FaavaeinaSaienisi

O le a le faiga o le la. Suesuega o le faiga o le la. paneta fou o le faiga o le la

O le a le faiga o le la? O lo tatou aiga masani lenei. O le a le aofia ai? Auala ma le taimi na faia? e taua taitasi e iloa atili e uiga i mea o tulimanu o le aniva o loo tatou ola ai.

Mai aupito maualuga i maualalo

Lesona "faiga la" E tatau ona amata i le mea moni faapea o le gata o se vaega o le lalolagi tele ma le mavae. O le fua o le mafaufau o le tagata e malamalama i ai le. O le malosi o lo tatou telescopes avea, o le loloto o tatou vaavaai i le avanoa, o le tele ona tatou vaai ai fetu ma aniva. E tusa ai ma manatu o aso nei lalolagi ua i ai se faatulagaga patino. Ma e aofia ai le aniva ma o latou fuifui. Le nofoaga lea o le faiga o le la - o le aniva le Aniva Way. E aofia ai le a selau piliona o fetu, o le toatele lea e tutusa i le la. Lo tatou lalolagi - lava se dwarf samasama masani. Peitai i le tele faafetai vaega i le tele tauagafau ma se vevela fale o manu i lona faiga na mafai ai ona lagolagoina olaga.

mapuna aʻe

manatu po nei o le tulai o le faiga o le la ua tuufaasolo fesootai ma hypotheses e uiga i le talutalu o le atulaulau. Le manu mai o ia o se mea lilo pea. E na o ese faataitaiga faamatematika. E tusa ai ma sili ona taatele o lea na tatou Vateatea amata sefulufitu piliona tausaga ua mavae i le fetoaiga tele. E talitonu o lo tatou fetu, 4.7 piliona tausaga. E uiga i le tasi tausaga ma le faiga o le la. Le a le matua o ia o totoe e ola ai? A piliona tausaga le a alu le Sun i le isi taamilosaga o le atinae ma le avea ma se tinoese mumu. E tusa ai ma fuafuaga o le toatele o saienitisi, o le tapulaa pito i luga o lona siosiomaga o le a tu lava i le mamao o le taamilosaga a le Lalolagi. Ma afai ua uma se aofaiga tele o le taimi, o le ai ai pea i le aiga tagata, mo le tagata o le a avea moni lava fua aoao mala. Ae o nei mea uma o loo i le lumanai mamao. O le a le tulaga i aso nei?

O le tino o le faiga o le la

O lea, ia muamua i mea uma, e faapea, o le mea moni, o lo tatou fetu. Tagata talu mai aso anamua tuuina atu lona igoa ma le taʻua o le la. E taulai atu le ivasefulu iva pasene o le vaega tele lava o faiga uma. Na o le tasi le tala mo paneta, o latou satelite, meteors, asteroids, comets ma le tino fusi Kuiper. A la le mea o le Ofisa o le la? O lenei la ma mea uma e taamilomilo faataamilo ai. Ae mea muamua muamua.

E pei ona taʻua i luga, o le fetu - o le totonugalemu o lo tatou lalolagi. O le tele o lona dazzling. o le mamafa o le la nai lo le Lalolagi i le tolu selau ma le tolu sefulu afe o taimi! A lapoa sili atu nai lo le Lalolagi selau iva taimi. O le density averesi o le mataupu la na 1.4 taimi maualuga atu nai lo le density o vai. Ae le tatau ona taufaasese lenei. O le mea moni, i le itulagi autu o le density fetu i le selau ma le lima sefulu taimi e sili ai ona o uunaiga tele ma tali faaniukilia amata. Iinei, o hydrogen faatupulaia feulaina i le kesi.

Ona faamalolo o le taunuuga o le malosi ua faaliliuina e convection i le faaputuga fafo ma dissipated i le vanimonimo. E tusa ai ma saienitisi, o lo tatou Sun nei fitusefulu lima pasene e aofia ai hydrogen ma e uiga i le 25% feulaina i le kesi, o le isi vaega o se mea e sili 1%. I le uluaʻi nofoaga ua fai mai e faapea o le la i fuga atoa, ona o le tele pea suauu. Masani lava o le olaga atoa o le fetu o lenei vasega (dwarf samasama) e sefulu piliona o tausaga. le mafai ona tatou fai atu ni nai upu e uiga i le fausaga o le la. I lona nofoaga autu o se autu tetele, sosoo sone faaliliuina susulu malosi, convection, ma chromosphere photosphere. I le vaega mulimuli o loo i ai prominences. Sunspots - o se sone i le laualuga o le fetu o fea oi ai le tele o maualalo le vevela, ona ua latou vaai pogisa. Lo tatou fetu faasolosolo e siomia ai lona au ma se vaitaimi o le luasefulu-lima aso Lalolagi. O faigata o se faamatalaga soona fai atu e faapea o le faiga o la atoa e faalagolago i le tulaga o le fetu. Darkroom mo le suesueina o faiga i ai ua foafoaina e tusa lava i le taamilosaga.

mekuli

o le muamua lenei tino iʻu, o le a tatou feiloai ai, ua seʻe ese atu mai le la. Ma o se taunuuga o lona latalata atu i le laualuga lava vevela ma toetoe lava a leai siosiomaga. Ei ai i le paneta terasitila mea ua taʻua. Latou uiga masani: lava density maualuga, o le afioaga o le siosiomaga kesi-vai, o le vaega toaitiiti o le satelite, o le afioaga o le vaega faaogatotonu len¯ao ma ofu cortical. Ae peitai, e pei ona taʻua i luga, ua toetoe lava a aveesea o le siosiomaga o le mekuli - e agi le matagi la. Manatua e puipuia le Lalolagi mai le fanua malosi maneta ma le mamao. Ae e ui lava i lenei mea, e mafai ona iloa mai pea le teutusi gaseous o le mekuli, e ions aofia ai uamea, lea liuausa mai luga o le paneta. E ai (i le aofaiga laiti) o le okesene, nitrogen ma kasa inert.

uunaʻia ai le mekuli i le Sun i luga o se taamilosaga elongated. lona vaitaimi orbital e 88 aso Lalolagi. Ae e liliu se e toetoe lava 59 aso paneta au. Tele ona o lenei le mekuli loo i ai se eseesega tele i le vevela mai minus 183 e faaopoopo 427 0 0 Celsius.

paneta cratered luga, maualalo mauga ma vanu. E sailia foi compression mekuli (ona o le cooling o autu uamea) - i le tulaga o ledges elongated). Saienitisi fautua mai le afioaga o le aisa le vai i nisi o eria ata o le paneta.

faia uigaese

O le lona lua i se laina Lalolagi-e pei o paneta mai le la. E tele silia i le tele o le mekuli, ae teisi laiti nai lo le Lalolagi e le gata i vaega tele ma le lautele. o loo maua satelite. Ae i le afioaga o se siosiomaga mafiafia, lea e toetoe lava atoatoa lafi mai o tatou mata o le laualuga o faia uigaese. Faafetai i le luga le vevela ai o le maualuga tele i luga o le mekuli: faatauaina averesi aapa 0 475 Celsius, ma e leai se fesiitaiga matuia diurnal. O le isi vaega o le siosiomaga - o le malosi matagi i se maualuga o le tele o kilomita (tasi le selau ma le lima sefulu mita i le lona lua), o nei afa. Le a le mea e mafua ai - o manino. Le siosiomaga e aofia ai ivasefulu-ono pasene o le karaponi carbon. o itiiti sona ausa okesene ma le vai. Ona felelei i le paneta ni vaʻa lugalagi, sa mafai e saienitisi ona maua se faafanua auiliili sagatonu o faia uigaese. Ua vaevaeina le luga o le paneta i laufanua valevalenoa ma le mauga. e mafai ona faailoa lua Amerika tetele. E tele craters aafiaga.

lalolagi

Nonofo i luga o lo tatou paneta, o le a tatou le o, ona o pea le sili ona suesue ma lauiloa i le tagata faitau. Ae o le a le faiga o le la aunoa ma le lalolagi? .. E tatau ona ou faapea atu o faatumulia pea lo matou fale i le tele o mea lilo. Gata i lea, le Lalolagi - o se paneta faiga la, ua aumaia ai le mamafa na o se tinoese penisini ma le mauaina o se peleue vai. vaitaimi orbital le salafa o le fetu o le 365 aso, ma le mamao i ai - 150 miliona kilomita - Ua faia o se iunite astronomical. Fai atu e oo lava i le Lalolagi - o le paneta o le faiga o le la, lea ei telē na o soa, ma o atu atili.

Mars

Ma le taimi nei tatou feagai ma le paneta mumu - o se miti o talafatu faasaienisi ma se tino selesitila e lē tuu le mafaufau e uiga i lea tagata. Lenei i luga o Mars galue ai le vaʻa lugalagi. Ma ina ua mavae le sefulu tausaga i ai ua uma ona alu i le auina atu se vaʻa lugalagi manned. Aisea e matua fiafia i ai tagata i Mars? Ioe, ona o le tulaga o lenei paneta e sili ona latalata i le Lalolagi. Tagata e suʻesuʻeina fetu o le manatu masani ua mavae ei ai auala vai Mars ma le ola laau. O le sailiga mo le e gata ai, e faafuasei lava, o le a pea. Atonu o lenei o le a avea le lalolagi muamua lea e amata i le suesue o se tagata o le faiga o le la.

E ala i le vaega tele lava o Mars e faaluaina le tele o le Lalolagi. e fai si sparse lona siosiomaga ma e aofia faapitoa o karaponi carbon. O le vevela o luga averesi - minus 60 tikeri Celsius. Ae peitai, i nisi o eria o le ekueta, e mafai ona alu aʻe e valu. tumau tausaga Martian ono selau valu sefulu fitu aso le Lalolagi. Ma ona o le ua fai si faaloaloa mai taamilosaga a le lalolagi, o le tau i ai e eseese le umi. ufitia le pou o le lalolagi faatasi ai ma ni pulou manifinifi aisa. Mars craters mauoa ma atumauga. I le paneta mumu o le mauga aupito maualuga i le faiga o le la - Olympus. Lona maualuga e tusa ma le 12 kilomita. Ma e Mars masina tamai lua - Phobos ma Deimos.

le fusi asteroid

O loo tu i le va o le faataamilosaga o Mars ma Seu. O le mea moni, o se nofoaga e matua matuia ma manaia lenei. I ai e mafai ona e maua se miliona nofoaga eseese, o le tele lava laiti - e oo atu i le tele o selau mita. Ae o loo i tagata maualuluga e pei o Ceres (lapoa - 950 km), Vesta po palladium. Muamua, sa latou iloiloina foi asteroids, ae i le 2006 aloaia paneta dwarf, e pei Pluto. na faia uma nei mea i le taimi o le faavaeina o le faiga o le la. Atonu asteroids uma - e leʻi avea le lalolagi ona o le aafiaga malosi o le faavaega televave o Seu. E tele ituaiga eseese ma aiga o asteroids. I totonu oi latou ua faia i luga o uʻamea eseese, ina ia i le lumanai mamao, e mafai ona faaaogaina i alamanuia.

O le paneta tinoese

I le faatusatusa atu i lenei tino selesitila, e pei o le Lalolagi, o le paneta o le faiga o le la i tua atu o le fusi asteroid, maua se vaega tele lava e tele atu mea e tele. Muamua ma le sili, o le mea moni, Seu ma Saturn. O nei tagata maualuluga maua masina tele, o nisi e oo lava tutusa le tele o le paneta terasitila. ua lauiloa Saturn mo le mama, o le mea moni ua faia i luga o le tele o mea laiti. O le density o nei paneta e tele laiti lalolagi. O le aano o Saturn, i le aoao, pupula nai lo le vai. Toetoe lava uma le Tagata Faatuatua a autu mautu. aofia latou siosiomaga o hydrogen, feulaina i le kesi, amonia, methane ma aofaiga itiiti o isi kasa. Le tuufaatasiga o Seu ma Saturn i le tele o itu e pei o le tuufaatasiga o lo tatou la.

E le ofo ua manatu latou fetu unformed. Sa latou le maua mamafa lava.

sauai kasa moni mafai ona iloiloina ma Uranus Neptune na aiaiga, ona ua latou maua se siosiomaga mamana. Peitai, e foliga mai, ua latou maua pea se laualuga malosi. Ma o iina e amata o le Seu - malosi e fai atu ai. Ua talitonu i le autu o le aupito tele paneta o le faiga la aofia hydrogen apamemea. Toetoe lava emit uma tetele lava malosi (vevela), ma i le aofaiga tele atu nai lo e maua mai le Sun. Ua ia i tatou mama ma le tele o masina uma. ua matamataita latou atmospheres mana vaaia o afa (o le mamao a paneta mai le Sun, o le malosi).

O le fusi Kuiper

Sa fai si le autafa o le Ofisa o le la. o le paneta muamua Pluto iinei (i le 2006, na aveesea o lena tulaga), faapea foi ma faatusatusa faatasi ma ia mamafa ma le tele o Makemake, Eris, Huamea. O lenei mea ua taʻua o paneta fou i le faiga o le la. Ma le afe ma afe, pe afai e le fia miliona o isi faalapotopotoga laiti. E foliga uma, e le tuuina atu le fusi Kuiper i tala atu o le 100 iunite tau astronomical. E manatu, tagata atamamai, o iinei oo mai le pusaloa puupuu-faavaitaimi. Oort puaoa faaiuina le faiga o le la. lipoti Photo mai nei nofoaga, e le o lava e mafai ai o le a tatou vave oo atu i le vaʻa lugalagi, "tafailagi New".

Ma o lea, i le puupuu, ua tatou faaalia e faapea o se faiga o le la, ma o le elemene e aofia ai. O lenei sa aofia paneta tetele e lima, o lo tatou fetu, ma le tele o mea faitino laiti. Ae peitai, ua le atiina ae vave faasaienisi po nei. Ma atonu, o taeao, o le a tatou mafai ona e iloa e maua paneta fou i le faiga o le la.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.