Aoga:Maualuga a'oa'oga ma a'oga

O le ute o le tali atu i le kemiki. O le tulafono o le faasaoina o mea e tele (kemisi)

O le kemisi o le faasaienisi o mea, o latou fausaga, o meatotino ma o latou suiga, e afua mai i vailaau faasaina, i le faavae o le tulafono o vailaau. O kemisi uma lava e faavae i luga o tulafono faavae e 4, o le tele na maua mai e saienitisi Rusia. Ae i lenei tusiga o le a tatou talanoa e uiga i le tulafono o le faasaoina o le tele o mea, lea o se vaega o tulafono faavae o le kemisi.

O le tulafono o le faasaoina o le tele o mataupu o le a iloiloina auiliili. O le tusiga o le a fa'amatalaina le talafaasolopito o le mauaina o le tulafono, o lona fatu ma vaega.

O le tulafono o le faasaoina o le tele o mataupu (kemisi): fausiaina

O le tele o meaola o lo'o ulu atu i se gaioiga fa'asolosolo e tutusa ma le tele o mea na fa'aaogaina ona o se taunuuga.

Ae toe foi i le talafaasolopito. E silia ma le 20 seneturi talu ai, na fautua mai ai e le failosofia Eleni anamua o Democritus o mea uma lava o se mea e le vaaia. веке химик английского происхождения Роберт Бойль выдвинул теорию: вся материя построена из мельчайших частиц вещества. Ma na o le amataga kemisi senituri xvii Igilisi Robert Boyle fuafuaina le manatu: o loo fausia i mataupu uma mai le fasimea itiiti o mataupu. O Boyle na faia ni suesuega i le uamea, ma vevela i luga o le afi. Na ia fuaina ipu ao le'i fa'avevela ma mulimuli ane ma matauina ua faateleina le mamafa. O le susunuina o le laupapa e tasi na maua ai le itu faafeagai - o le pefu e le itiiti ifo i lalo laau.

Se tala fou

O le tulafono o le faasaoina o le tele o mea (kemisi) na tuuina atu i le suesuega faasaienisi i le 1748. MV. Lomonosov, ma i le 1756 na molimauina i se auala faataitai. Na aumai e le saienitisi Rusia ni molimau. Afai tatou te vevela fa'amafa'ailoga fa'asalalau i le tin ma fua le capsule ao lei fa'avevelaina, ma mulimuli ane, o le tulafono o le faasaoina o le tele o mataupu (kemisi) o le a manino. O le fa'aogaina e le saienitisi Lomonosov e talitutusa lava ma le taimi nei. Na faia e le faletusi Rusia se sao e le mafai ona suia i le atina'eina o le atomic-molecular learning. Na ia tuufaatasia le tulafono o le faasaoina o mea mamafa (kemisi) ma le tulafono o le faasaoina o le malosi. O le a'oa'oga nei o lo'o fa'amaonia nei talitonuga. Ma na o le tolusefulu tausaga mulimuli ane, i le 1789, na faamautuina ai e le faletusi o Lavoisier o Farani le manatu o Lomonosov. Ae o lenei mea na o se masalosaloga. Na avea ma tulafono i le seneturi lona lua (o le amataga), ina ua mavae le 10 tausaga o suesuega a le saienitisi Siamani G. Landolt.

Faata'ita'iga o su'ega

Mafaufau i fa'ata'ita'iga e mafai ona fa'amaonia le tulafono o le fa'asaoina o mea mamafa (kemisi). Faataitaiga:

  1. Tuu le fulufulu mumu i totonu o le vaa, ufiufi mau i se mea e taofi ma fua ai. Lave i luga o le vevela vevela. O le fa'avaeina o le pa'epa'e pa'epa'e (fulufulu oona) o lo'o fa'aalia ai ua tupu se gaioiga fa'aalia. Tatou te toe mafaufau ma ia mautinoa o le mamafa o le vaa ma le mea na mauaina na le'i suia. O le fa'ata'ita'iga o le 4P + 3O2 = 2P2O3.
  2. Matou te aveina ni va'a se lua o Landolt. I se tasi oi latou, ma le fa'aeteete, ina ia aua ne'i fa'afefiloi, tatou te sasaa atu i ai ni reagents o le nati kulimi ma le potassium iodide. I se isi vaa tuu potassium thiocyanate ma chloride ferric. Va'a tapuni va'a. E tatau ona paleni le fua. Fa'afefiloi mea o lo'o i totonu o ipu ta'itasi. I le tasi, o le sulu samasama ua faia-o le iodide o le a, i le isi, o le thiocyanate ferrous e maua i se lanu mumu uliuli. Faatasi ai ma le fa'avaeina o mea fou, o le paleni na faatumauina lona paleni.
  3. Tatou te tutuina le moligao ma tuu i se fagu. Fa'asolosolo latalata lenei pusa. Matou te aumaia paleni ile paleni. A mae'a le ea i totonu o le tane, o le a moli le moligao, o le faagasologa o gaioiga fa'afefeteina ua mae'a. O paleni o le a faapaleniina, o lea o le mamafa o reagents ma le mamafa o mea ua fausia e tutusa.
  4. O le a matou faia se tasi fa'ata'ita'iga ma mafaufau, mo se fa'ata'ita'iga, le tulafono o le fa'asaoina o le tele o mea (kemisi). O le fua o le calcium chloride o CaCl2, ma o le sulfate acid o le H2SO4. Pe a feso'ota'i nei mea, e maua ai se pa'u paepae - o le sulfate calcium (CaSO4), ma le hydrochloric acid (HCl). Mo le mea na tupu, matou te mana'omia se paleni ma se ipu o Landolt. Fa'apipi'i ma le faaeteete le kulūlini chloride ma le sulphate acid i totonu o le vaa, e aunoa ma le fa'afefiloiina o ia, ia tapuni le tapuni. Taumafa i luga o le fua. Ona fa'afefiloi ai lea o le togi ma matauina se va'a pa'epa'e e fa'aaogaina (calcium sulfate). O lenei mea e iloa ai ua tupu se gaioiga fa'aalia. Matou te toe fuatia le vaa. E tumau pea le mamafa o le mamafa. O le tutusa o lenei tali o le a pei o lenei: CaCl2 + H2SO4 = CaSO4 + 2HCl.

Fa'amatalaga

O le sini autū o le gaioiga fa'asolosolo o le fa'aumatia lea o molekulu i nisi mea ma mulimuli ane fausia ai ni meaola fou o mea. I lenei tulaga, o le aofa'i o atunu'u o mea taitasi ao lei faia fegalegaleaiga ma pe a mae'a e le suia. Pe a fa'aaogaina mea fou, e fa'amalolo le malosi, ma pe a latou pala i lona niniina, ona i ai lea o le malosi o le malosi lea e fa'aalia ai i le tulaga o le fa'afefe po'o le fa'asa'oina o vevela. I le taimi o le gaioiga o le vaila'au, o meaola amata o mea e amata ai, o mea ia e toe fa'afo'i, malepe i totonu o atoms, e mafua mai ai ona gaosia oloa gaosi. O latou lava ia e tumau pea e le suia.

O le tali e mafai ona tumau mo le tele o seneturi, ma e vave ona tupu. I le gaosiga o oloa vaila'au, e tatau i se tagata ona iloa le fua faatatau o le kosi o se gaioiga fa'afefe, fa'atasi ai ma le fa'afefe po'o le fa'asa'oina o le vevela, pasi, pe o le a le mamafa e mana'omia, le numera o fua o mea'ai ma mea e gaosia. Tagata fa'atau - o se mea la'ititi e mamafa, e le o a'afia i le vaila'au fa'afefe, ae e a'afia ai lona saoasaoa.

E fa'apefea ona faia fa'ata'ita'iga fa'atemika

O le iloaina o le tulafono o le faasaoina o le tele o mea (kemisi), e mafai e se tasi ona malamalama i le auala e sa'o ai le fa'atulagaina o fa'ata'ita'i.

  1. E mana'omia le iloa o fua fa'atatau o tagata o lo'o maua i totonu o se vaila'au fa'asolosolo, ma le fua fa'atatau o oloa e mafua mai ai.
  2. I le itu tauagavale, ua tusia ai fua o reagents, i le va o le faailoga o le "+" ua tuu, ma i luga o le taumatau - fua o oloa e maua ai se faailoga "+" i le va oi latou. I le va o le fa'asologa o fua o le atunu'u ma oloa e maua ai, o le faailoga "=" po'o le u'a ua tu'uina.
  3. O le aofa'i o atunu'u o vaega uma o le fua o le reagents e tatau ona tutusa ma le numera o fua o oloa. O le mea lea, o fuainumera o lo'o tu'uina i luma o le fua fa'atatau ua fuafuaina.
  4. E fa'atagaina le tu'uina o fua fa'atatau mai le itu tauagavale o le fetaui i le taumatau tasi pe suia i latou i nofoaga.

Le uiga o le

O le tulafono o le faasaoina o le tele o mea (kemisi) ua mafai ai ona avea se mataupu manaia e atiina ae e avea ma saienisi. O le a tatou iloa le mafuaaga.

  • O le taua tele o le tulafono o le faasaoina o le tele o mea i le kemisi o le fuafuaina o vailaau mo le gaosiga o pisinisi o lo'o faia i luga o lona faavae. Faapea e tatau ona e maua le 9 kilokalama o le apamemea apamemea. Matou te iloa o le tali o le'apamemea ma le sulfur e tupu i le maualuga o le 2: 1. E tusa ai ma lenei tulafono, faatasi ai ma le gaioiga o le kopa ma le mamafa o le 1 kilokalama ma le sulfur o le 2 kilokalama, o le sulpuni apamemea e i ai le mamafa o le 3 kilokalama ua maua. Talu ai tatou te manaomia le maua o le sulpuni kopa ma se aofaiga o le 9 kilokalama, o lona uiga, 3 taimi sili atu, ona toe mana'omia lea e le reagents 3 taimi sili atu. O le 6 kilokalama o le kopa ma le 3 kilokalama o le sulfur.
  • Le malosi e fai ai le fua sa'o ole vaila'au.

Faaiuga

A mae'a ona faitau lenei tusiga, e le tatau ona i ai ni fesili e uiga i le taua o lenei tulafono o le talafaasolo- pito o lona mauaina, lea, e le masani ai, o lo tatou lauiloa masani, M.V. Lomonosov. O lea foi e toe faamaonia ai le maoae o le malosi o le faasaienisi faasaienisi. Na manino foi le taua o le mauaina o lenei tulafono ma lona uiga. Ma i latou e le malamalama pe fa'apefea ona faia fa'ata'ita'i fa'ama'i i le a'oga, a mae'a le faitauina o tusiga ona a'oa'o pe manatua le auala e faia ai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.