FaavaeinaTala

Taua Livonian e pei o le ata o uiga o le uiga o Ivan le Matautia.

Atonu, i le nofoaiga umi o le autocrat Rusia Ivan Vasilyevich, lona igoa Ivan le Matautia, sa le o se mea na tupu o le a manino ona faaalia le lugā uma ma lalō o le oo i le tupu i lona olaga o le Taua Livonian. O le mataupu atoa o le luasefulu-lima tausaga o le taua, mai lona amataga mamalu i lona iuga faalumaina, o le taunuuga tonu o le alualu i luma i luga o le tausaga o le madness, o se taulaga lea ua aumaia ai e le gata i le tupu i lona olaga, ma le manuia o lona atunuu.

Na amata le Taua Livonian e 28-tausaga-le-matua, talavou ma tumu i le tupu le malosi ma le malosi. O le mafuaaga aloaia mo na o le amataga o le lē tausia o le Poloaiga Livonian o le maliega ua sainia i Rusia i le 1554. Nei e aofia ai le teena e faaiu o so o se maliega ma Sigismund II, o le aitalafu o tupe maua mo le Aso o St George mo tausaga mataʻina uma ma le tele o isi tautinoga. O le taimi lava na latou solia, na maua ai se pretext aloaia mo unleashing gaoioiga militeli.

Ina ua mavae se manumalo faamanuiaina o Kazan ma Astrakhan, faapea foi ma le faaiuga o le filemu ma Lithuania, o le vaaiga o le talavou Ivan agai atu i le Poloaiga Livonian. Lona manino faamalepeina faifaimalie tuuina mafuaaga uma e mafaufau e faapea e mafai Rusia ina ia maua i latou o lona laueleele, lea o le a avatu ia te ia le avanoa o unimpeded avanoa i le Baltic Sami. Taua Livonian, o le mafuaaga o lea sa manino se uiga geopolitical, na amata i le 1558 ma le oo atu i le 1561 aumaia na o le emeperoa Rusia manumalo. Narva ma Dorpat pauu toetoe lava e aunoa ma le tetee atu, le vagaia o Riga taitaiina atu ai i le sauniuniga o le feagaiga i luga o le vassalage o fanua o le Poloaiga Livonian mai Rusia. Ae o se tamai malologa i le taua, o le mea sese matautia muamua na taitai atu ai e faasaga i le autau a le tupu ave i auupega o taua i le taimi e tasi setete malolosi e tolu - Polani, Lithuania ma Suetena.

I lenei tuluiga taua Livonian faamanuiaina, ma amata ai se talafaasolopito umi o alternating manuia ma toilalo militeli. Faasolosolo suia lalolagi Ivana Groznogo, ua ia vaaia o loo siomia ai le faamaoni amata faʻasalaga vaega tele. E ala i le 1564, ua latou taunuu i se fua o le sa avea muamua ma uo faamaoni o le tupu , Prince Kurbsky faamalosia e tuua le atunuu. I le taimi lava lea e tasi Lithuanians amata ai le vagaia o Polotsk, talu ai nei pueina e le autau Rusia. Tupu, i le taumafai e feagai ai ma faafitauli ma faasolosolo goto ifo i totonu o le vanu o madness i le 1565 ua faavaeina ai le oprichnina.

Taulai atu i le tauiviga e faasaga i le pologa na ia te ia "fili lotoifale," faaumatia le tupu tele Sili talenia, fasiotia se aofaiga tele o lana mataupu, taofia le autau a reinforcements fou. o le tuai o le taua i totonu o lenei vaitaimi, Lithuanians puʻe malie le olo e auai i le Rusia, ma i le 1569 o se taunuuga o se faigauo ma Polani, ua tuufaatasia o atunuu uma e lua i se tasi. O lenei o le fili autu, e tatau ona manumalo i le Taua Livonian, e avea Rzeczpospolita.

I le popofou o le 1570 a le Ivan Grozny filifili e ave se taumafaiga maumauaʻi e manumalo, ma precipitates Revel, taimi e tasi atagia ni 'olo. Ae o le tupu e mafai ona toe mafaufau ina matuai pei o taimi muamua, o le tele o tausaga o le amioleaga, le onā ma suiga maoae lagona faafuasei ave a latou aafiaga le lelei, ma ua lē faautauta le foeuli autau ma taitai militeli lototele, ma o se tagata i se psyche momomo, e matele lava ina suia o latou faaiuga, ma le aunoa o se sao talafeagai palaai.

Sosoo ai ua Rusia Won na pasia i le amataga o le tulaga - pau Polotsk, Narva, Tele Luka, na ia tauina a vagaia umi ma faʻaīvā o Pskov.

I le 1582-83 tausaga o le Taua Livonian, o le taunuuga o lea ua matua atuatuvale mo le Tsar Rusia, faamaea le sainia o le lalolagi. Feagaiga o plussa ma negated lalolagi ufi Zampolsky manuia uma o le autau Rusia. O le Baltic Sami ma o loo tumau pea se miti mo Rusia e iloa o loo i ai se isi tupu i le isi senituri.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.