FaavaeinaSaienisi

Radioactivity faalenatura

radioactivity natura o le taimi nei i soo se mea io tatou olaga, o se vaega o le siosiomaga o le tagata. Lenei aafiaga matautia na maua i le 1896 e le saienitisi Farani Becquerel igoa, o le iloaina o le puna o radioactivity faalenatura faafuasei i le taimi o le suesuega i le aafiaga i luga o se ipu mafolafola ata, lea na afifi i se pepa uliuli, a sulfide metala paʻepaʻe fluorescent.

O le a le radioactivity faalenatura? O lenei suiga o le nuclei atomika o le elemene vailaau lava e tasi i le vaega faaogatotonu len¯ao o atoms o se isi elemene. O lenei faagasologa e masani ona tuuina atu faatasi ma le leisa faʻaratiasia. Tele saofaga i le suesueina o lenei mataupu ua faia se mataʻina physicist Marie Sklodowska-Curie. O ia o lē ua i le 1898 iloa elemene radium ma polonium.

Physicists ua faaalia e faapea radioactivity natura o le noatia e suia i lalo o le aafiaga o tulaga i fafo. E mafai ona avea o ituaiga e lua: o le proton, ma le lua-proton.

E aofia ai le radioactivity moni o le tele o vaega. E aofia ai: o le le iʻu le leisa, faʻaratiasia mea o lo o nonofo i le laueleele, e pei foi o se punavai o le leisa, lea o loo i mea fale, meaai ma vai.

Afai e te fuafua se pasene, lea e mafai ona sui le radioactivity faalenatura e faapea: 73% - ona o le aafiaga o le punavai moni o le leisa, lea e masani ona siomia ai i tatou, 13% - Ua foafoaina e ala i taualumaga faafomai (o le aupito tele sili ona taua X-ray), ma le 14% o le leisa O le tala mo ave mai le va i fafo.

leisa la ei ai le mana tele, ae mai le Lalolagi e puipuia ai le siosiomaga, peitai, o le tele o le mamao mai o le laualuga o le Lalolagi, o le malosi o le aafiaga o le leisa le iʻu. matauina saienitisi a doubling o ana gaoioiga ina ua mavae le 1000 mita. Mo se faataitaiga, pe a se vaalele faigamalaga ina ua ia alu e tusa ma le 10,000 mita, le tulaga leisa i le fale e sili atu i le lalolagi e toetoe lava 10 taimi.

Flashes, lea taimi i lea taimi foliga mai i le Sun, o se vaega mamana foi o le "lalolagi" i le leisa talaaga. O le punavai taua e faapea - e fasimea lea o se vaega o le mea e fale, otaota mai koale combustion, ma fertilizers phosphate.

A o le tulaga tufatufaina o radioactivity masani i luga o le paneta? Saienitisi ua fuafuaina e eseese lava i le aofaiga o le 5 -20 Laiti-roentgen i le itula. I le taimi lava e tasi i luma o le aiga tagata e tulai mai le fesili, e faapefea leaga e pei o se tagata mo le ola o le tagata o nonofo lo tatou paneta.

I lenei lomiga, ua faapea mai saienitisi fefiloi. O nisi e talitonu e faapea o le faaleagaina i le leisa e itiiti sona taua, ae o isi finau e mafua ai faamai ogaoga ma mutations, ae e fai lava si manino o lenei mataupu e manaomia ai suesuega atili.

O le mea taua e aafia ai le talaaga leisa O lona le mafai e se tagata, o lea e tatau ona e puipuia oe lava mai le aafiaga o le itu lelei e sili atu i le tulaga faatauaina faatagaina.

Iunite o radioactivity:

  • 1 rem = 0,01 Sv;
  • 1 mrem = 0,01 milli Sievert.

leisa le iʻu e tutusa i se inumaga faaletausaga o le 30 mrem (300 Sv), ae peitai, mo se faataitaiga, i le pe tusa ma le 10 km inumaga leisa o le a maua le 100 taimi e sili atu. Le tulaga o le leisa e ese i konetineta eseese ma i atunuu taitoatasi. O Ia o le 30, i Farani, o le US ma Iapani - 60 millirem i le tausaga. O le faitau aofai o tagata o nei atunuu e tamaoaiga i tausaga taitasi maua 100-150 mrem o le leisa ona o le tulaga oi ai nei. I Rusia, o lenei fuainumera averesi 65 mrem / tausaga.

Auala e ingested mea faʻaratiasia mafai ona matua eseese. O le taatele o i latou: e ala i le mama, ma mea taumafa, e ala i le paʻu e mitiia. Faateleina radioactivity matuia e aafia ai le tino o le tagata. ua tufatufaina tutusa mea matautia i le tino o le tagata manua. Afai tatou te ave i iloiloga uma punaoa o radionuclides, o le inumaga tagata faaletausaga i le averesi e 135 mrem.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.