News ma Society, Filosofia
O le manatu o le filosofia o se faasaienisi faapitoa
O le mataupu o filosofia amata mai i aso anamua, ma e aofia ai vaaiga faʻalemafaufau, ma generalized o le lalolagi o tagata atamamai Eleni anamua. I le faatusatusa atu i le mafaufau faalelotu, uiga o le vaitaimi o aso anamua ma le Tutotonu Ages, mo lenei saienisi e faamatalaina i le malamalama fetaui tonu ai, faalagolago i faatinoga malamalama ma lava iloiloga tonu faasaienisi. vaaiga faafilosofia, lea i aso anamua ufitia o le matematika, saienisi o fetū ma fetu, o le manatu faavae o le fisiki ma le kemisi, o le manatu o se tasi tagata po o se faiaoga ma ona soo i le mea moni o loo siomia ai.
O le mea lea, o le manatu faavae o le filosofia o le tuufaatasiga o manatu autu eseese e uiga i le lalolagi ma le tagata, faapea foi ma le sootaga i le va o le lalolagi ma le natura. O nei manatu faatagaina tagata e faatautaia ai le mea moni o loo siomia ai, e faaosofia ai a latou lava amioga, e ave mea moni ma faapea ona taitaiina ai le maatulimanu o tulaga faatauaina o uiga o se malo faapitoa.
Aualofa: O le mataupu o le lalolagi i filosofia o se vaega taua o le saienisi, ona e le mafai ona manatu le olaga o tagata taitoatasi i le faaesea mai le lalolagi. atamamai anamua i lenei tulaga ua "nuu" o le tuufaatasiga ma le galulue faatasi o tagata o mai faatasi i se vaega o le malamalama ma le loto. O lea, Aristotle taʻua o tagata taitoatasi o se "manu faaupufai" oe na faamalosia e galulue faatasi ma le malo, lea e fausia ai sootaga i le mataupu faavae o le malosiaga ma subordination. Ae Palato o le faifilosofia muamua o lē na faataotoina le faanaunauga mo le faaliliuga totalitarian o so o se faiga lautele, o le matafaioi itiiti o le tagata.
Isi manatu: O le mataupu faavae o le filosofia e aofia ai le vaega o le "vaaiga lalolagi", tuaoi ma le avanoa o le poto o le tagata, faapea foi ma isi mataupu. E oo lava i aso anamua totogi saienitisi anamua gauai faapitoa i ontology, lea e mafai ona manatu o se mataupu faavae e ese mai o le. O lenei manatu faavae o filosofia sa i aoga eseese lona lava faauigaga, i nisi o sauniga sa faavae ona aiaiga i luga o le fesoasoaniga faalelagi, ma isi tagata atamamai ua agai manatu faalelalolagi. O le faafitauli o le tagata, o se auala o le avea ma le uiga o le i ai o le lalolagi e talanoaina le Faa-Eleni anamua, ma i latou taitoatasi taumafai o e saili faamatalaga molimau faavae mo o latou lava manatu.
suesueina Aristotle le faafitauli o le foliga o le tagata, e saili mo le faaaliga o le paia o le mafuaaga ma le faamaoniga o le maualuga malosiaga o le fesoasoaniga i le moni o lo oi ai, o le fesili o le foafoaga o le lalolagi e metaphysics. vaega Ontological suesueina filosofia ma atamamai o le taimi nei, peitai, o le fesili o le uiga o le olaga ua uma ona talanoaina i le faaesea mai le aoaoga anamua, ma le sui o le tele o aoga i le XVIII-XIX aveesea ai le avanoa o le faalavelave o le malosiaga faalelagi i le mea tutupu i le Lalolagi.
I le XIX senituri le manatu faavae o le filosofia o le faateleina e faasagatonu lava i tu ma agaifanua, e pei o lenei vaega i le taimi e leʻi a faasaienisi eseese. O lenei tulaga ua faia e ala i le suesueina o le uiga patino o le tagata soifua ma o latou manaoga, lea e manaomia ina ia faamalieina. Ina ia maua mea e te manao, ua faamalosia le tagata ina ia atiina ae o latou lava tomai e faatagaina o ia e le mautinoa agai atu i le sini.
A saienitisi Siamani R. Lotze, o le na soifua i le senituri XIX, i totonu o le mea moni oi ai nei e avea o se vaega ese o le faanaunauga o le tagata. I le luma, na ia tuuina mai e le Fua Faatusatusa o tulaga faatauaina lelei ma faalelotu ma le moni, o le malamalama ma le tamaoaiga faasaienisi. Mai nei taiala e faalagolago i luga o le talitonuga ma amioga a tagata taitoatasi e faia, o le ua saili mo o latou olaga sini ma ua faalagolago i le lalolagi faaleagaga po o mea.
Similar articles
Trending Now