Faavaeina, Saienisi
O le a amatalia ai le tuputupu i paiolo? Taavale malosiaga, tulafono, faataitaiga
I aso nei o le a tatou talanoa e uiga i mea o talutalu i le paiolo, o le a taua o loo i ai. O le mea moni, i le tautala e uiga i lenei mataupu, e le mafai ona tatou le amanaiaina le teori evolutionary o Charles Darwin, o le na ofoina atu i le lalolagi, ua i ai i lenei aso.
O lea, o le a amatalia ai le tuputupu i paiolo? I lalo o lenei manatu faavae o loo malamalama masani o se suiga faifai malie, e le o lava mataʻina. Ae o se taunuuga o lenei faagasologa o loo i ai suiga maoae. Talutalu i paiolo e mafai lava e taitai atu ai i le faavaega o ituaiga fou o mea ola, po o se suiga māeʻa ma fetuunai le tagata matua. Le a le mea taua e le talutalu i le faasaienisi faalenatura? O le mea moni, o le ki. O lenei o le a outou vaai maea le faitauina o lenei galuega.
talutalu
O lenei tatou te talanoa a itiiti e uiga i le mataupu autu o lenei mataupu. O le a amatalia ai le tuputupu i paiolo? E taua le malamalama o lenei aafiaga matautia e foia ma ua tonu e fesootai ma le faagasologa o le talafaasolopito, o le atinae o meaola. E mafai ona e mafaufau i le talutalu o le vaega o tagata taitoatasi po o le biosphere lautele, o mea ola uma i lo tatou paneta. Ia manatua o evolve e mafai ona na o se tino ola.
tetee muamua talutalu se mea faapena o se "fouvalega". Ae i le ala o le suesue ma le maelega o nei faiga e lua na maua mai: talutalu ma fetauaiga e faigata ai ona iloa le eseesega o le tasi mai le isi. Aisea? e mafai ona aveina po oo vave le talutalu o le faitau miliona o tausaga. Talu mai le tuaoi i le va o nei faiga e lua e sili ona pisia.
O nisi e talitonu o tagata - o le taunuuga o lenei o talutalu, o lona uiga, ua tatou aliaʻe mai apes anamua. Sa atiina ae e le saienitisi lauiloa Charles Darwin. A teori taʻua talutalu. Talitonu i ai pe leai, sa filifili ai i latou lava i tagata uma, ona ua i ai nei i ai le tele o isi hypotheses mafai ai. Ae o le taimi tatou te o atu i lo tatou galuega i le talutalu, e le mafai ona tatou le amanaiaina aʻoaʻoga a Darwin. Tatou te tuuina atu e amata ai i le taimi nei.
aʻoaʻoga a Darwin
sa mafai Charles Darwin mo le uluai taimi e faamalamalama atu i tagata e amatalia ai le tuputupu i paiolo. E tatau ona tatou taʻua foʻi i le mea moni e faapea sa faavae i lona talitonuga i le tusitusiga a T. Malthus, o le na tuuina atu le lalolagi i le 1778 i lona "Treatise i luga o le faitau aofai o tagata." Ina ua uma le iloiloina o taotoga, sa mafai Charles Darwin e faatulaga le tulafono faavae, malosiaga e tulia talutalu. O le a le galuega o le T. Malthus? Sa ia faamatala mai mea o le a tupu ia i tatou pe afai e le uunaia ai le tuputupu ae faitau aofai o tagata e so o se itu.
Manatua foi e siitia Darwin le talitonuga o Malthus i isi ola faiga, o lona autu saofaga i le faasaienisi - o se faamalamalamaga o le auala e tupu talutalu. Ia muamua faailoa atu le manatu faavae o le "filifilia o le lalolagi". Taʻua e mafai ona faia, ma o le isi saienitisi (AR Wallace) sa mafai ona oo mai i le faaiuga lava e tasi. Ona Darwin ma Wallace faatasi ma sa faatasi i se fonotaga i le 1858, o se lipoti soofaatasi, ma i le 1859 faailoa Charles Darwin le lalolagi e galulue ai, "O le Amataga o Ituaiga."
O le talitonuga o aso nei
O lea, o le a amatalia ai le tuputupu i le paiolo, o le faamatalaga o manatu a Charles Darwin, ua uma ona tatou tuuina atu. Ae o loo i ai foi i le po nei (e taʻua foi gaosi) teori o talutalu. Matou te tuuina atu se vaaiga puupuu ia te ia.
O le talitonuga o Neo-Darwinism o se faafou i tua i le senituri lona 20, aʻoaʻoga a Darwin - Wallace. Tupu lenei mea ona o se taunuuga o le faafouina ma le faaopoopo o faamatalaga fou i le vaega o le:
- kenera;
- paleontology;
- paiolo molecular;
- siʻosiʻomaga;
- ethology.
Aisea lenei teori taʻua gaosi? Tonu lava ona o se tuufaatasia o le tulaga autu ua faatinoa e Charles Darwin.
talutalu tulafono
Ae tatou te leʻi faamatala ai le tulafono faavae, matou te fautua outou mafaufau i mea le talutalu i paiolo, i lenei faataitaiga, o le a se fesoasoani lelei. Ave le pepe lanu moana o loo soifua i le Islands Samoa. Sa amata ona latou faaumatia le parasites sa matautia i tagata taitoatasi o le tane. E tasi le tausaga o ia o se osofaiga o le aofai o tane e faateleina i le 40 pasene. E leai, parasites ma tumau ai i le nuu, ona latou le pepe ua a le faalavelaveina. Lea e foliga mai e pei o se talutalu.
tulafono:
- e le tutusa le fua faatatau o le talutalu;
- faavaega o ituaiga fou tupu i ituaiga faigofie;
- sa i ai ni tulaga o le talutalu regressive;
- talutalu ua mafua ona o nisi o vala (mutation, filifilia faalenatura, o ese tuufaasolo).
vala evolutionary
Tatou aoaoina o lenei talutalu i paiolo ma lona ute moni. Sei o tatou talanoa nei e uiga i le mea moni. na maua i latou o se taunuuga o le suesuega ma systematization o talutalu malamalama e uiga faaputuina. Lava ina ia mafai ona vaai ma malamalama i malosiaga taavale e mafai ai le tele o ituaiga o le (itiiti ifo fetuunai i le ola) tumau i luga o lo tatou paneta.
O lea la, ua na o vaega autu e tolu:
- faagasologa mutation ;
- galu faitau aofai o tagata;
- faalapotopotoga laiti.
filifilia pepa
Tautala o talutalu, e mafai ona tatou iloa le tele o ituaiga o filifiliga o le lalolagi :
- taofia o le faaleagaina;
- taavale;
- faalavelave.
O le ituaiga muamua o loo taulai atu i le faatumauina o le tulaga mautu o se ituaiga faapitoa. Mafaufau i le faataitaiga o se manuiti. I le taimi o se matagi malosi 136 manulele oti ua maua. 64 o latou maliu, e pei ona sa i ai apaau pe puupuu pe umi. faasaoina mai tagata taitoatasi ma se tele averesi, e pei e foliga mai e sili atu anagatā.
Faamoemoega e foliga mai e faapea: ai le o ese o lala i le gata po o le mata i manu ana, ungulates tamatamailima ma isi. o le tino lena (po o vaega o ia mea) lea e le o manaomia se manu, na mou.
e mafai ona sisi se faataitaiga o le filifiliga faalavelave (po o nai o latou lanu). Afai e enaena le eleele, o le atigi o tint enaena po o le lanu samasama.
Similar articles
Trending Now