Faavaeina, Kolisi ma iunivesite
O le fua faatatau o benzene: lea filifiliga o le sipelaina o upu saʻo?
hydrocarbons o ituaiga laau manogi maua se fausaga cyclic. Le sui muamua o lenei faasologa - benzene (C 6 H 6). O se fuafaatatau e atagia ai le faatulagaga o mataupu, muamua fuafuaina le kemisi Kekule i le 1865. E tusa ai ma le tala o le saienitisi, ua leva ona ia mafaufau loloto i le mea lilo o benzene. I se tasi po sa ia te ia se gata faiga laiti lona lava siʻusiʻu. I le taeao o le fuafaatatau o fausaga o benzene ua uma ona tusia i luga. O se mama o le 6 atoms carbon. E tolu o le latou sa i le fusi o le lua.
O le faatulagaina o benzene
avea ma carbon i hydrocarbons o ituaiga laau manogi a tafaono masani. Nisi taimi pe a le faamaumauina o tali o faamatalaga e faailoa lona elongated i le taitaiga tūsaʻo. O lenei vaega o atoms ei ai se igoa faapitoa - o le mama benzene. Faamaoniga o le faatulagaga cyclic o benzene o lona le mauaina o molecules tolu o acetylene - hydrocarbon unsaturated i ai o se sootaga e tolu. foi hydrocarbons o ituaiga laau manogi unsaturated ma faaalia nisi meatotino uiga o alkenes. Mo lenei mafuaaga, i le mama benzene e tolu nutililii, taufetuli tutusa i le mata, ia matau le afioaga o se sootaga e lua. O fuafaatatau benzene e le atoatoa atagia ai le tulaga o le atoms carbon i le molecule.
Benzene: O se fuafaatatau e atagia ai le faatulagaga moni
O le mea moni, o le sootaga i le va carbon i le mama e tutusa ma le tasi i le isi. I totonu oi latou, sa le mafai ona faasoasoa nofofua ma faaluaina. O a vaega o loo faamatalaina e ala i le faatulagaga electron o benzene, lea o le carbon vaega faaogatotonu len¯ao i sp 2 -gibridizovannom tulaga e fesootai i lona tuaoi i le mama, ma le tolu masani hydrogen noataga tasi. I lenei tulaga a tafaono, oi ai i le atoms carbon lava vaalele 6 ma le 6 - hydrogen. E na o le electron ao e le o aofia ai Lona Fa o p-electrons i le hybridization, na faatulaga ese. O lo latou foliga tutusa a dumbbell, pau le ogatotonu i luga o le vaalele mama. O se vaega thickened loo i le pito i luga ma le pito i lalo. I lenei tulaga, i le benzene vaega faaogatotonu len¯ao ma lalo e lua electron densities fetaiai i p-overlapping ao electron. O loo i ai se sootaga vailaau aoao i se carbon i le mama.
Meatotino a le mama benzene
Ona o le density electron atoa faaitiitia le mamao i le va o le carbon i le mama. O i latou o e tutusa ma 0,14 nm. Afai i le benzene vaega faaogatotonu len¯ao ai sootaga e tasi ma le lua, o le a fua e lua: 0,134 ma 0,154 nm. Le faatulagaga moni o le fua faatatau benzene le tatau ona aofia ai noataga e tasi ma le lua. O le mea lea, o ituaiga laau manogi hydrocarbons ua faasinomia i tuufaatasi faatulagaina unsaturated na aloaia. E tuufaatasiga latou tutusa alkenes, ae e mafai ona auai i se tali suia, o uiga o hydrocarbons faatumulia. vaega faaogatotonu len¯ao benzene ituaiga laau manogi umia mautu tele e oxidants. faatagaina i tatou e nei mea uma o vaega mafaufau i le mama o se ituaiga faapitoa o fesootaiga - e le o se lua ma se tasi.
E faapefea ona e faaalia ai le fua faatatau benzene?
O le fua saʻo o se benzene noataga lua tolu ao i Kekule, ae i le tulaga o se tafaono i se liʻo i totonu. E faatusa i le masani faasinomaga 6 electrons.
Ua faamaonia e le faatulagaga o symmetry i le meatotino o le mea. o fale o manu le mama benzene, ei coupling malosi taua. Le meatotino a le sui muamua o hydrocarbons o ituaiga laau manogi tupu i lona homologues. e mafai ona sui i latou taitoatasi o se afua mai i isi i lea le hydrogen suia i luga o le radicals eseese hydrocarbon.
Similar articles
Trending Now