Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
O lona uiga o le faiga popole. Galuega tauave a le neura
O totoga taitasi po o faiga i totonu o le tino faia se matafaioi. I le taimi lava lea e tasi latou te fesootai uma. O lona uiga o neura overemphasized. E nafa ma le faamaopoopoga i le va o faalapotopotoga uma ma faiga, ma mo le faagaoioiga o le tino atoa. I le aoga vave amata masani ma se eseese faceted manatu faavae, e pei o le faiga o le popole. Vasega 4 - o pea fanau laiti e le mafai ona matua malamalama i le tele o manatu faavae lavelave faasaienisi.
iunite tau fausaga
O le autu iunite fausaga ma e faaaogaina o le neura (NS) - neurons. I latou o ni sela excitable lavelave secreting faagasologa ma iloa jitters, ua faatinoina ma faaooina atu i isi sela. mafai foi Neurons maua e patino sela po modulating aafiaga inhibitory. Latou o se vaega o le leʻo ma le tino hemoregulyatsii. Mai se tulaga e faaaogaina i le silafaga, neurons o se tasi o le faavae o le faatulagaga o le neura. Latou tuufaatasia ni isi tulaga (molecular, laiti feaveai, synaptic, nadkletochny).
Neurons aofia ai o se tino (soma), o le lima umi (axon) ma faiga branching laiti (dendrites). I vaega eseese o le neura, ua latou a eseese foliga ma le tele. I nisi oi latou e mafai ona oo atu i le axon umi 1.5 m. Aluese mai le tasi neuron atu i le 1000 dendrites. E tusa ai ia te ia le fiafia e oo mai le receptors i le tino feaveai. Faatasi ai le axon ua faaooina atu uunaiga i effector sela po o isi neurons.
I saienisi, o loo i ai le manatu o le "synapse". O le axons o neurons, alu i le isi sela amata branching ma fausia tapunia le tele o ia i latou. O nei nofoaga ua taʻua synapses. Axons fausia ai i latou e le gata i sela neula. Synapses i ai i le alava musele. O nei totoga o le neura o loo iai e oo lava i le sela o le glands endocrine ma le toto capillaries. ua ufitia alava uaua i atigi figota glial faagasologa o neurons. Latou faatino se galuega tauave taitaiga.
taunuuga uaua
O lenei aoaoga faapitoa, o loo i le tumutumu o le faagasologa o alava neula. Latou te tuuina atu le auina atu o faamatalaga i le tulaga o se uaua. o loo aofia ai le faaiuga uaua i le faavaeina o le tuuina i le pito ma lagonaina o masini o le faalapotopotoga faatulagaga eseese. E functionality ua faaesea:
• synapses e auina atu uunaiga uaua i le va o sela neura;
• receptors (tapunia afferent), taialaina faamatalaga mai vaaiga vala siosiomaga i totonu po o fafo;
• effectors auina atu uaua mai uaua sela i isi aano o le tino.
Neura
Neura (NS) - se seti tuufaatasia o nisi o fausaga fesootai. Ua uunaʻia e le tulafono faatonutonu tuufaatasia o totoga uma ma maua ai se tali atu i le suia o tuutuuga. Neura o le tagata, lea o loo faatusalia e se ata i se tusiga o sootaga faatasi le gaoioiga afi, le alofa ma le faatinoga o isi faiga o tulafono faatonutonu (puipuia, endocrine). ua fesootai gaoioiga NA ma:
• tui anatomic i totoga uma ma aano o le tino;
• le faavaeina ma le optimization o le sootaga i le va o le tino ma le siosiomaga o loo siomia ai (tau le siosiomaga ma le soifuaga lautele);
• Faʻatulagaina o faiga metabolic uma;
• faiga malo.
fausaga
Fausaga o le neura e matua lavelave. O le tele o fausaga, eseese i le faatulagaga ma le faamoemoega. Neura, o se ata o loo molimau i lona tui i totoga uma ma aano o le tino o le tino, ei ai se matafaioi taua e pei se tagata e faataapeina stimuli i totonu ma fafo. Mo lenei faamoemoega e fausaga sensory faapitoa o loo i ai i le mea ua taʻua o analyzers. E aofia faapitoa masini neural e mafai ai ona iloa faamatalaga fafati. E aofia ai mea nei:
• proprioceptors aoina o faamatalaga e faasino i le tulaga o le maso, fascia, sooga, ivi;
• exteroreceptors, o loo i le paʻu, mucous membranes ma lagona e mafai ona e iloa e maua mai le irritants siosiomaga fafo;
• interoreceptors tu i le totoga o loo i totonu, ma aano o le tino ma e nafa ma le faia o suiga biochemical.
O le taua autu o le neura
NA o le galuega e fesootai vavalalata ma le lalolagi ma le faagaoioiga o le tino. I ai o loo i ai le vaaiga o faamatalaga ma iloiloga. Faafetai i lenei mauaina tupu stimuli ma totoga o loo i totonu oo mai faailoga i fafo. e nafa ma le faiga popole mo le a tali tino i le faamatalaga ua maua. E tatau ona totogi i lona fegalegaleaiga ma fet¯alaʻi tagata e maua ai auala tulafono faatonutonu humoral i le lalolagi.
O le aoga o neura o le tuuina tuufaatasia o vaega o le tino ma le faatumauina o lona homeostasis (tulaga equilibrium). Ona o lona faagaoioiga e tupu fetuutuunai tino i so o se suiga taua o amioga adaptive (tulaga).
O galuega tauave autu o le National Aoao Faitulafono
neura e fai lava si toatele. O le tagata autu o nei:
• tulafono faatonutonu o aano o le tino taua, totoga ma faiga i le faiga masani;
• tuufaatasia (tuufaatasiga) o le tino;
• faasaoina o le sootaga i le tagata ma le siosiomaga;
• pulea o le setete o totoga o tagata taitoatasi ma le tino atoa;
• tuuina atu ma le faatumauina o leo faatoagaina mai (faagaoioia i tulaga);
• faamatalaina o le gaoioiga o tagata ma lo latou soifua maloloina o le mafaufau, o le faavae lea o le ola lautele.
Neura tagata, lea ata tuuina i luga saunia o lea faiga mafaufau:
• vaaiga, faamatalaga aoaoina ma galueaina;
• iloiloga ma le tuufaatasia;
• faavaeina o uunaiga;
• faatusatusa atu i aafiaga oi ai nei;
• faatutuina o sini ma fuafuaga;
• gaoioiga faasaʻoga (faasaʻoga sese);
• iloiloga o le faatinoga o galuega;
• fausia faamasinoga, sailiiliga ma faaiuga taatele (faamatalaga otooto) mataupu.
Neura e faaopoopo atu i le faailoga ma le tauaveina o galuega tauave trophic sili. Faafetai biologically mea malosi i le tino faasoasoa tuuina taua galuega tauave innervated totoga. Pulega, oe ua aveesea o le fafagaina e, na iu lava ina atrophy ma feoti. e taua tele le faiga popole mo tagata soifua. Ina ua toe faaleleia se tulaga o le siosiomaga o lo oi ai faatasi ma i latou e oo mai fetuunai le tino i le tulaga fou.
Faagasologa e tutupu i le NA
Neura o le tagata, e matuai faigofie ma tuusao le faiga tau inisiua, e nafa ma le fegalegaleaiga o le tino ma le siosiomaga. Ina ia mautinoa e faataunuuina ai sea faagasologa:
• transduction, suiga sui jitters itaitagofie;
• suiga, e tupu i le taimi o le liuaina o le excitation fafati ma nisi uiga i le taetafe mai isi meatotino;
• tufatufaina o excitation i itu eseese;
• modeling, o se auala o le fausiaina o le fiafia, suia lona autu lava;
• modulation, lea na suia ai le faiga popole, po o ana gaoioiga.
O lona uiga o le faiga popole o tagata e aofia ai foi o le fesootaiga o le tino ma le siosiomaga. O lea o loo i ai tali eseese i so o se ituaiga o stimuli. O le ituaiga autu o modulation:
• faaosofia (faatoagaina mai), o le faaleleia ai le gaoioiga o le fausaga neura (e iloga lenei tulaga);
• inhibition, taofiofia (inhibition) e aofia ai i le faaitiitia o le gaoioiga o le fausaga popole;
• fesootaiga popole le tumau, o se atinae o ala fou o faasalalauga o excitation;
• suiga palasitika, lea ua sensitization sui (faaleleia o le faaliliuina atu o excitation) ma habituation (faaitiitia fua faatatau);
• faatoaagaina mai o le tino, saunia se tali ata o le tino o le tagata.
sini NA
O le galuega autu o le neura:
• taliaina - pueina suiga i le siosiomaga i totonu po o fafo. E tauaveina e ala o receptor faiga sensor ma faatusa i ai le vaaiga o le masini, vevela, vailaau, eletise ma isi ituaiga o stimuli.
• Transduction - faaliliuina (encoding) le faailo fafati e jitters, o se vaitafe o pulses ma le uiga itaitagofie fananau mai.
• faatinoga o, e aofia ai i le faaooina atu o excitation o auala uaua i vaega tatau ai ma le NA e effectors (taitai o le tino).
• vaaiga - le foafoaga o faataitaiga faaosofia neural (a atinae o le faatusa sensory). O lenei faagasologa e faatupuina ai se ata upuʻese o le lalolagi.
• Faaliliuina - o le suiga o le paʻi excitation i effector. O lona faamoemoega o e faatino le tali a le tino i le suiga o le siosiomaga. O lea o loo i ai se downlink faasalalauga o excitation mai le maualuga i vaega maualalo o le pepelo o le CNS po PNS (galulue totoga, aano o le tino).
• Iloiloga o le taunuuga o gaoioiga o le National Aoao Faitulafono i le fesoasoani a ni manatu faaalia ma afferent (faasalalauga faamatalaga sensory).
O le faatulagaina o le National Aoao Faitulafono
Neura o le tagata, o le matagaluega o lo o faaalia i luga, ua vaevaeina i structurally ma functionally. NA galuega e mafai ona malamalama atoatoa, e aunoa ma le iloiloina o vaega autu o lona ituaiga. Na ala i le suesue o latou galuega tauave, e mafai ona iloa ai le lavelave o le faiga atoa. Ua vaevaeina le neura i:
• tutotonu (CNS), lea o loo tauaveina atu le tali i tulaga eseese o le lavelave, e taʻua reflexes. Sa ia malamalama i le stimuli maua mai i le siosiomaga ma mai le totoga. E aofia ai le faiai ma le maea alio.
• Peripheral (PNS) fesootai neura tutotonu ma totoga ma lala. e mamao ese lona neurons mai le faiai ma maea alio. E le o puipuia e ivi, ina matele i le faaleagaina o masini. Na mafua ona o le faagaoioiga masani mafai o PNS le tuufaatasia o gaoioiga o le tagata. O lenei faiga e nafa ma le le tali tino i tulaga faigata ma tulaga lamatia. Faafetai ia te ia, i se tulaga, e faateleʻaʻia ai le fua o laau ma toe faatuina le tulaga o adrenaline. Faamai o le neura peripheral aafia ai le galuega neura tutotonu.
e aofia PNS o fusi o alava neula. Latou te o atu e sili atu ma le faiai ma le maea alio ma auina atu i tino eseese. e taʻua i latou o neura. Ina ia PNS e ganglia (nodes). I latou o ni fuifui o sela o neula.
ua vaevaeina faamai o le neura peripheral i mataupu faavae e pei: laufanua-anatomical, etiological, pathogenesis, Pathomorphology. E aofia ai:
• radiculitis;
• plexites;
• funikulity;
• mono-, poly- ma multinevrity.
E etiology, ua vaevaeina i latou i le pipisi (microbial, viral), oona, allergic, discirkulatornaya, dysmetabolic, faaletonu, tupuaga, idiopathic kompressiyno-ischemic, vertebral. e mafai ona autu faamai PNS (lepela, leptospirosis, syphilis) ma lona lua (ina ua maea pipisi laitiiti, mononucleosis, ma periarteritis nodosa). E tusa Pathomorphology pathogenesis ma ua vaevaeina i latou i neuropathy (radiculopathy), neuritis (radiculitis), ma neuralgia.
Le meatotino a le neura
ua fuafuaina tele gaoioiga ata e ala i le meatotino o nofoaga autu o neula, lea o se seti o fausaga CNS. Latou gaoioiga faatino e faamautinoa e le tulafono faatonutonu o galuega tauave tino eseese po o ata gaoioiga. nofoaga autu o neula ai ei ai ni meatotino e masani ona faamatalaina i le faatulagaga ma le galuega tauave o le fausaga synaptic (fesootaiga i le va neurons ma isi aano o le tino):
• sidedness faagasologa excitation. E tufatufaina i le loʻu ata i le itu e tasi.
• irradiation o excitation o loo taoto i le mea moni e faapea o se siitaga tele i le malosi o le faagasologa o le faalauteleina o le fanua stimulus aafia i neurons tupu.
• faatumutumuga excitation. O lenei faiga e faafaigofieina e le afioaga o le anoanoai o fesootaiga synaptic.
• vaivai Ese. tupu pe faaumiumi faaosofia toe faavaivaia tali ata.
• faatuai Synaptic. taimi tali ata o le faalagolago atoa i le saoasaoa ma le taimi o propagation excitation i le synapse. I tagata, o se tasi ma le faatuai e pei o e uiga i 1 MS.
• leo, lea e faatusaina i le afioaga o le gaoioiga pito i tua.
• Plasticity, o se vaega tele suia le ata atoa o le tali ata.
• Convergence o faailoilo uaua, lea ua fuafuaina faamatalaga afferent ala faiga physiological (vai e tafe pea o uunaiga uaua).
• tuufaatasia o galuega tauave a le sela i le nofoaga autu o neula.
• Meatotino potu uaua iloga, faamatalaina i le faateleina excitability, tomai e excitation ma faatumutumuga.
• cephalization neura, o le gaoioi, le tino le faamaopoopoina o le gaoioiga i vaega autu o le CNS ma faasalaga io latou galuega tauave tulafono faatonutonu.
Similar articles
Trending Now