News ma SocietyEkonomi

O le mataupu faavae o le lima e lē vaaia: a faamalamalamaga lauiloa

silafia e le faasaienisi o le tamaoaiga o ni nai faatonuga autu o le manatu o le tamaoaiga, faatulaga i le faasologa e faapea: aoga mercantilism, ekonomteoriya masani (mataupu faavae o le lima e lē vaaia o Atamu Samita), o le Aoga Physiocrats, neoclassical, aoga Marxist, Keynesianism ma monetarism.

O nisi o nei aoga tamaoaiga nofoia se Tala Faamamai faapitoa nofoaga, aemaise lava o Atamu Samita ma lona "suesuega o le natura ma le mafuaaga o le tamaoaiga o le atunuu". Sa faataatia le faavae o lana galuega mo le tamaoaiga o le po nei o se saienisi, o ia na uluai aumaia le tulafono o fegalegaleaiga o le malosiaga autu o le maketi, tuuina atu ma le manaomia. na foi taʻuamiotonuina Samita e ala i le mataupu faavae o le lima e lē vaaia.

Ina ia malamalama atili i le auala lenei galuega mataupu faavae, e tatau ona faamanino le uiga o le tulafono o le tuuina atu ma le manaomia, tuu i totonu o faasalalauina Samita. E tusa ai ma le tulafono o le manaoga, o le a maua le tagata e faaaogāina auaunaga se aofaiga sili atu o oloa i se tau maualalo ma se aofaiga laiti o oloa i se tau maualuga. Graphically e mafai ona faaalia i lenei mea o se laina saʻo faaitiitia lona malifa ua fuafuaina e le elasticity o manaoga, o lona uiga, le tulaga o le tagata faatau tali atu tau suiga. O le elasticity o manaoga e mafai ona avea o (tagata e faaaogāina le faatauina mai o le aofaiga lava e tasi o oloa, e tusa lava po o suiga i le tulaga tau), i lalo (tau suiga e se tasi pasene le a faaosofia ai suiga i le manaomia ai e le itiiti ifo i lo le tasi pasene) ma sili atu nai lo le lotogatasi (a a suia suiga tau le tasi pasene le maualuga o le manaoga i luga o tasi pasene).

E faapena foi, o le tulafono galue talosaga, e tusa lea o le a faatau atu le fale e gaosi sili atu oloa i tau maualuga ma faaitiitia oloa i se maualalo. Graphically, e mafai ona faaali i ai se laina saʻo i le faateleina, o le malifa o lea ua fuafuaina e le vaega o tau elasticity o sapalai.

O le mataupu faavae o le lima e lē vaaia o loo faapea mai le equilibrium maketi le a faatuina i le fetaulaiga o ala i le tuuina atu ma le manaomia, i le taimi lava lea e tasi ua oo otometi ala i gaioiga a tagata faatau ma faatau i le maketi. O lea, o Samita teena e le manaomia o le malo faalavelave i le tamaoaiga e pei ona e lamatia ai le tamaoaiga ma atinae meafaigaluega faagasologa maketi. E tusa ma lona faamatalaga, i le taimi o se vaitaimi o le tagata faatau ma faatau le a suia le tulaga i lo latou tuuina atu ma manaoga curves, faasologa, ia suia o le tau ma le aofai o faatau mai ma faatau oloa, seia oo ina latou taunuu atu i le tulaga o le equilibrium, ona amata ona faatino gaoioiga tau le mausali i le faatauina mai ma le faatauina atu o le aofaiga equilibrium oloa o le tau equilibrium.

Ae paga lea, o le mataupu faavae o le lima e lē vaaia o le maketi, e ui lava e theoretically matua saʻo ma taʻuamiotonuina, e le o faamauina i le mea moni o le tamaoaiga i le taimi nei. O lenei e mafua mai i le mea moni e faapea e galue i lenei mataupu faavae na o tuutuuga o le tauvaga atoatoa, o le mea moni o se faataitaiga faʻalemafaufau mama lea e galue ai le maketi matua le tele o tagata faatau ma faatau, ma e faatau mai ma faatau atu le oloa e matua toniga. I le ola moni, o le ausia o ni tuutuuga e le mafai i le mataupu faavae, o lea, e le o talafeagai le mataupu faavae o le lima e lē vaaia mo le faaaogaina i le tamaoaiga o le po nei. I se faatusatusaga i talitonuga o Samita, sa latou atiina ae le talitonuga o Dzhona Meynarda Keynes ma le monetarists, faatagaina tulaga tulafono faatonutonu o le tamaoaiga. talitonu Keynesian o le mana faatonutonu autu o le tupe alu paketi tulaga, lea e faateleina multiplicatively faateleina ai manaoga tuufaatasia, ma le sili monetarists e faatonutonu ai le tamaoaiga e ala i le faatonutonuina o le tuuina atu o tupe i le atunuu.

E ui lava i lenei mea, le mataupu faavae o le lima e lē vaaia - o se taimi e faagaoioia faʻalemafaufau taua, ma lona malamalama e tatalaina ai avanoa e suesue tamaoaiga auiliiliga o le maketi, i le amanaia le mea moni o le tamaoaiga i le taimi nei.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.