News ma SocietyEkonomi

Tamaoaiga Estonian: a faamatalaga puupuu

tamaoaiga o Estonia o se tasi o faataitaiga sili ona faamanuiaina o le tamaoaiga laiti. I taimi o faigata, ua oo i le tulaga a faaitiitia feololo faatusatusa i isi Ripapelika Soviet muamua, ma vave ona toe maua mai. I aso nei o Estonia se tasi o le mauoa, nai lo le atunuu e atiina ae.

O Se Talafaasolopito Otooto o le tamaoaiga Estonian i le seneturi lona luasefulu

Mo se taimi umi, o le tamaoaiga o le teritori, pe afai o le aso nei Estonia, e faavae i luga o le fefaatauaiga. E ala i Tallinn (lea sa taʻua o le aai Reval) ma Narva sa auala fefaatauaiga taua fesootai Rusia ma Sisifo Europa. liaised Narva River ma Novgorod, Moscow ma Pskov. I le faaopoopo atu, i le Ogatotonu Ages, o Estonia a tuuina autu o faatoaga saito i le atunuu i matusisifo Europa. O le industrialization o nisi vaega (aemaise alamanuia laupapa ma laʻuina) amata i luma o le accession o Estonia i le malo o Rusia.

atiina ae Estonian Tamaoaiga ma Rusia i le galulue faatasi ai ma le taimi pe a le manuia o le malo o Rusia i le Baltic Sami o loo feagai ma mea e fiafia i Suetena. Accession i le malo o Rusia, o le teritori o Estonia ona po nei, lea e faia Revel ma Livonia, faapea foi ma le mapuna aʻe o tupe faavae fou (St. Petersburg) ua faaitiitia le taua o pisinisi a Tallinn ma Narva. aafiaga lelei i le tamaoaiga o le atunuu sa i ai le toefuataiga agrarian i le 1849, ina ua mavae lea na faatagaina o ia e faatau atu po o le lisiina o le fanua e le tagata faifaatoaga. I le faaiuga o le XIX senituri le umia po o tenants o laueleele sa tusa o le 50% o le au faifaatoaga i le vaega i matu o le atunuu ma le 80% i le itu i saute ma i le ogatotonu o le taimi nei o Aso e Estonia.

I le 1897, e silia ma le afa o le faitau aofai o tagata (65%) na faafaigaluegaina i le vaega o faatoaga, 14% sa galue i le vaega tau alamanuia ma sa auai le numera lava lea e tasi i fefaatauaiga po o galue i le vaega o auaunaga. Intellectual, tamaoaiga ma aupito lelei faaupufai o malo Estonian sa Baltic Siamani ma Rusia, e ui lava o le tele o le Estonians i le tuufaatasiga o le atunuu o le 90%.

O le laasaga muamua tutoatasi i le tamaoaiga

ua mavae le tamaoaiga Estonian le tofotofoga muamua mo le avanoa o le faatonutonuina o malosiaga malo i totonu i le 1920s - 1930. tutoatasi o le tulaga na e manaomia e vaavaai mo maketi fou, faatino suiga (ma le faafitauli o le o lava le tamaoaiga i lena taimi), e filifilia pe punaoa faalenatura o loo faaaogaina. O le faiga faavae fou o le tamaoaiga, na amatalia e le Minisita lea o le tamaoaiga Estonian Otto Strandman, sa faamoemoe i le atinae o le alamanuia, taulai atu i le maketi i totonu o le atunuu, ma faatoaga e faatatau i le auina atu i fafo.

atinae Tutoatasi o le tulaga o le tamaoaiga o le fesoasoani i le itu nei:

  • nofoaga aogā le faafanua;
  • faavaeina i le faatulagaga tuuina malo o Rusia;
  • fesootaiga Tamaoaiga o railways e faatasia maketi totonu o le atunuu;
  • fesoasoani tau tupe mai Soviet Rusia i le aofaiga e 15 miliona rubles i tutusa auro.

Ae peitai, sa i ai lava ni nai faafitauli:

  • toetoe lava o le meafaigaluega o uma mai le na aveese gaosi oloa i le taimi o le Taua II;
  • faalavelave i le sootaga o le tamaoaiga, ua leiloa le atunuu se maketi i Sasae;
  • taofia le tuuina atu o US meaai Estonian o se taunuuga o le Filemu Tartu;
  • ua toe foi Estonia sili atu nai lo 37 afe o tagatanuu o loo manaomia o fale ma galuega.

O le tamaoaiga o le Republic Soviet sosialisi Estonian

amata faamatalaga puupuu o le tamaoaiga Estonian i le USSR e faitau le faaleagaina e mafua mai i gaoioiga o le militeli i le taimi o le Taua Lona Lua. I le taimi o le galuega Siamani o le 50% o le fale e nofo ai ma le 45% o pisinisi tau alamanuia sa faaumatia i le atunuu. ua fuafuaina le faaleagaina atoa i le 16 piliona rubles i tau muai taua.

Ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi Lua, Estonia o le tulaga muamua i le taua o le tupe teu faafaigaluega i le capita i Ripapelika Soviet uma. ua tuuina atu le tamaoaiga o le Estonian i na tausaga:

  1. lavelave tau alamanuia. Atiina ae o le laʻuina o (sa mined shale suauu, phosphorite, ma peat) faapea foi ma fale gaosimea. le vaega mulimuli e aofia ai le inisinia, uamea gaosia, vailaau, alamanuia lavalava ma meaai.
  2. Malosi. O le a le laau gazoslantsevy muamua Estonia i le na fausia le lalolagi, ma i le lumanai, ma le laau hydropower aupito tele a le lalolagi i le shales. atoatoa maua lavelave malosi le manaoga o le malo faitele ma faatagaina e faaliliuina atu se vaega o le malosi Matusisifo o le USSR.
  3. O le vaega o faatoaga. faatoaga Estonian i le tausaga o le Soviet Union faapitoa i le susu ma povi povi ma puaa. Tamaoaiga faatoaga fulufulu, pi-tausia, faatoaga moa. Faatupulaia faapitoa, forage ma fua o faatoaga.
  4. faiga Felauaiga. Talu mai lava le aso e tumau pea o le malo o Rusia i le atinae o le fesootaiga nofoaafi i totonu o le atunuu. I le faaopoopo atu, le atiina ae o auala ma auala o femalagaiga.

Toefuataiga o suiga tutoatasi ma le tamaoaiga

I le taimi o le toefuataiga o le tutoatasi, o loo faamatalaina ai le tamaoaiga o Estonia e se suiga puupuu. Le gata e mafai ona vaevaeina i ni vaega se fa: tatalaina, le toe fuataiina o fausaga ma faalapotopotoga, o le toe foi mai o nationalized meatotino i latou tonu e umia, o le stabilization. O le laasaga muamua o le suiga sa faamatalaina i le suiga i se tulafono faatonutonu tau na o le eletise, faʻavevela ma fale a le Malo.

sa tau o le soifuaga maualuga se faafitauli matuia. I le 1991, o le fuainumera o le 200%, ma i le 1992-mu tulaʻi e 1076%. Teugatupe, lea na tausia i rubles, depreciated vave. O se vaega o le faiga faavae tau tamaoaiga fou sa faia foi i tua le taimi e tasi nationalized tagata e umia meatotino. E ala i le ogatotonu o le vaitau o le 1990, sa toetoe lava a atoatoa le faagasologa o le faatumaotiina. I le taimi lava lea e tasi sa i Estonia le atunuu muamua i le lalolagi ua faaaogāina se faiga lafoga o tupe maua mafolafola.

Galuega ma uta Estonia auala o felauaiga mautinoa fefaatauaiga ma uia o oloa mai le Malo o Rusia. I auaunaga uia felauaiga faitauina mo le 14% o oloa totonu o le atunuu atoa. O le tele o le paketi a le tulaga Estonian (tusa ma le 60%) na faia i le totogiina o le uia o Rusia.

faatupulaia o le tamaoaiga ina ua uma accession a Estonia i le EU

O le tamaoaiga Estonian ina ua uma ona auai ua aliaʻe le EU i se auala lelei. ua le tosina atu i atunuu aofaiga taua o tupe teu faafaigaluega mai fafo. E ala i le 2007, na tuu i se faavasegaga muamua Estonia i le Ripapelika o Soviet muamua o le tamaoaiga i le capita. I le taimi lava lea e tasi, o faailoga o le "overheating" amata ona foliga mai i le tamaoaiga o le: ia e faamautuina ai le toe alu i luga o le fua faatatau o le tau o le soifuaga, o le tupe paʻu fefaatauaiga siitia i le 11%, ma sa i ai le puta tau ina taʻua i le maketi o fale. O le mea lea, sa amata ona teena tamaoaiga.

Le pau o le tamaoaiga i le lotolotoi o faigata tau tupe o le lalolagi

Lelei faiga e fesootai ma le faalavelave tau tupe, ma faaali mai i le tamaoaiga Estonian. pau ai le gaosiga o alamanuia i le 2008, o le tupe paʻu tala o le tupe mo le taimi muamua taliaina, ma le tamaoaiga pau mo le tolu ma le afa pasene. Ae peitai, o se 43% faaitiitiga i taavale nofoaafi e 8.3% le faateleina o le tau o le soifuaga faaitiitia manaoga faalotoifale ma faaitiitia oloa.

Studies faia e ala i le galue o se vaega o le Iunivesite o Tartu, na faaalia ai e le atiina ae e tusa ma le tamaoaiga Estonian i le o tupu Eleni. I se atunuu e pulea e auaunaga tau fefaatauaiga ma le faletalimalo, e faapea foi i le fausiaina o le fua itiiti, e le tau alamanuia, intermediation tau tupe ma auaunaga pisinisi maualuga-iuga. O le faalavelave ua matua aafia ai le tamaoaiga Estonian, lea na faia e talanoa e uiga i le paʻu o lo oi ai nei faataitaiga atinae.

Le faatulagaga i le taimi nei o le tamaoaiga Estonian

O le tamaoaiga Estonian ua aoteleina e le lala nei:

  1. Alamanuia (29%). Malosi le atiina ae o vailaau, o fale gaosi oloa, pulp ma pepa, suauu, malosi, enisinia o afi. Se sea taua o le tamaoaiga o le fausia ma le esetete moni.
  2. Faatoaga (3%). O lala autu o le vaega o faatoaga o aano o manu ma manu le susu, puaa. Faatoaga ua mafuli auai i le galueaina o meaai ma faatoaga tau alamanuia. E atiina ae ma fagota.
  3. Auaunaga (69%). ua oo i ai le tuputupu ae vave i Estonia a tagata tafafao maimoa, aemaise lava faafomai. I tausaga talu ai nei, ua matuai faateleina o le aofai o fafo UA-kamupani. O se vaega taua o le tamaoaiga o le uia ala i le teritori o le malo - ua mafua lenei i le matafaioi a Estonia i le tamaoaiga o le lalolagi. Mo se faataitaiga, o le tala uia mo le 75% o taavale nofoaafi.

vala Faaitulagi o le tamaoaiga

ua faataapeapeina atunuu tamaoaiga o Estonia. O lea, i le itu i matu-sasaʻe o le vaega o gaosiga atiina ae le Malo, o le itulagi gaosia tolu kuata o oloa gaosia. O le nofoaga autu mo alamanuia autu o le atunuu o le siosiomaga o Tallinn, Narva, Maardu, Kohtla-Jarve, Kunda. I le itu i saute o Estonia lautele atiina ae tau faatoaga, ma le vaega i sisifo o le atunuu e faamatalaina i le faiga faiva atiina ae ma atinae o manu husbandry ma tagata tafafao maimoa.

Tupe, faletupe ma aitalafu i fafo o le tulaga

O le tupe aloaia o le euro i Estonia, o le suiga i le tupe Europa ma le kroon faamautuina e ala i le amataga o le 2011. galuega tauave teugatupe Tutotonu i le atunuu faataunuuina le Europa Faletupe Tutotonu ma le pule o le atunuu e nafa ma le vaaia, o le Faletupe o Estonia. O galuega tauave a le gata e faamalieina ai manaoga o le faitau aofai o tagata i le tupe, e faapea foi i le faamautinoaina o le le faatuatuaina ma le tulaga mautu o le faiga o teugatupe atoa.

e uiga i le faletupe faapisinisi sefulu faagaoioia i Estonia. I lenei tulaga, e sili atu i le lua-vaetolu o le aseta tau tupe o loo pulea e lua taaalo autu o le maketi tau tupe - le faletupe Swedish Swedbank ma SEB. atinae o le tamaoaiga mautu o le atunuu e mafai ai e faalautele ai le aotelega o nonogatupe i faletupe.

aitalafu i fafo a le Malo o Estonia o le sili ona maualalo i totonu o le atunuu o le Iuni a Europa, tausiga o tusi mo le 10% o oloa totonu o le atunuu atoa e pei o le tausaga 2012. I le ogatotonu o le nineties fuainumera ua na o le afa o le tamaoaiga, ma le 2010 taunuu i le 120% o oloa totonu o le atunuu atoa. E silia ma le afa o le aitalafu o noataga tau tupe a faalapotopotoga aitalafu.

O le faatulagaina o alamanuia tau fefaatauaiga i fafo o le atunuu

paaga tau fefaatauaiga autu a Estonia o le tuaoi i matu, e pei foi o Rusia ma le Iuni a Europa. O vaega autu o fefaatauaiga i fafo e fertilizers minerale, mum ¯ u ma lubricants, gaosia oloa, masini ma meafaigaluega, eseese o oloa ua maeʻa.

Tupe maua o le faitau aofai o tagata, galuega ma tagata faigaluega

Le sea aupito tele i le faitau aofai o tagata Estonia (67%) o ni tagatanuu tino-malolosi - e le o mafatia mai le leai o manpower Estonia nei. Tamaoaiga tuuina manpower Ae peitai, o le fua faatatau leai o ni galuega pe tusa o le 6%, lea e tutusa ma le averesi. I le tasi le itula (i le galuega i luga o se faavae itula), o le fomai e mafai ona e maua teisi atu nai lo le iva euros, tausimaʻi - lima euros, tausi soifua, ma tausimai nannies - tolu euros. O le totogi averesi luma lafoga taunuu 1.105 euros. Le totogi aupito maualalo e tutusa ma le 470 euros i le masina.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.