Malaga, Faatonuga
O aai Sipaniolo sili ona lauiloa lisi. Talafaasolopito, vaaiga, ata
La ma faafeiloai Sepania - o se atunuu ma aganuu anamua, mauoa talafaasolopito ma le tulaga ese tofi faaleaganuu, nofoaga matagofie, lauiloa i le lalolagi atoa.
Sepania - o le tele o masterpieces fausaga, faapea foi ma mataaga talafaasolopito ma aganuu e aai Sipaniolo lauiloa. Lisi o le aai sili ona tautaua ma lauiloa e faapea:
- Madrid.
- Valencia.
- Paselona.
- Zaragoza.
- Sevilla.
- Murcia.
- Málaga.
- Palma de Mallorca.
- Gran Canaria.
- Bilbao.
I lenei mataupu, o le a tatou iloa e uiga i nisi oi latou. O le igoa o le aai Sipaniolo o le tele o lo tatou compatriots masani. Ae o lo latou talafaasolopito, vaaiga lē iloa i tagata uma. O le a tatou amata ai lo tatou masani i le laumua o le atunuu.
Le laumua o Sepania, Madrid
City maua lona igoa mai i le fuaitau "majer-e". I le gagana Arapi i le uiga o "puna tumu i le vai." Ma e le o se mea faafuasei. faaalia Madrid se vaega tele o le eleele ma vaipuna.
Faavae o le aai, e tusa ma talafaasolopito, o le Arapi Emir Mohammed I. O le talosaga 852, ia fausia i luga o le auvai o le vaitafe olo laiti Manzanares "Al Kasar". Sa taofi o ia e avea ma se puipuiga e faasaga i le Castilians ma Leoneans. Mulimuli ane, sa i ai se nofoaga o loo siomia ai Magera.
I le 1085 Alfonso VI - tupu Castilian - faatoilaloina Madrid. A o le faitau aofai o tagata o le sefulu ma le lua o afe o tagata i ai. O lenei tamai nuu itumalo e le pei o le nuu tuaoi. Ae sa i luma o le Tupu o Philip II, e umia e le Pulega o Aiga Habsburg e lei ola i 1561 i le aai lona fale. Mai lava i lena taimi i Madrid avea le laumua o le atunuu. Sa amata ona ia atiina ae vave, ma o lea o le nofoia iinei na aveesea mai isi itulagi. amata ona foliga mai le aai o fale fou, monasteries, ekalesia, fale.
O le faigamalo Farani Bourbon o mai i le mana i Sepania i le 1700. I le taimi o le nofoaiga a Charles III o Madrid avea le aai matagofie o ituaiga o Europa. O le taimi lenei ua foliga mai ua Alcala Faitotoa, na toe fausiaina o le maota Royal ma faaonaponei faiga suavai.
salalau fouvale Misasa i Madrid i le 1808, ina ua faatoʻilaloina le aai e le Farani. Sa taofia brutally. Mai le 1814 i le 1936 na toe fausia i taimi uma le taulaga. e faaauau pea lenei faiga seia oo i le amataga o le Taua Sipaniolo Sivili. Ina ua uma ona faamaeaina le laumua o Sepania sa tusa ma le luasefulu tausaga i le faalavelave.
I le 1975, ina ua afio mai i le mana o le Tupu o Juan Carlos ou o (Bourbon), toe amata e atiina ae Madrid. I aso nei, o ia, pei o le toatele o le aai matagofie Sipaniolo, o se metropolis tele, o loo i ai avanoa ma maa faamanatu o le talafaasolopito ma fale po nei o le tulaga o Europa.
Fale mataaga ma maota
O le a turisi e tatau ona mautinoa ona vaai i ai i le laumua o Sepania? Tali i lenei fesili e faigata ai, ona o loo i ai le tele o nofoaga e manatua pea e le fiafia i ai turisi. Mo se faataitaiga, o le Falemataaga o Prado, lea fale aoina o ata XII-XIX le tele o seneturi i le taimi ua tuanai auai i le faaiuga dynasties o Sepania ma tuuina atu i le falemataaga o se meaalofa. O iinei e mafai ona e vaai atu i le lauiloa galuega a le matai tele - Sandro Botticelli, Goya, Raphael, Velasquez ( "Las Meninas"), Zhoze Ribera, Francisco de Zurbarán, Titian, Tintoretto, Bosch.
Taua e taofi ai lo latou gauai i le Academy o Arts Lelei. Sa faavaeina ia Aperila 1752 e Ferdinand VI. O se tuufaatasiga o ata vali tele o seneturi XVI-XX, o le galuega a El Eleni, Zurbaran, Bellini, Murillo, Goya, Rubens, El Eleni. Tagata nofomau o Madrid ua manatu le tosina atu i autu o le aai le maota Royal, lea na fausia i le 1764. O le maota Europa sili ona matagofie. Ua ia te Ia 2000 potu.
Paselona
I lenei mataupu, ua tatou tuuina atu ia te oe le aai Sipaniolo. O le alu lisi Paselona. o lo oi le aai i le talafatai o Metitirani. O le aai aupito tele lona lua i Sepania. Ae o isi nai lo o lena o le laumua o le itulagi tū toʻatasi o Catalonia. o lo oi Paselona latalata i le tuaoi Farani (120 km) i luga o le fanua laugatasi, lea e tuaoi ma le mauga, ma ua siomia i itu uma e ala i vaitafe.
O le tele o aai Sipaniolo tele o nofoaga autu o turisi o le atunuu. I totonu oi latou o, ma Paselona. ua i ai se atinae eseese o atiina ae o le aai lea e mafai ai turisi e faigofie ona maua ai mai soo se mea i le lalolagi. Iinei ei ai lona lava malae vaalele, lea e tu pe tusa ma le sefulu kilomita mai tapulaa o le aai. Paselona - se hub nofoaafi taua ma taulaga aai.
aai Sipaniolo - talafaasolopito Paselona
E tusa i le tasi tala, na faavaeina le aai Hercules fa selau tausaga ao lei faavaeina o Roma. E iloa i le sefulu ma le lima TLM Na pulea e le Roma Malo. A o faamalosia. ua faasaoina toega o le puipui.
Ina ua mavae le paʻu o le Emepaea o Roma, Paselona, faapea foi isi aai Sipaniolo, na osofaia ma ituaiga faatoilaloina o le Visigoths ma le Moors, lea na oo i lona faaitiitia malie.
E na o le senituri IX, Louis le amioatua, le atalii Karla Velikogo, manumalo Paselona ma faatuina iinei le laumua o le Emepaea o le gagana Sipaniolo.
I le taimi o le Fouvalega Farani, sa avea Paselona fa tausaga o se vaega o le Emepaea o Napoleonic, ae alu i tua i le Sepania. I le XIX senituri na avea ai le aai i se tasi o muamua i le ala o le industrialization, ma avea o se nofoaga o alamanuia o le atunuu ona o le inisinia ma le tuuina atu o le ie.
O se taimi faigata mo le faamaonia Paselona le amataga o XX senituri. Toe faafouina faʻasalaga faaupufai ma aganuu, sa i ai le tele o fegalegaleaiga o nationalists, na manao i le tutoatasi.
I le faaiuga o le XX senituri, na avea Paselona le nofoaga autu faaleaganuu o le atunuu, na iloa aloaia i le gagana Catalan.
vaaiga
aai Sipaniolo maua se numera tele o mataaga. E le o se tuusaunoaga ma Paselona. Aunoa ma se masalosalo o le maa faamanatu autu o talafaasolopito ma le tusiata fale o le laumua o Catalonia o le Ekalesia a St .. Aiga, lea na faatuina, fuafuaina e Antonio Gaudi. Mamalu, maofa i lo latou fausaga foliga mai e gauai atu o turisi i le tulaga moni o loo tutupu i lena ona fausia talu mai le 1882 i le aso nei, ona ua faia na o foai.
Tulagaese ma le lavelave o le fausiaina ona o le mea moni e faapea sa galue le tusiata e aunoa ma le faaaogaina o ata e faafaigata ai le fausia ina ua mavae lona oti (1926). Tagata tomai faapitoa finau o le a maea le galuega fausia i le 2026, ma o le a avea ma malumalu aupito maualuga i le lalolagi.
e le o le tama e toʻatasi lenei o Gaudi. E tusa ma ana galuega faatino i le fausiaina o fale tele, lea ua i ai nei i le lisi UNESCO - Mila Casa, Guell maota, Park Güell ma isi.
E talitonu le toatele e tatau ona amata ai le masani i le aai i le Kuata Gothic - Tuai Town. Iinei ma le toega o fale Roma ua faasaoina i aso nei. O Vaitausaga Ogatotonu tutusa ma le ekalesia a le Sant Pau del Tolauapiga, Agaga Cross falesa, Falesa o St. Lucia.
aai Sipaniolo, ata o lea e mafai ona e vaai i ai i lenei mataupu, ia fai se tamaoaiga tele o mataaga faaleaganuu. O nei, e leai se masalosalo, e aofia ai le National le Falemataaga o Art i Paselona, lea na faavaeina i le 1990. E aofia ai le tele o aoina: Gothic, faatufugaga Baroque ma le alofa faaleuo Renaissance, ma numismatic tutui faapotopotoga, vali po nei.
Sevilla
taulaga mafai ona Sipaniolo lauiloa lisi, aunoa ma le taʻua o le laumua o Andalucia, - o le lona tolu e sili ona populous aai i le atunuu. O loo tu i le itu i saute o le Iberian Penisula, i le faletupe e lua o le Vaitafe o Guadalquivir. Sevilla - se nofoaga autu tetele tau pisinisi ma alamanuia. o lo oi le aai 471 kilomita mai le laumua. E toatele lauiloa aai Sipaniolo tosina turisi. E aofia ai ma Seville.
A talafaasolopito itiiti
Residents taʻua i latou lava "sevilyanos". E tusa ai ma talatuu, ua foafoaina Seville se atua Greek Hercules. I taimi eseese, e umia le aai e le Phoenicians, Carthaginians, Roma ma Eleni.
I le 1729, ua sainia Seville se maliega galulue faatasi ma Peretania ma Farani, ma a itiiti mulimuli ane - ma le Netherlands. O le televave o atinae, o le aai na tutupu i le taimi o le tele o seneturi XVI-xvii, pe a Sevilla ina ua mavae le mauaina o Amerika o se taulaga o pisinisi a le atunuu.
Mea e vaaia i Seville?
Talu mai le aai i taimi eseese pulea e le au Arapi ma le aiga o Norman, e tuua lona faailoga i lona fausia ai fale. E tuufaatasia ituaiga fausaga eseese.
O le vaega anamua o le aai faamemelo i le faatagata maoae. A faamaualuga faapitoa o le atunuu - o se olo quadrangular o le Giralda. Sa fausia i le faaiuga o le IX senituri e le tusiata lauiloa o Al-Mansur. Le taimi muamua, o le minaret o le faletapuai, ma mulimuli ane matai Kerisiano reincarnate ia i se olo logo ekalesia. I luga o le fogavaa matauga, o loo iinei, feaei turisi fiafia. E ofoina a panorama ofoofogia anamua Seville, o le Vaitafe o Guadalquivir ma le mauga i le tafailagi. Herald oso aʻe i luga o le falesa Seville, lea na tanumia i Alphonse X, Ferdinand III ma isi taʻitaʻi o le atunuu.
I Seville o le lona tolu pito i tele i totonu o le falesa lalolagi Kerisiano. I lona teritori o loo i ai le tuugamau o lea o loo tanumia Columbus. Ae o lomiga na o lenei, e pei ona suesue loo i ai pea i soo se tulaga faigata i luga pe, afai o le lefulefu o le Tautai lauiloa.
Sosoo atu i le falesa o le Archive o le Indies - a le fale i le faiga Renaissance. Sa fausia i le seneturi XVI. I le senituri XVIII, faia Charles III lenei fale a repository o pepa aloaia e faasino i le Amerika i Saute kolone Sipaniolo.
Palma de Mallorca
ua lauiloa turisi Rusia aai Sipaniolo lauiloa. I latou o lenei nofoaga picturesque. E tu i le cove eponymous.
faamatalaga o le talafaasolopito
ua inextricably fesootai le talafaasolopito uma o le aai i le talafaasolopito ma le atinae o le motu o Mallorca, lea ua tu. Le taimi muamua, o le auai i Carthage, ae ina ua mavae lona oti nonofo iinei le pirates. Quintus Caecilius Metellus (Roma konesula) manumalo i le motu ma taofia le gaoioiga o pirates. Le aluga o taimi, o le liliu Roma le motu i se itumalo, lea sa taua Tarakonskaya Sepania, ma amata ona fausia se aai fou. o lo oi Pollenca i le talafatai i sasae-itu i saute, ma le aai lona lua - Palma de Mallorca - i le itu i saute. Le taulaga o lenei aai taaalo ai se matafaioi taua i le sootaga o fefaatauaiga i le Roma Sepania ma Aferika.
I le aso o le pulega a Roma i le aai o faatoaga (faatupulaia o olive, uaina), o le gaoioiga autu o le faitau aofai o tagata. I le senituri V, pueina nei laueleele Vandals, o le na faatuina iinei le tulafono Byzantine, e tusa ai ma le amataga o le salalau o le faa-Kerisiano.
I le XIII senituri, manumalo i le aai o le Tupu o Aragon, Jaime I. Mai lenei taimi e avea o tupe faavae o le malo. na faaauau pea pisinisi a le tamā i le Jaime II - atalii o le tupu. I le taimi o lana nofoaiga e atiina ae tau fefaatauaiga ma shipbuilding.
I le ogatotonu o le seneturi XIX, faamanuiaina le aai ona o le taunuʻu o turisi. O lenei, e pei o le tele o aai Sipaniolo, o se faafiafiaga tetele ma nofoaga autu faaleaganuu e tosina le tele o turisi i tausaga taitasi.
vaaiga
La Seu - falesa - amata ona fausia e le Tupu o Jaime II. O lenei fausaga matagofie e masani ona taua o le "malamalama" ona o le tele o faamalama, atiina ae o ia lava o le faiga o moli Gaudi.
Bellver Castle
olo faataamilo masani faia i le faiga Gothic. Sa fausia i le Jaime II. Mulimuli ane sa liua i se falepuipui militeli. O aso nei fale le Falemataaga o Talafaasolopito.
Savavali mamao i le 'olo e lē mafai ona taunuu i ai, ona o luga o le aai faga ma Al-kuata Terreni.
Similar articles
Trending Now