FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Potu i Matu Europa ma le nofoaiga a le vaega faaleaganuu o le itulagi

Matu Europa - itulagi faataatiaga faafaafanua, lea e nofoia e uiga i le 20% o le vaega o Europa po nei. I Matu Europa, o loo i atunuu e 10: le Iunaite Malo, Aialani, Iceland, Tenimaka, Suetena, Finelani, Norway, Lativia, Estonia ma Lithuania. nei atunuu uma vagana Norway ma Iceland o se vaega o le Iuni a Europa, o se taunuuga o le referendum i le 2016, ua sili ona tagata i le UK palota mo le talaina i tua mai le iuni.

Ituaiga o le Malo i Matu Europa e fai lava si eseese.

Ituaiga nofoaiga a le itulagi

O le ituaiga autu o le laupapa i Europa i matu - o se malo faitele le Palemene ma le Malo Faitupu faavae. Ae o le pasene e le mafai ona manatu tutusa. A taatele ituaiga o le Malo i Matu Europa - o se malo faitele Palemene. O lona uiga masani o Estonia, Finelani, Lativia, Estonia. Se isi e tutusa foliga o le Malo i le itulagi - a Malo Faitupu faavae. E masani mo Nouei ma Tenimaka.

E i ai isi ituaiga o laupapa i Matu Europa, e faaopoopo atu i luga. I le UK o loo i ai a le Palemene bicameral, faatasi ai ma le Malo Faitupu. O le ituaiga o malo i totonu o lenei atunuu, - a Malo Faitupu Palemene.

ea Lithuania i se malo faitele Palemene-peresitene, o lona uiga, ei ai malosiaga patino o le peresitene e ala i le faavae, ae le na faatinoina galuega tauave sui. E malo faitele Palemene-peresitene i le faatatau foi i Matu Europa i Finelani.

O le ituaiga o Suetena o se Malo Faitupu faavae ma le Palemene. Tupu, ulu o le Mills, e leai se mana moni faaupufai, ma faia faapitoa galuega sui. ua faaee mana faaupufai moni i a le Palemene e filifilia e aia atoa mo le 4 tausaga. O le Palemia o le ofisa sili o pulega.

o le ituaiga autu o le Malo lenei i Matu Europa.

iloa fanua

Aemaise lava le atunuu i matusisifo Europa aofia ai i le mea moni o nei atunuu o loo i ai le tele o le siosiomaga faauo i le lalolagi, i le afioaga o vydelyutsya latou matafaga, Flora ma fauna mauoa. E tusa ai ma le lisi o atunuu mo le lelei o le siosiomaga, Finelani, faaalu Iceland ma Denmark le faiga faavae o le siosiomaga sili ona faamanuiaina.

I atunuu e pei o Nouei ma Iceland, ua maua ecotourism lauiloa faapitoa. faitau miliona i tausaga uma o turisi asiasi o le atunuu e fiafia i le fjords ma le afu o Nouei, geysers ma ana aisa i Iceland, faapea foi e vaai io latou lava mata le borealis aurora.

ekonomi

e masani tamaoaiga atiina ae i Matu Europa itulagi, e ui lava o le aofaiga o tupe maua i atunuu eseese o le itulagi e matua eseese. Tamaoaiga aotelega i lenei itulagi o le 6% o le apa-Europa. Le tamaoaiga i le capita Atumauga mai 24 afe. Tala i Lithuania e 68 afe. Tala i Norway, o se tasi o le sefulu pasene aupito maualuga i le lalolagi.

faiga faavae tau tamaoaiga i totonu lava fetuutuunai i Matu Europa, o loo faamatalaina ai le tulaga maualuga o le atinae o le itulagi. ua teu faafaigaluega taua o tupe faavae i le vaega sili ona taua o le tamaoaiga - suauu ma le kesi, minerale, masini, shipbuilding ma fagota.

Se matafaioi taua i le faateleina o le tuuina taaalo se mataupu faavae o le tuuina atu o faaunegatupe i pisinisi i luga o tuutuuga lelei.

faitau aofaʻi

Le faitau aofai o Matu Europa - silia ma le 100 miliona tagata. O le tele o tagata e nonofo i le Iunaite Malo (e uiga i le 65 miliona), o le aupito itiiti - i Iceland (atoa 330 afe).

Le atunuu i matusisifo Europa e le mafai ona manatu congested. O le density faitau aofai aupito maualuga e masani mo le UK (250 tagata / km 2), o le sili ona maualalo - mo Iceland (3 tagata / km 2).

O laumua uma o Europa i matu na faasino Lonetona i le aai-millionaires. O le faitau aofai o tagata o le isi laumua o toʻaitiiti. Le laumua itiiti o Matu Europa - Reykjavik, laumua o Iceland. ua 118,8 afe le faitau aofai o tagata o lenei aai. People, tausiga o tusi mo le toetoe lava o le tasi vaetolu o le faitau aofai o le atunuu.

Faitau aofai o tagata tuputupu ae i le atunuu i matusisifo Europa, faapea foi i le isi itulagi uma o Europa, e maualalo. Lelei faateleina faalenatura (fanau mai fua faatatau manumalo i maliliu) e uiga mo Iceland, Aialani, Nouei, UK, Suetena ma averesi 4 0/00. e maualalo tele lenei nai lo i Asia, Aferika po o Amerika i Saute.

I Tenimaka, Finelani, Lativia, Estonia ma Lithuania, o le lelei le tuputupu ae le faitau aofai, o loo i ai depopulation ma le soifua matua o le atunuu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.