Soifua maloloinaFoma'i

Puipuiga o fa'ama'i o le mafaufau: tulaga fa'alavelave ma ituaiga

Talu ai nei aitalafu faafomai e mafai ai ona iloa lelei ma tausia nei faamai e muamua foliga mai faamai ogaoga ma matautia. Ae peitai, e ui lava o lena o le kanesa o loo tumau pea o se mataupu taua. faaali Statistics lena tausaga uma mai faiga matuia e tutupu i le tino, e fasioti tagata e uiga i le 7 miliona tagata i le lalolagi (lea e tusa ma le 300 afe tagata e tagata o Rusia).

E le tupu le kanesa e aunoa ma so o se mafuaaga. O nei taunuu ai i le atinaeina o itu faapitoa, le aafiaga le lelei i le tino o le tagata. O le mafuaaga o le kanesa e tupu? O a ituaiga o faiga tau puipuiga e mafai ona fesoasoani i ai? O le a le falemaʻi puipuia le kanesa (Ufa, Aurora, 6)? tatau ona foliga tali i nei fesili.

O le lisi o mea moni lamatia

e mafai ona atiina ae le kanesa ona o predisposition tau kenera, ae masani lava o le mafuaaga moni o le aafiaga o le siosiomaga, olaga soifua maloloina. Vala e faateleina ai le lamatia o le kanesa e aofia ai:

  • le ulaula;
  • siama;
  • meaai matitiva, obesity, le leai o se gaoioiga faaletino;
  • leisa ultraviolet;
  • vala hormonal ma fanautama;
  • o aafiaga filogia o le siosiomaga ma le aafiaga o le itu le lelei i le galuega.

e tatau ona iloiloina itu i luga o le taitasi auiliili, ona o lo latou puipuiga o le kanesa o le faalagolago.

ulaula

O se tasi o faafitauli autu o le lalolagi o aso nei - o le ulaula. Statistics faaalia ai e uiga i le 1.3 piliona tagata e ulaula tapaa i le lalolagi. O Ia o carcinogenic, e pei ona eseese o mea oona o lo o aofia i lona tuufaatasiga. I totonu oi latou e foliga mai nicotine, lea e faaopoopo atu i le aafiaga le lelei o le ua fai ma vaisu e sikaleti, faatupuina faalagolago. O le mea o lo o aofia i le tapaa, afaina ai le ana tuufofoga, pharynx, fāʻa'ī, esophagus, māmā, aua o le asu e pasia le nei fausaga.

Ua atagia foi le ulaula i isi totoga o loo i totonu. O le mea moni o loo tatala i tua le mea ati i le malamalama e ala i le puipui i le bloodstream ma salalau atu i le tino. O se taunuuga, puapuagatia ma le ate, ma le manava, ma fatugaʻo. O le mafuaaga lena e tatau ona aofia puipuia le kanesa o le teena o le ulaula tapaa.

I le lē smokers tualiali i le asu o le tapaa e faateleina ai foi le avanoa o le atiina ae o le kanesa. Statistics faaali atu o tausaga taitasi a itiiti silia ma le 20 afe tagata e maliliu o le kanesa o le mama, lea e atiina ae i latou ona o le ulaula e aunoa ma galuega. Foi tatau ona matauina e faapea o le mafuaaga o le kanesa ma sikaleti faaeletoroni, ma lole, ua fuafuaina ina ia aveesea o vaisu nicotine. Ua faaalia i suesuega e faapea o loo i ai carcinogens, oona vailaau e afaina ai le tino o le tagata. O faaeletoroni sikaleti ma lole e mafai ona e atiina ae le kanesa o le gutu, esophagus ma pancreas.

maʻi

e le manatu siama na muamua atu i le mafuaaga o le kanesa. manatu o tagata tomai faapitoa o le a latou maua se e faasino i le kanesa. ua suesuega po nei mafaafitia lenei vaaiga. Na iloa ai e uiga i le 16% o mataupu (i le kanesa uma) e fesootai ma pipisi. O lenei kanesa puipuiga e aofia ai le taua i latou. mafai ona mafua ai le kanesa:

  • hepatitis siama B ma le C (ona latou atiina ae masani ona le kanesa o le ate);
  • siama papilloma tagata (siama faaumiumi o le mafuaaga o le kanesa cervical, vulva, measā, māliuga, ule);
  • Helicobacter pylori (nofo lenei bacterium i le manava, sa faaosoosoina ai le atinae o papala tino, e tau atu i le kanesa i le toesea ai o togafitiga talafeagai).

O nei pipisi sili ona masani mafua ai le kanesa. Faaoso kanesa mafai pea itiiti meaola masani, sooupu pipisi lē feaveai. O se faataitaiga, Epstein-Barr, herpesvirus, lea e fesootai ma sarcoma a Kaposi.

meaai matitiva, obesity ma le leai o gaoioiga faaletino

ua faaalia i suʻesuʻega o aso nei e mafai ona maua i le kanesa i taumafa tatau. Apa meaai e faatau atu i faleoloa, chips o loo aofia ai i lona tuufaatasiga mea matautia e aafia ai le esophagus, manava, loto ona. I le ono o le atiina ae o le kanesa e aafia ai meaai, olaga. Aemaise maualuga le tulaga lamatia o le kanesa e fesootai ma le ava malosi. O le sauaina o ia ae ta e le pa o le faiga digestive, sa faaosoosoina ai gastritis, papala.

ua manatu obese se faafitauli tele i aso nei. Ona o le padding faaopoopo tulai mai se faaletonu lavelave metabolic. Obese tagata mafatia mai oona faamaʻi tagāmimi, toto maualuga, angina, atherosclerosis vave. puipuia le kanesa toesea o le tetee taitaia ova o le puta e faamai matuia, tuuina i lalo o operability ma le atoatoa.

uma le tagata tomai faapitoa fai le gaoioiga - o le ola. e taitai atu ai le leai o se gaoioiga faaletino i faafitauli ogaoga o le soifua maloloina, obesity faaosoosoina. O le mafuaaga lena ua manatu lenei auala o le olaga o se mea e tulaga lamatia. I nisi o atunuu, ua faamaonia lona uunaiga e ala i faamatalaga faafuainumera. Ona o le leai o se gaoioiga faaletino o le kanesa Colón i le 5% o mataupu tutupu i Estonia, 10% o mataupu - i Kanata, 15% o mataupu - i Pasila, e uiga i le 20% o mataupu, ma e oo lava maualuga - i Melita.

leisa ultraviolet

Mai lea taimi i lea taimi i itu eseese o le atunuu o lo o umia le puipuiga sefulu aso o le kanesa. O le mea ua tulaʻi mai le silafia. Tagata lipotia vala eseese tulaga lamatia, e aofia ai UV leisa, ona o lea e faateleina ai le avanoa o malignancy.

O le punavai malamalama autu - o le la. O nisi tagata e faaaluina se taimi tele i fafo, aua le faaaogaina cosmetics sunscreen, faapitoa faamalu ma sunglasses, mata i melanoma. O se patu matuia matautia. E i luga o le paʻu. I tulaga e le masani, latou te maua i luga o le membranes mucous, o le retina. melanoma vave paʻu faagasolo ona o le tali vaivai o le tino faasalalauina uma totoga po o hematogenous ala lymphogenous.

Sanbyulleten "Puipuiga o le kanesa" - nusipepa o aoaoga o le soifua maloloina faaalia, lea e mafai ona vaaia i le tele o falemai. E masani ona tuuina atu i ai o faamatalaga e faapea o le tulaga matautia o le na o le la. E toatele tagata faapitoa faailoa i latou lava i le leisa ultraviolet faafoliga i salons matagofie mo tanning. E sili atu foi matautia mo le tino o le tagata. o le malamalama lea faato 10-15 taimi malosi atu nai lo le la.

Le faia o so o se sanbyulleten "Puipuiga o le kanesa" ma faasino atu i le leisa ultraviolet, e tatau ona taʻua e faapea o le matafaioi taua taaalo e uiga tuʻufaʻasolo mai i tupuaga i le atinae o malignancies. E masani lava, o le kanesa oo i tagata oe ua paʻu talafeagai, lauulu enaena ma mata lanu meamata po o le lanumoana, o loo i afora tele i luga o le tino. I tagata ma paʻu pogisa o loo i ai se incidence maualalo o melanoma.

Hormonal ma vala fanautama

I ni nai tausaga ua mavae, na amata nai tuai menstruating teine i tulaga faatonuina i aso nei. ua tuuina i lalo le tulaga oi ai nei le tausaga. O se faataitaiga, o atunuu e lua - o le Iunaite Setete ma Nouei. O loo i ai molimau e faapea i le amataga o le senituri mulimuli i le Iunaite Setete amata maʻimāsina i uiga i 14.3 tausaga, ao i ai i Norway - 14.6 tausaga. vaaia i le vaitausaga o le 60 ma le 70 ona tausaga a faaitiitia. I totonu o le atunuu muamua, o le tausaga o onset o maʻimāsina sa 12.5 tausaga, ae o le lona lua - 13.2 tausaga.

Faamatalaina i luga ona o le faaleleia o tulaga aupito manaomia o le olaga, le soifua maloloina lelei. Faaitiitiga o tausaga ua manatu le masani, ae e le o saogalemu, ona ua tatau ona totogi atu i ai e faateleina ai le numera o le tausaga i le taimi lea, ua tualiali pepa solo le fatafata i le tulaga maualuga o estrogen. e faateleina ai le avanoa lenei o le atiina ae o le kanesa i le lumanai.

O se aafiaga le lelei i le tino o contraceptives tuufofoga ma hormone togafitiga toe suia. e le i atoatoa suesueina o le tagata o le uunaiga a homone, ua faapea ona faaleagaina o le faagasologa faatonutonuina e le faalapotopotoga e masani lava ona tau atu i le taunuuga e leʻi mafaufauina. O loo i ai vaega o le faaitiitia o lamatiaga o le atiina ae o kanesa o le susu:

  • ao latou fanau i le 30 tausaga;
  • ao faʻasusu (tausaga taitasi o faʻasusu faaitiitia ai le tulaga e 4.3%).

Ae o le fanau mai o se tamaitiiti ina ua mavae le 30 tausaga e faateleina ai le avanoa o le kanesa o le susu i le 2 taimi. ua fai mai e masani lenei e tagata tomai faapitoa, pe a faatinoina i talanoaga gasegase. Puipuia o le kanesa e tatau ona aofia ai se fuafuaga muamua e avea maitaga.

o aafiaga filogia o le siosiomaga ma le aafiaga o le itu le lelei i le galuega

Tagata o le a faateleina ai le avanoa o le atiina ae o le kanesa pe a faaleagaina kasa oona tau alamanuia, otaota municipal. I aai tetele ua faaleagaina ai le ea e ala i le asu 'oʻona fāʻasu. e mafai ona feagai ma tagata nofomau o nei nofoaga kanesa o le mama. faamai matuia o le paʻu, tagāmimi mafai ona o le faaaogaina o le vai inu i se mataupu maualuga o arsenic. O se tulaga i le vai na maua i nisi o atunuu i Saute ma Tutotonu Aferika, o le a le Republic tagata Saina.

E faateleina ai le avanoa o le atiina ae o le kanesa i le tagata faigaluega i le galuega matautia. O nisi nei o faataitaiga o carcinogens :

  1. Le alamanuia gaosi laau ua manatu i ai o le efuefu laau leaga. O le lelei e aafia ai le ana nasal.
  2. I le tuuina atu o paʻu i luga o tagata faigaluega aafia i 4-aminobiphenyl. Ia aafia ai le faagaoioiga o le tagāmimi.
  3. Faaaogaina i le alamanuia aerospace, beryllium ma ona tuufaatasi aafia ai le māmā.
  4. Asbestos, faaaoga i le gaosia o faʻaʻesega, afi puipuiga, oloa eseesega, ua mafua ai kanesa o le mama. O ia foi le mafuaaga na o mesothelioma matuia. Lenei vaitaimi e faaalia ai se maʻi uiga ese ma le lamatia.

faiga e puipuia ai e tau le kanesa

O le mafuaaga ona o le atiina ae o se faagasologa matuia e faaitiitia pe a faatinoina le puipuiga kanesa. Puupuu i le tagata o loo faia aʻe ai le fautuaga a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi, e aofia ai le laasaga nei:

  • aloese mai le itu i le tulaga lamatia uma o loo lisiina i luga;
  • faʻagata faasaga i siama vave sailia faafomai i le tulaga o auga masalomia;
  • pulea itu matautia ma le leaga i totonu o le fale faigaluega;
  • taimi itiiti ifo i le la, faaaoga meafaigaluega e puipuia ai (mata tioata, faamalu, pulou).

O le mauaina vave taua foi o faamai matuia. Faafetai i tagata taimi auga ua faamālōlōina o le kanesa. E 2 ala o le vave mauaina. O le muamua o latou - o lenei o auga vave. I le tulaga o le auga masalomia muamua e tatau ona feutagai se fomai. Meaai faamaʻi i se tulaga vave e sili ona faigofie.

O le auala lona lua o le vave mauaina o le kanesa - o lenei suesuega. O lenei faaupuga o loo faatatau i tofotofoga faiga i le faitau aofai asymptomatic. O le sini o le suesuega o le faailoa i latou tagata e amata i le kanesa, ae e le o faaali mai lava ia.

Taumafa mo le puipuiga o le kanesa

Se matafaioi taua o loo taaalo i le taumafa i le puipuiga o le kanesa. Lelei o oloa, o latou paleni, o le leai i le meaai o meaai carcinogens aofia ai, - o le vaega autu o le puipuia o le kanesa. Tagata tomai faapitoa fautuaina e atiina ae se fuafuaga o le puipuiga mo le kanesa, aai itiiti gaʻo ma aai sili fua ma fualaau faisua:

  1. I le meaai, e mafai ona faaopoopo fualaau faisua pi. O loo aofia ai aofaiga tele o porotini taua i latou tuufaatasiga. E aofia ai acids uma le taua ma le talafeagai amino, e tutusa i le tuufaatasiga i le porotini o le susu ma aano o manu. e aoga fualaau faisua lekiumi, ae e taua ia manatua latou te meaai junk (neʻi umi i le tamaitusi digestive, mafua flatulence).
  2. Aemaise mataʻina o le moli ma le samasama-lanumeamata fua ma fualaau faisua (carrots, tamato, pepa, papiki, apricots, peaches - le faaaogaina o nei oloa e tatau ona aofia puipuiga kanesa). Tamaitusi tuufaatasia e taumafa tagata tomai faapitoa, o loo i ai faamatalaga e uiga i le mea moni e faapea o nei fua ma fualaau faisua i ai se ituaiga o carotenoids. O mea anticarcinogenic e faaitiitia ai le tulaga lamatia o le kanesa.
  3. Aoga tele fualaau faisua green lauusiusi (seleri, aneto, Basil, pasili) ma limu aina. I lo latou tuufaatasiga o loo i ai chlorophyll lanu. E tuu i lalo tulaga lamatia kanesa aotelega, taofia le atinae o le kanesa o le mama, kanesa colorectal, esophageal, manava, gutu, faai, fatugao, tagāmimi.
  4. O aafiaga lelei i le tino i ai fualaau faisua cruciferous (kapisi, retisi). Latou mauoa i tuufaatasi teio glucosinolates e taofia ai le tulai mai ma le atinae o faiga neoplastic.

O le meaai e tatau ona aofia ai foi isi oloa ma mea anticarcinogenic pe tauaveina puipuia le kanesa. Faatonuga o lo oi lalo, o loo i ai se lisi o sea mea ma meaai.

Meaai mo le puipuia o le kanesa
mea anticarcinogenic

oloa

vitamini A susu, pata, fuamoa, ate, suauu iʻa
B vaitamini oloa le susu, fuamoa, iʻa, o fatu o laau, fatu, vine, tipolo
vitamini E fatu, suauu fualaau faisua, nati
potassium sana bran, mago fua, faʻi, pateta, nati
vaimū limu, sami iʻa, o isi figota
magnesium sana bran, cereals, vine, nati
methylxanthines koko, kofe, lauti
phytosterols mati, tulai taifau, Koriano, soy
acids faatulagaina meli, fua citrus, vine, lauliliʻi, rhubarb

Meaai paleni i le taimi o togafitiga o le kanesa

O tagata o loo faia mo le kanesa, i ai faigata i le fafagaina. Tele o taimi, ona o togafitiga ma fualaau faalavelaveina tuinanau, e tofo uiga ese i le gutu. O nisi nei o fautuaga mo tagata maʻi e mafaufau e uiga i mea e tatau ona le meaai mo le togafitiga ma puipuiga o le kanesa:

  1. Faatasi ai ma le manao matitiva taumafai e 'ai itiiti ae masani. Ia manatua e masani lava ona faaleleia i le lagona taeao. Taumafai lenei taimi e ai ai foi.
  2. Pe a se suiga o le tofo te le teena o meaai, aua e taua meaai. Faataitaiga ma suamalie, oona, māi, acidic meaai ma filifili le tagata e fiafia i le sili ona lelei. Pe a faaaogaina tofo apamemea ario, ipu palasitika.
  3. Afai aai matutu gutu meaai ma vaega eseese, sauces. O le a faigofie ona aai i meaai faapena.

Falemai mo le puipuiga o le kanesa (Ufa)

Toetoe lava e mafai ona puipuia faamai uma. O le mafuaaga lena fale faafomai po nei tuuina atu auaunaga mo le puipuiga o faamaʻi eseese, e aofia ai le kanesa. O se tasi o nei ofisa o loo tu i Ufa. Ua i ai talu mai le 2001. Muamua, o se falemaʻi puipuia le kanesa (Ufa). Na foafoaina i le faavaa o le polokalama o le taofiofia o le kanesa. O lenei Falemai o le faalapotopotoga muamua faafomai i Rusia, lea na faia i le puipuia le kanesa. ua faamaualuga Ufa aso nei a tele IMC "Faafomai Puipuiga" - se nofoaga autu eseese faafomai, lea e tupu mai le falemai. O loo i ai se auaunaga eseese o le tausiga o le soifua maloloina i le eseese o faatonuga.

Summing i luga, e tatau ona matauina o le kanesa - O le igoa taatele lenei o se vaega tele o faamai. Le maʻi e mafai ona aafia ai so o se vaega o le tino atoa, so o se okeni totonu. atiina ae le kanesa mai se sela e tasi e faapea, ua tualiali i itu le lelei. O lona suiga e matua matautia, ona solia faiga uma i le tino. O tausaga uma lava i le kanesa mafatia le māmā, manava, ate, Colón, fatafata, numera tele o tagata oti. Ina ia aloese mai le oti, e talafeagai le uaʻi atu i le taimi tatau le puipuiga o le faamai. Falemai mo le puipuiga o le kanesa i Ufa, e mafai ona fesoasoani o nofoaga autu o faafomai i isi aai o Rusia i le atinae o faiga tau puipuiga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.