i le kemisi i le 2012. O lenei alu taui e saienitisi e tolu mo le suesueina o faatasi G-porotini faatasi receptors. Robert Lefkowitz - o se tagatanuu US na fanau mai ia Aperila 15, 1943 O le vaega autu o lana suesuega galuega o tuuto bioreceptors ma suia ai o latou faailoilo. Lefkowitz vaega e faaaogaina i faamatalaina auiliili, o le faatulagaga ma le faasologa o β-adrenergic receptors ma le ituaiga 2 polotini faatonutonu: β-arrestin ma GRK-kinase. tauaveina lenei saienitisi i le 1980 ma paaga mai cloning o le Gene nafa mo le faagaoioiga o β-adrenergic receptor.
B. Kobilka - e oo mai mai le Iunaite Setete. Na soifua mai i le aai o Falls Little (Minesota). Ina ua uma le faauuga sa ia galue i lalo o le vaavaaiga a se tagata suesue Lefkowitz.
Nobel Taui i le kemisi 2012 na tuuina atu i M. Karplus. Na soifua mai i Vienna i le 1930. mai Karplus mai se aiga Iutaia, o le na e siitia atu i le US e sao sauaga mai le Nasi. O le vaega autu o le suesuega o le saienitisi avea a spectroscopy maneta faaniukilia, kemisi quantum ma kinetics o faiga vailaau.
M. Karplus, M. Levitt, A. Uorshel
Ia tatou liliu atu nei i le laureates o le Taui 2013. Saienitisi Karplus (ata i lalo), Uorshel Levitt ma maua ai i tua o le faataitaiga o le faiga lavelave vailaau.
na fanau mai M. Levitt i Aferika i Saute i le 1947. Ina ua 16 ona tausaga, sa siitia atu le aiga o Michael i le UK. I Lonetona, ia lesitala i le 1967 i le Kolisi Royal ma faaauau lea o lona aoaoga i le Iunivesite o Cambridge. Lana galuega i le Falesuesue o paiolo Molecular o le Iunivesite e faatatau i le foafoaga o le faataitaiga o fausaga e faatafa-tolu o tRNA. Michael o se tasi o le faavaeina o le metotia o modeling komepiuta ma le suesueina o le fausaga eseese o molecules porotini (tele polotini).
Nobel Taui i le kemisi 2013 na tuuina atu i Ari foi Uorshelu. Na soifua mai i Palesitina i le 1940. I le 1958-62 gg. na ia galue i le tulaga o le kapeteni i le IDF, ma ona amata lea ona suesue i le Inisetiute o Ierusalema. I le 1970-72 gg. sa ia galue i le polofesa lagolago Institute Weizmann, ma i le 1991 na avea ma polofesa o le paiolo ma le kemisi i Kalefonia i Saute. manatu Uorshell se tasi o le faavaeina o enzymology computational - vaega o paiolo. Ua Ia suesue i le fausaga ma auala catalytic o gaoioiga, ma le faatulagaga o le molecule enzyme.
Kjell S., E. ma W. Eric Betzig Merner
na tuuina Nobel Taui i le kemisi 2014 Merner, Eric Betzig ma Helle. O nei saienitisi foafoaina metotia fou o microscopy tala atu o le gafatia masani ia i tatou se mikerosekope malamalama. Latou taunuuga faatagaina ai i tatou e mafaufau i le ala o le molecules i totonu o le sela o meaola soifua. Mo se faataitaiga, e ala i nei auala e mafai ai ona mataitu le amioga o le polotini e nafa ma le tulai mai o faamai o le Parkinson ma o le Alzheimer. O le taimi nei, o le suesuega o nei saienitisi ua faateleina le faaaogaina i le faasaienisi ma vailaau.
na fanau mai Kjell i le 1962 i Romania. O ia o se tagatanuu o Siamani i aso nei. na fanau mai Erik Bettsig i le 1960 i Michigan. na fanau mai Uilyam Merner i le 1953 i Kalefonia.
Seoli talu mai le galue vaitau o le 1990 i luga o le STED-microscopy i emission tofē faanoanoa. O le leisa muamua na fiafia i ai seia oo ina malamalama fluorescent, mateia e le e faataapeina meatotino. O le isi leisa e faaaoga ina ia faaleleia atili ai le iugafono a le masini. Merner ma Eric Betzig, paaga Helle, faatinoina tutoatasi latou lava suesuega, faataatia ai le faavae mo isi ituaiga o microscopy. O loo tatou talanoa e uiga i le microscopy molecule-tasi.
T. Lindahl, P. Modric ma Aziz Sanjar
Nobel Taui i le kemisi 2015 na tuuina atu i le Swede Lindahl, Amerika Modric ma Turk Sanjar. ua vaevaeina saienitisi le taui ia i latou lava, tutoatasi faamatala ma faamatala le auala lea sela "toe faaleleia" DNA ma puipuia ai mai le faaleagaina o le faamatalaga tau kenera. O le mea lena na tuuina atu le Nobel Taui i le kemisi i le 2015.
Le nuu faasaienisi i le 1960, na talitonu ai e matua malolosi ma tumau toetoe suia olaga nei molecules. Le tauaveina o ana suesuega i le Institute Karolinska, o se biochemist Lindahl (fanau mai i le 1938) ua faaalia e faapea o le faaletonu eseese faaputuputu i le DNA. o lona uiga o lenei e tatau ona i auala faalenatura lea o le "faaleleia" o le molecules DNA. maua Lindahl i le 1974 se enzyme lea aveesea cytosine faaleagaina i latou. I tagata atamai 1980-90s, o le siitia i le taimi na faaalia e le UK le auala e glycosylases. O lenei vaega faapitoa o enzymes tauaveina galuega i le laasaga muamua o le toe faaleleia DNA. Faasaienisi mafai ona toe gaosia i totonu o le fale suesue le faagasologa (ai le "toe faaleleia excision").
Agavaa o le gauai atu, ma le isi Laureates i le kemisi 2015 Nobel Taui. na fanau mai Aziz Sanjar i le 1946 i Turkey. Sa ia maua lona faailoga faafomai i Istanbul, sa galulue lea mo le tele o tausaga o le fomai i nuu i tua. Ae peitai, i le 1973, na avea fiafia Aziz i biochemistry. maofa le saienisi e faapea o le siama ina ua mavae le mauaina o se inumaga o le leisa ultraviolet, e oti mo i latou, vave toefuataiina lo latou malosi atoa, pe afai e faataunuuina e le irradiation i le tele lanu moana o le vaega vaaia. Ua i totonu o le fale suesue faailoa Texas Sanjar ma cloned a Gene o le enzyme, lea e nafa ma le aveesea o le faaleagaina e mafua mai i ultraviolet (photolyase). O lenei ua maua i le vaitau o le 1970, e lei mafua ai le fiafia tele i le iunivesite a Amerika, ma sa alu atu le saienitisi e Yale. O iinei na ia faamatalaina se lua faiga "toe faaleleia" o le sela ina ua latou aafia i le malamalama ultraviolet.
Pol Modrich (fanau 1946) na fanau mai i le Iunaite Setete (New Mexico). Sa ia maua se auala lea e sese le faasaʻoina o le faagasologa o le vaega feaveai faaali mai i le DNA i le faagasologa fission.
O lea la, ua uma ona tatou iloa ai ua manumalo le Nobel Taui i le kemisi i le 2015. E mafai ona tatou na mate mai po o le a faamamaluina i lenei faailoga i le isi, i le 2016. E faamoemoe, i le lumanai e faaesea ma saienitisi Rusia, o le a fou Nobel Taui kemisi o Rusia.
Similar articles
Trending Now