FaavaeinaTala

O le faasaolotoina o Vienna Aperila 13, 1945. Vienna Sturm

Austria ma Hanikeri - oi latou atunuu lea, e ui lava e foliga mai e tutusa lelei lava, ae e matuai eseese lava le tasi mai le isi. O lenei e faatatau foi i le mentality. O lea, i le taunuu mai i Hanikeri faaaogaina le Union Red Army faalelalolagi se malulu, tetee, ao le tali neutrally po faamaoni Austrians e le militeli.

A masani manatu i le saunia ma le faatinoga o galuega e le o mamao. ua tatau ona totogi lenei i le tauvāga o le filosofia Soviet ma tutoatasi Austrian, manatu fuafuaina e fasisi ma lagona masani. Ae peitai, o le faasaolotoina o Vienna - E manaia le autu, ua fai ma vaisu ma ua mafua ai le gatete i luma o le malosi o le fitafita ma le lotonuu e lē matineia. Aemaise lava i le iloiloina o le mea moni e faapea o le faamatuu atu o le laumua Austrian ua pulea e le gata lava anapogi, ae faatasi ai ma tupe leiloa tagata itiiti.

Sauniuniga mo se taotoga

E ala i le 1945, le tausaga lona iva ua vaivai le itu tau lua: faalemafaufau ma faaletino - ma fitafita tylovikov, tau - atunuu taitasi e auai i lenei tauiviga toto. faaali se faateleina o le malosi fou i le taimi na palota i lalo a Siamani fata-faatiga latalata Leki Balaton. moni lava o mau i au Red Army i le puipuiga Nazi, faamalosia le Siamani vave faia se gaoioiga e faasao e pei "pu".

O le tulaga matautia autu mo i latou e faapea o le Soviets a foothold i se avanoa fou, e mafai ona umi se taimi e galo e uiga i le pueina o Hanikeri. Ma afai e leiloa lenei atunuu, Austria foi, o le a vave ona i lalo o le faafoega a Rusia.

I lenei taimi i luma o le fitafita o le 2 ma itu Ukaraina 3, o loo i ai se galuega - e soli le Siamani i le eria o le Vaituloto o Balaton, ia le silia le 16 o Mati.

I le faamamaluina taimi e tasi le UV lona tolu sa e tagofia a ta matautia i le fili ma e Aperila 15 th e ulu atu i le laina o Tulln, St. Poelten, Neu lengby.

punaoa faatiga

Talu mai le faasaʻolotoina o Vienna faamoemoega tele e le gata i le faatonuga, ae fitafita masani, ua saunia mo le amata loa lava le taotoga. na tuu e le ta autu o le fitafita o le Luma Ukaraina Lona Tolu. Faanoanoa, ma le tele o manumalo i totonu o tagata ma meafaigaluega, na latou maua le malosi e saunia ai mo le osofaʻiga.

taua taavale tanuina sa le gata ona o le mauaina o mea fou, ae faapea foi le faafetai i le fitafita na toe maua le auupega i le mamao e mafai ai.

I le taimi o le faagaoioiga amata le faasaolotoina o Vienna, i le auupega o le Luma Ukaraina 3 o:

  • 18 vaega fana;
  • tusa ma le lua selau tane ma SAU (le tagata lava ia-uunaia fasi fanafanua);
  • toeitiiti atoa le 4,000 fana ma mortars.

taotoga rating aotelega

E pei ona taʻua, e tautala manino e uiga i le faigofie po o le faigata o le faatinoga, tatou te le mafaia. I le isi itu, o le faasaolotoina o Vienna i le 1945 - o se tasi o gaoioiga na saoasaoa ma sili na. I le isi itu, o se tupe leiloa taua o le tagata ma mea. E fai atu ua na o le pueina o le laumua o Austria, e mafai ona na aveesea ai le mea moni o le tele o le isi afa na e fesootai ma se tupe leiloa le tagata sili o tagata.

Toetoe lava o taimi toomaga o Vienna - o le taunuuga foi o le aafiaga o le Soviet militeli, ona ua uma ona latou ua liliu mai polokalame pueina faamanuiaina.

Aua nei galo e uiga i le agaga maualuga faapitoa o lo tatou 'au, lea e taaalo foi se matafaioi taua i le iugafono faamanuiaina o le tauiviga mo le laumua Austrian. lagonaina le fitafita o se manumalo, ma e ua oti vaivai. Ae le malamalama i lena laasaga i luma uma - o lenei o le taitaiga mo se aiga e toe foi vave, sii le agaga.

Galuega i luma o le

O le faasaolotoina o Vienna, o le mea moni, o aso e toe foi atu Fepuari, ina ua ia amata ona atiina ae ai filifiliga mo fusipau i Hanikeri ma le faateaina ona o le Nasi i Vienna. O le saunia o fuafuaga tonu e Mati, o le ogatotonu, ma ua uma le aso 26 o le masina lava lea e tasi i luma o le faapotopotoina oi faatiga Soviet (Rusia ma Lomani fitafita) sa tasked ma - e osofaia ma ave le laina-Sini ma Pozba.

I le afiafi o le aso o le faagaoioiga ua uma ona faia e na o se vaega. ua faatino la tatou 'au a le tele o le tupe leiloa, ae e oo lava i nightfall lē mate ai le afi i taua leaga tele. O le aso na sosoo ai, sa mafai e le fili i le oust le vaitafe Nitra.

malosiaga Red Army

gaoioiga malie umi seia oo ia Aperila 5 th (e pei o le faasaolotoina o Vienna e fitafita Soviet amata i lena aso). I 7,00 am amata osofaiga le aso Bratislava. Sa auai le ai vaega fana 25 o le Red Army, 27 th Leoleo tane auvaʻa ma le vaegāʻau 2 tane Lomani. Ina ua uma ona faia se taua grueling o Bratislava i le faaiuga o le aso.

I le tutusa, o le amata ona autau Soviet-Lomani sopoia le vaitafe Morava, peitai, a faatusatusa i le pueina o le aai, o le galuega na e faia i le vaitaimi lava lea e tasi. Seia 8 Aperila sa taua i le lotoifale i lenei pito i luma, lea e taofia matua faamatuu atu le toafilemu i le isi itu. Ia Aperila 9, sa faamaeaina ai le sopoia. I le tolu itula e, sa mafai ona tatou 'au e kolosi i le isi itu. ua potopoto le militeli i Tsverndorfe e mulimuli ane e fesootai ma le vaega o tagata taitoatasi o le 4-th Leoleo Vaega Airborne.

O iinei lava e tasi na faaliliuina 10 T-34 5 Su-76 ma Lomani SAU ma le 15 tane.

Force mo le puipuiga o le laumua o Austria

feagai malosiaga Red Army a vaega Siamani mamana sagatonu. O lea la, o le faasaolotoina o Vienna i le 1945 o le a mafai ai i lalo o le tulaga o le manumalo:

  • 8 ma tane 1 vaega o fitafita;
  • 15 autau o fitafita mo Volkssturm (osofaiga savali);
  • le aufaigaluega uma o le laumua o le aoga faamiliteri;
  • leoleo, mai lea foafoaina 4 vaegāʻau (e sili atu i le 6000 tagata).

Foi, aua nei galo e uiga i le lelei i le itu o le faafetai Nazi i ana punaoa faalenatura. sa ufitia i sisifo o le aai mauga, i sasaʻe ma le itu i matu i le toetoe lava sili atu le faigata Danube ma le itu i saute faamalosia Siamani le autu antitank, eseese olo, pillboxes, lua, vaa suauu.

Vienna lava sa moni crammed i auupega o loo natia i totonu o le faatafunaga, o le auala o loo partitioned ese e barricades, ma fale tuai o se ituaiga o bastions.

fuafua e pueina

Objectively le iloiloina o le tulaga ma le iloa o le faasaʻolotoina o Vienna e fitafita Soviet o le a le sili ona faigofie, fuafua F. I. Tolbuhin e auina shocks i le 3 itu, faapea le faia o le popole i le taʻitaʻi o le faateia. Tolu osofaiga apaau sa e faapea:

  1. na sasaina 4 Leoleo Army faatasi ai ma le Leoleo 1 ai vaega i le itu i saute-sasaʻe.
  2. I le itu i saute sisifo o le osofaiga i le aso 6 Leoleo Army i le TC 18.
  3. West, vavae ese i le ala e sosola ese gata i le isi 'au.

O lea, o le a avea le puipuiga faalenatura se mailei oti.

O foi taua matau le uiga o le Soviet militeli i le taua o le aai: na fuafuaina ina ia faaitiitia faʻalavelave i le laumua.

sa faamaonia loa le fuafuaga. Ia maua tulaga ma faamamaina semanu e tupu le aai faataalise uila, pe afai e le o le tetee malosi.

faatiga afa muamua

aso 5 o le faagaoioiga Sa faalauiloa, lea umi seia 13 Aperila. O le faasaolotoina o Vienna e ui i lea iu vave ona matua e aunoa ma le tau o le tagata mataʻutia, ae savavali e fusuaga e le mafai ona e igoa.

e leʻi aumaia e le aso muamua o le manuia o le Army Red i gaoioiga ona o tetee tele i malosiaga Siamani. E ui lava o le faatiga Soviet toaaga, sa tumau pea itiiti faalauiloaina. malamalama i le Nasi ia i latou e leai se mea e sao ai ma tau i le mulimuli.

6 o Aperila matauina tele tau latalata i le aai, i luga o lona tua. I lenei aso, sa mafai e le Soviet Army e faaalu le sili atu, ma i le afiafi, e oo lava i ai i le tuāfanua i sisifo ma le itu i saute, ma maua lea o oe lava i le tuāfanua Viennese.

ua faia e le isi apaau se ala 'alo i le atumauga ma alu atu i auala i sisifo, ma lea e le Danube.

O nei amioga ua tau mai i le mea moni e faapea sa siomia ai le vaega e le fili.

Le pueina o le aai

O le faasaolotoina o Vienna mai le Nasi alu i totonu o se vaega malosi talu mai le afiafi o le aso 7 Aperila, pe o le aia tatau apaau o le lona tolu UV Pressbaum valiina ma uunaʻia atili i faatonuga e tolu: i sisifo, i sasae ma le itu i matu.

I le amata 9 o le vaega sili lea ona faamaligitoto o le pueina. maua tetee faapitoa i Siamani e uiga i auala laupapa malo, ona o le a le uiga o le faia o se liʻo atoatoa. O le faaiuga o le aso lona lima o le taotoga sa faailoga e ala i le manuia o le Army Red - le faapotopotoina oi latou o le faasaunoa i ai i le mama, e ui lava o le matagaluega tutotonu sa taumafai pea e tau ma tetee.

Aperila 11 e amata ai le sopoia o le alavai Danube, e pei foi o le taua talu ai nei, o le faasaolotoina o Vienna mai le Nasi afio mai i se iuga.

E feagai ai ma le fili sa faigofie, na vaeluaina ai le vaegaau Siamani i ni vaega se fa, ma neutralized.

E amata le tapenaga o le aai, lea tumau seia oo i le aoauli i le aso 13 o Aperila. O lenei numera ma ua faamanatuina le faasaolotoina Aso i Vienna.

E faasino i tagata i le lotoifale ma le aai

Poloaiga o le Army Soviet e faaalia le faaaloalo i le talafaasolopito ma le aganuu o le laumua Austrian. Faamauga o lenei - o se talosaga tetee i tagata o Vienna ma se talosaga e fesoasoani i le Army Red. O le manatu o le reinforcements taoto i le mea moni e faapea sa fesili atu i le aai e na te le tuua o latou aiga e aunoa ma le tuuina atu o le Siamani talepe i lalo le fale ma faaumatia le maa faamanatu. sa faaaogaina nei upu ma le naunautai.

O le mea moni, o se faiga masani ua, o le fatu o le: afai e te fia fesoasoani ia te oe - laveai se tagata pele i le mea e loto. Ina ua mavae e uiga faaituau uluai se tautinoga o Austrians suia mo le lelei sili atu, ma o lea e amata galulue malolosi.

Manumalo i lenei aai ua avea ma faatusa, ona o le uluai pueina e le Nasi atunuu - Austria. I totonu o le faavaa o le taua atoa, lenei mea na tupu na faailogaina ai le amataga o le faaiuga mo Nazi Siamani.

manumalo Union

O le mea muamua e tatau ona taʻua, e tautala i le taunuuga - o le faaumatiaga o se vaega toatele o Wehrmacht, ae o isi nai lo lena, e tatau ona faapea atu i sauniuniga mo le faagaoioiga sa matuai saoloto Hanikeri, lea na fesoasoani i le fitafita o le 2 ma le 3 Ukaraina o itu. Taitasi auai maua se pine mo le faasaolotoina o Vienna.

Ona o le itulagi i sasae o le atunuu ma le laumua sa pisi.

Foi tatalaina le ala i Prague, lea ua mafai ai ona vave ona agai i luma.

tofi faaleaganuu ma talafaasolopito faasaoina o se tasi o le e sili ona matagofie ma laumua o Europa, e faapea foi i le amataga o le toefuataiga o Vienna.

Sa moni lava o se tagata aisi tagata Austrian tuanai ai o le faomea, faipuluga ma faafanoga, ona i le tasi le 1945 na faia ai se faaiuga mausali e fesoasoani atu meaai i le faitau aofai.

Tupe leiloa e Nazi Siamani

A o le leiloa i Berlin, e le o le leiloa o le pulea o le aupito tele o nofoaga autu o alamanuia o le Western Europa - le vaega tau alamanuia Vienna ma leiloa le taua mo fanua suauu Nadkanizhskoe. A aunoa ma lea, o le na tuua siomia suauu laau fabrication e aunoa ma mea mata. O lea, ua leiloa le Siamani masini e feoai ai, ma sa faamalosia poloaiga e aveese ai le loloto i le oganuu manumalo, lea na faatagaina Soviet 'au e agai i luma vave. O le tetee e tuuina atu na o le iunite o fitafita, e le mafai ona tuuina atu se rebuff ogaoga i le fili ao i lalo o le shelling.

E i ai se tau faamatau tuusao i le faatoilaloina o Siamani, ma o se taunuuga, o le toe faafoi atu o fitafita Nazi.

sa aunoa le amioga a le poloaiga Siamani o le viiga ma le mamalu. faamaonia ai le fitafita i latou lava e avea o se motu o tagata o barbarians ma vandals e faaumatia le falesa tetele sili ona matagofie ma aupito tele o le aai ma taumafai e feula i luga le numera aupito maualuga o nofoaga. Ma tuua le aai, latou mined le Alalaupapa malo.

Manatua ma faafiafiaga

E amata mai le 1945 i Vienna uma tausaga Aperila 13 faamanatuina le Aso o le faasaolotoina mai osofaiga Siamani. I se tasi o auala o Vienna faatuina le faasaʻolotoina Falemataaga.

Ma i le aso o le a lafoaia le aai le fili, 24 salvo o le tolu selau fana na tuuina mai i Moscow. Ina ua mavae se taimi, sa filifili ai e faatuina se taui fou mo le auai i nei mea na tutupu - ". Mo le faasaolotoina o Vienna" i le pine

I aso nei, e faaopoopo i le falemataaga, o nei taua tele faamanatu mai ai le maa faamanatu i le fitafita pauu i le sikuea Schwarzenbergplatz, lea na faatulaga i totonu o le tasi le 1945 i le amataga o le toefuataiga o le aai ma le atunuu atoa. Ua faia i le pepa faatumu o le tu tonu teinefusu. I se tasi o lima o lo o umia le fitafita o se tagavai, o le isi ia ofu i luga o le talita i le tulaga o ofu o lima o le Soviet Union. O nisi o faamatalaga auiliili o le matai o ona po nei na valiina i le lanu samasama.

E faamanatu ai lenei manumalo, 50 iunite tau militeli na faaesea ai i latou lava i le taua mo Vienna, na tuuina atu le suafa honorary o le "Vienna".

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.