News ma SocietyNatura

O le a se Tusi Ulaula? O le a le aoga o ia lava urosa?

Tagata o se vaega o le natura, ae mo nisi mafuaaga galo e masani ona. Le tele o taimi, ua mafatia i le siosiomaga i le tagata i latou lava soifua. Le tele o faalapotopotoga faava o malo, le i ai o lea tatou te le masalomia, o loo taumafai e puipuia tagata, paradoxically, mai ia te ia.

Mea o loo faia IUCN mea le faalapotopotoga

O le aofai o kamupani siosiomaga aofia ai le Iuni Faava o Malo mo le Faasaoina o le Natura, faapuupuu IUCN. Ia foafoaina ma UNESCO tuuina atu i le 1948 ma o se tasi o le aupito toatele o le lalolagi e lē o ni tupe mama ma faalapotopotoga tutoatasi. I totonu o le tele o lomiga a lomia e le Iuni - Tusi Ulaula. Ioe, ioe, o ia lava, o le i ai o lea tatou te aoao ai i le aoga, ma na iu lava - e faagalo. O le a le Tusi Faava o Malo Ulaula? E le o tulafono, e le oi ai so o se tulaga faaletulafono, na tauaveina se fautuaga mo i latou o atunuu o loo i ai se tulaga e lamatia ai meaola. Faiga Faavae pepa aloaia o IUCN, lea na avea aloaia i le 1979, o le "Taiala Lalolagi Faasao". IUCN - O le faalapotopotoga aupito matua, ua aofia ai 78 Setete ma, faatasi ai ma isi mea, e 12,000 saienitisi ma tagata tomai faapitoa mai le salafa o le lalolagi. Ua tuuina Tusi Red faava o malo lisi atoa o ituaiga taatele ma laiti lava uma o Flora ma fauna.

O le mauaina o le avanoa i le tulaga faava o malo sili ona maualuga, ua saunia o Union Natura Faasao e galulue faatasi ma so o se vaega, faalapotopotoga po o vaega o tagata e ofo mai, o galuega e aofia ai le faasaoina ma le puipuiga o le siosiomaga. O le faamoemoega autu o le IUCN - e pei ona lelei e mafai ai ma e sili atu gafatia e aumai o latou manatu i le atoa o tagata ma, o se taunuuga, faaleleia atili ai le faiga o le natura puipuiga, e tusa lava po o faiga faapolotiki ma eseesega lautele.

O le a se Tusi Red

O le manatu o le faasalalauga o le tusi, lea o le a aoina uma ituaiga lamatia o manu ma laau o se taimi umi lava, ina o le taimi lava na faia e le IUCN, i luga o ituaiga e le masani o le natura, ua amata le Komisi e atiina ae lenei lomiga. ofoina faia Taitaifono Peter Scott e valaau atu ia te ia "Red" ma le faavaa e fai ai le lanu e tasi - o se faailoga o le natura o lalo o taufaamatau o toe i ai. I le lanu ma le igoa lava o le tusi na faia tagata e manatu o le uiga sese i le natura, o lona faatafunaga faʻanuʻupō.

O le a se Tusi Ulaula? Faatasi ai ma se manatu ina ia faasaoina le lalolagi o loo siomia i tatou, o le International Union mo le Faasaoina o le Natura i le 1963 ua lomia le Tusi Red, lea sa aoina le ituaiga sili ona maua seasea o fauna. liliu mai lomiga lava voluminous - i tusi e lua, ae sa laitiiti lava le toto, ma le umia o le kopi muamua na avea ai na o nisi statesmen ma saienitisi iloga.

Na faasolosolo malie suiga na i ai i le natura ... na toe lomia le Tusi Red faafa (luma o le 1980). I le taimi lea ua le malosi atoa le 14 o ituaiga o manu, manulele, reptiles, iʻa ma amphibians. Afai nisi ituaiga ma subspecies o manu, manu felelei ma reptiles ua toefuataiina mai, o le iʻa ma amphibians ma se laki.

Valivali ma insignia

O le faamatalaga o le "mea Red Tusi" E mafai ona maua i so o se encyclopedia po o le lomifefiloi. O lenei tusi e le masani ai e ala i le mea moni e faapea ona itulau ua i ai se lanu eseese, e faalagolago i luga o le vaega o loo tusia i luga o se pepa faapitoa o ituaiga po o subspecies o Flora ma fauna. Ona ua vavae ese le faigofie o ituaiga uma ma faailoa mai e le faailoga nei:

1. lanu Black:

  • ESO - toe i ai;
  • EW - faasaoina pea, ae ola i le faatagataotauaina.

2. Red - ua faamatauina i le toe:

  • CR - o le tulaga taua;
  • IT - i lalo o le taufaamatau o le toe;
  • O loo tupu - matua vaivai.

3. A lanu meamata - lamatia maualalo:

  • CD - e mafai ona mou ese atu e aunoa ma le tuuina atu o faiga talafeagai puipuiga;
  • NT - ua latalata atu i le vaega "i tulaga lamatia";
  • LC - o le tulaga lamatia o loo i ai, ae o le aupito i maualalo.

O le a le Tusi Red o Rusia

O le lomiga muamua o le "O Le Tusi Red o le USSR" O le aso 1978 tausaga. Mulimuli ane amata le lolomiina o le Tusi o Faamatalaga Red o le Ripapelika o Union ma tuueseese le itulagi ma vaega e sili ona faigata.

aafiaga o le tagata i luga o le natura i le liliu mai itulagi sili ona nonofo ai ni tagata o Rusia e avea e pei o ituaiga o nisi o manu ma laau sa le o se mea e itiiti ifo - latou mou atoa mai luga o le lalolagi. asiasiga - mo se faataitaiga, ola i le manu tele le taimi e tasi i luga o le teritori o Rusia. Nei tagata, e pei o sa tuputupu ae tele le pafalo, oo latou maualuga i le mamae mita lua. O le tulaga masani, ua latou vete o naunau o le tuli manu. O le aofaiga o taamilosaga ina vave teena, ofisa o Tsarist Rusia ilia le atuatuvale, ma sa tuuina atu se poloaiga i le puipuiga o nei manu ma le toe faatagaina i latou e fanafana mafuaaga i le princely. Ae e le i fesoasoani, ma sa mavae atu tafafao.

O le taunuuga lava lea e tasi i Ona luga a aiga o le solofanua Przewalski - tarpan. Latou ola i le steppe steppe ma vaomatua Rusia, ae o le amata ona suatia nofoia le laueleele, ma tuua ai se avanoa e ola Tarpanam. Afai e leai se faaleoleo "Bialowieza Forest" na faavaeina, semanu e mafatia le bison le taunuuga lava e tasi. faaauau pea Lisi o manu tinei i Rusia e tuputupu ae ai, le mea e leaga. Ma o lenei, 22 ituaiga i ai i le brink o faaumatiaga, 25 o ituaiga o manu felelei, o le tasi pili, e tolu ituaiga o iʻa, 16 invertebrates, ma e uiga i se selau laau.

I le faavae o le Malo Tulafono "I le Siosiomaga Puipuiga" (1991) ma le "I meaola" (1995) sa lomia i le 2001. "O le Tusi Red o le Malo o Rusia:. Le manu"

O lenei o le Tusi Red o Rusia o se pepa aloaia i luga o le ituaiga lamatia o manu ma laau, o lea e 533 i ai i le toetoe o toe i ai.

O le a se Tusi Red o Laau

O le uluai lomiga e lima o le na Tusi Red tuuto faapitoa i ituaiga lamatia ma seāseā maua, o manu, ma talu mai le 1963 na lomia Red Tusi a laau. Talu mai lena taimi o le faamatalaga o "mea le Tusi Red", suia le laina lea e taʻua i luga o le lisi o le rarest le gata o le manu, ae Flora foi

Numera oti laau ua faateleina i se fua faatatau o le aso i le na lava Tusi Red latou ituaiga o talu ai nei ola i soo se mea i le vaega tele. E mafai ona uma ona faitaulia faatasi ma Galanthus nivalis, cornflower Dubyansky, Corydalis Marshall iā al.

O le a le Tusi Red o le vaega? O le vaega taliaina i Rusia

1. Category 0. O lenei vaega e aofia ai i latou o ituaiga o laau ma meaola, lea e lei vaai i ai. O le igoa o le vaega - "atonu o le toe".

2. Category 1. taunuu nei ituaiga a tele taua, e mafai ona faitauina i latou se tasi e se tasi. O lenei manu lamatia (se tasi o na o le taika Siberian.) Ma laau.

3. Category 2 e faaitiitia le aofai. E mafai ona latou i soo se taimi maua i se tasi o le uluai vaega se lua, pe afai e te le tuu i latou i se puipuia sone mo le vaavaaiga saʻolele o le fuainumera. Sui o lenei vaega o se pato Mandarin.

4. O le vaega lona tolu - ituaiga uiga ese. Latou te ola i vaega faatapulaaina ma maua le malosi itiiti. Sili atu talu ai nei, i le lafumanu a silipa tamaitai e le faateia ai se tasi, ma tagata aoina bunches, ma fiafia i lona matagofie le masani ai. O lenei o se ituaiga uiga ese.

5. Category 4 e leai se tulaga. O le ituaiga o lea na faapitoa iloa; latou tali atu mo na o le 10 laau ma le 40 sui o le fauna.

6. Category 5. O le ituaiga o lenei vaega na o le olioli i le loto. latou "toe po toe faaputuina" valaauina. Ona o le taumafaiga, o nisi ituaiga aveesea faaola.

7. Category 6. O le sili ona tele o le uma o le luga. Latou i lalo o le faafoega atoatoa ma le vaavaaiga a se tagata.

O lenei ua tatou iloa o le a le Tusi Ulaula. E na o le iloaina o le taunuuga o le tagata faatau uiga i le natura, e mafai ona tatou aoao e fiafia, pe a le tuua o laau ma meaola o lo tatou laueleele, ma le Tusi Red o le itulau.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.