FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

O le motu aupito tele i le lalolagi. O le motu aupito tele i le lalolagi. O le a le motu sili o le lalolagi?

Toetoe lava e mafai ona tali ai le fesili a tamaiti aoga uma e uiga i le igoa o le motu aupito tele i luga o le paneta. E faapena Greenland. O loo tu i le va o le Atalani ma le Vasa Atika, i se mamao e 740 kilomita mai le Pole i Matu. O le vaega o le motu ei ai se vaega o 2.130.800 kilomita faatafafa, ua manatu o se vaega o le konetineta o North Amerika. E tusa ai ma le tulaga faaupufai, e amio pulea, ae e patino i Tenimaka.

O le uluai nofoia

E tusa ai ma faamatalaga talafaasolopito, o le Europa, na maua muamua lenei motu i le tausaga e 877, pe se malaga taitai na lafoaia Gunnbjørn Fjeld afa i sisifo mai Iceland. E tusa ai ma le nofoia muamua o lenei laueleele, ina ia latou manatu i ai o se Viking, o le taunuu i lona talafatai i sisifo i le tausaga 982-983, na taitaia e Erik Raud Turvaldsona. Na latou filifili ni nai vaega mafolafola, lelei puipuia mai le gaoioiga o le matagi. O lenei eria o loo ina taia e le Vikings mo lona laau lanumeamata lauolaola, eseese i le toafa glacial o loo siomia ai i le taimi o le taumafanafana, lea na ia taʻua o le motu o Green Nuu, lea ua faaliliuina o le: "Green Lalolagi". E tatau ona matauina e lenei igoa uluai faaaogaina le gata i le talafatai i saute sisifo. Atoatoa faalautele atu i le motu aupito tele i le lalolagi, ua na o le senituri sefulu ma le lima.

peculiarities o le teritori

O le tele o Greenland ma ua ufitia e glaciers. Latou ufiufi o se nofoaga e sili atu i 1.8 miliona kilomita faatafafa. O se vaega taua, e pei o le Antarctic, o se poloka mausali o le aisa o loo O lona istaivaet e oo lava i le taumafanafana matua mafanafana. Talanoa e uiga i mea o le motu sili o le lalolagi, ae le taʻua ai le mea moni e faapea i le tausaga talu ai nei le uiga o le faaitiitia o le tusi o le talita toaaga. Lenei tulaga ua lamatia mala le lalolagi, e pei o le aisa uma i Greenland melts atoa, e tusa ma fuafuaga talatala, o le saienitisi, o le a tu mai le vai i le sami e pei lava o le fitu mita.

A o le vaega o totoe o le teritori, o se fasi faifai pea, o le tele lava i vaega i matu ma southwestern ma faaloloa i le talafatai. O le lautele o le nofoaga latou taunuu atu i le faailoga o le 250 kilomita. I le vaega o fesootaiga ma le ua chipping ese faaauau pea faletupe aisa icebergs tele tetele. O se tasi o nei i le 1912 gau ese mai iinei ma tau mai i le paʻu o le lauiloa i le lalolagi atoa o le vaa "Titanic."

tau

O le pito i tele i le motu i le lalolagi ua i ai se tau nai volatile. I le taimi o le taumafanafana, o le vevela o le averesi ea i le gataifale o Greenland e iva tikeri. Faatasi ai ma lenei o loo i ai taimi pe a le fua e mafai ona oso i le luasefulu tikeri po o le ifo i o. O le vevela sili ona maualalo e masani mo le talafatai i sasae. Iinei latou faia se averesi o -27 ° C

Biota

O le aupito tele motu - Greenland - e le mafai ona mitamita ai le tele o laau ma manu. O le Flora ua tele lava faatusa i vaega o le vaomatua-tundra, lea o loo taulai i le vaega i saute. E aofia ai faapitoa o Birch dwarf. I le talafatai i sisifo o loo atiina ae lava ia laau filifili o willow dwarf, lichen ma limulimu. O le vaega i sasaʻe o le motu o se toafa polar, e leai se laau iinei. uiga Aofai vaega maoae o le Flora o Greenland, o loo taoto i le mea moni e faapea e leai se umi laau.

Oge e masani mo le fauna le lotoifale. E sili ona taatele o manu e nonofo ai le motu aupito tele i le lalolagi, e mafai ona taʻua o le urosa polar, weasels, lapiti, o tia, lemmings ma luko. Luko ua seāseā ona maua. Manulele, walruses, faamaufaailoga, ma narwhals ola e faapitoa i le talafatai papa. O le tuaoi i le lotoifale mauoa - o se iʻa, lea o loo faatusalia mai e ituaiga eseese - flounder, iʻa kotu, catfish ma isi.

O le faitau aofai o tagata o le aai ma

Talanoa e uiga i mea le motu sili o le lalolagi, e tatau ona matauina e ui lava i le tau malolosi e matua, o matua nonofo ai ni tagata Greenland. O le taimi nei, o loo soifua e uiga i le 58 afe tagata. O le toatele o i latou e tupuga o tagata le atunuu (Eskimos) ma colonizers (Danes ma Norwegians). Greenlanders auai matele lava i le tulimanu ma fagogota ai alamanuia. I le motu ua aloaia manatu gagana e lua - Greenlandic ma Tenimaka.

Tupe faavae ma le aai aupito tele foi i Greenland o Nuuk (o le igoa faaliliuina o le "faamoemoe lelei"), lea o loo tu i luga o le ata. O lona faitau aofai o tagata o le a sili laitiiti atu i le sefululima afe tagata. na faavaeina e le nuu lea i 1756. O le autu o mataaga i le lotoifale e Greenland National Falemataaga.

Fuʻa ma ofu lima

O le motu aupito tele i le lalolagi ma ei ai lona lava faatusa. O lona faatusa, o le faatusa o se pea pole (le manu sili ona taatele iinei) i luga o se talaaga lanu moana (lea ua faatusa i le vasa e lua). A o le fuʻa, o se lanu mumu ma papae. E tatau ona matauina e le faaaogāina o se lanu lona lua ua faatonuina e le faalagolago faaupufai o le motu mai Tenimaka. I luga o le fuʻa o le tuuina o se liʻo o faailoa ai le la. Ae peitai, ei ai se isi lomiga e faatatau i lenei faatusa. Aemaise lava, o nisi o tagata suesue fautua faatusa i ai le liʻo o le tosina atu i le autu i le lotoifale - o le glaciers.

Isi motu tetele o le lalolagi

O le motu aupito tele i le lalolagi, faataapeapeina i ona vaega uma. I le lona lua le tele ina ua mavae Greenland o Guinea Fou, lea o loo maua i le Vasa Pasefika. Sa tatala e se malaga Potukale i le 1526. O le motu e aofia ai se eria e aofia ai 786 000 sikuea kilomita ma o se parataiso moni mo turisi. Flora ma fauna le lotoifale e matua eseese o nei taimi i lea taimi saienitisi maua ituaiga fou o laau ma manu.

I le nofoaga lona tolu o le tele o le motu o Borneo, o se nofoaga o 737.000 kilomita faatafafa. O le taimi lava e tasi fufulu lua ala saʻo ma le fa o le sami. B (le mafai ona o le a le motu aupito tele o le lalolagi e mitamita) fuafuaga laau, o ia o le faafeagai lena o le Greenland. O le mea moni e tusa ma le 80% o ana teritori ua nestled vaomatua. maua faasao mautu Kalimantan o taimane, le suauu ma le kesi, ona o lea e le gata i le ola i le lotoifale.

E le mamao mai le konetineta o Aferika o le motu o Madagascar, lea o le pito i tele i totonu o le Vasa Initia. O lona nofoaga o 587.000 kilomita faatafafa. I le motu o le suafa lava lea e tasi o le Republic. O le eleele laualuga o le tamaoaiga i minerale eseese, e aofia ai uʻamea ma 'oa auro. A o le Flora ma fauna, e uiga i le 80% o loo maua ituaiga gata i Madagascar.

Honshu motu

Faapitoa upu tatau i ai le motu aupito tele i Iapani - Honshu. O lona umi e 1400 kilomita ma a lautele aupito maualuga - 300 kilomita. E tusa o le 60% o le teritori Iapani o loo tu ai i luga. O iinei o loo i ai foi le laumua o le atunuu - Tokyo, faapea foi ma nisi o aai tetele - Osaka, Yokohama ma Nagoya. E tusa ai o le pulega faatulaga motu, ua vaevaeina le teritori atoa i 34 prefectures.

Le tau, laau ma topography e matua eseese lava i le itulagi. O le mea moni, pe afai o le itu i matu e faamatalaina i le mauga auala ma maualalalo i le itu i saute, e maualuga atu i latou. I le motu o loo i ai maugamu toatele. E tusa o le luasefulu i latou ua manatu e ona galue io tatou taimi. O le sili ma sili ona lauiloa o Fuji.

Honshu, faatasi ai ma isi mea, o le sili ona atiina ae i Iapani, o le itulagi mai se tulaga o le tamaoaiga o manatu. O iinei o loo taulai atu le tele o le faatosina o le atunuu, e aofia ai le laufanua o le lalolagi masani, paka, ma maa faamanatu fausaga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.