Faavaeina, Tala
Tatalaina o suesue i Amerika i Saute
Lisi o suesue i Amerika i Saute e fai si tele. Ina ua ma o tatalaina lenei konetineta? E oo lava schoolchildren iloa e Hristofor Kolumb. Ae e leai, e leai ni saienitisi matuia, ma o loo i ai masalosaloga i lenei tulaga. Atonu o le fefe suesue vave Tutotonu Ages, le aiga o Norman, taunuu atu i le motu o Greenland ma le talafatai umi ae Columbus o Amerika i Matu. Pe vaa Saina sopoia le Vasa Pasefika ma le auvaa o le Malo Selesitila o tagata suesue o faaigoa o le konetineta. I le faaopoopo atu, o le Hristofor Kolumb i le iuga o lona olaga ia mautinoa e le faia vae i se konetineta fou, ma i le talafatai i sisifo o Initia. I lenei mataupu o le a tatou taumafai ia malamalama i le tele o tagata suesue o Amerika i Saute. O i latou ua sao i le atinae o se konetineta fou. Sa matou i paionia ma saienitisi Rusia lisi.
O le talafaasolopito o le faafaigofie ai le ala West
Lisi o suesue taitaiina e le Amerika Hristofor Kolumb, ma e talafeagai ona talisapaia lona taualoa. I lena taimi, sa oo Europa faigata i le fesootaiga faapisinisi ma Initia. sa umi ma le matautia o le auala iina mo silika ma mea manogi. Faavae i luga o le postulate o foliga faataamilo le Lalolagi, hypothesized Columbus o i Initia mai Europa e mafai ona folau, e le siitia atu i le itu i sasaʻe ma mulimuli i le itu i sisifo. O iina, i le Atalani, uunaia Tautai lona lagolago, o le Tupu o Sepania, o se laueleele faapelepele o sandalwood ma manogi. Ma pea ou augani tupe mo meafaigaluega malaga. I le 1492, sopoia Columbus le Atelani ma tatalaina se tele Antilles. Ua faatagaina lenei manuia ia te ia e faatotoga faagaeetia sili e lua. I le 1498 iloa Columbus le motu o Trinidad. foliga mai soona faamasima o le vai i le sami ese lona seila talafatai. O insipidity e mafai ona na faia se vaitafe konetineta tele lava - taʻitaʻi 'au filifili. ulu atu i lona vaa i le fofoga o le Orinoco ma suesueina le talafatai o Amerika i Saute e oo atu i le tolotolo Paria.
Faagaeetia Vespucci Amerigo
malo Potukale, le iloaina o le manuia o tagata suesue le Sipaniolo i Amerika i Saute (lea manatu ai - o le talafatai i Sisifo o Initia), ua saunia lona tolu malaga transatlantic. Latou poloaiina e le Tautai Amerigo Vespucci. Sa ia le gata ia te ia lava diving i le talafatai, ma sa savaliga lototoa i uta. O se taunuuga, sa ia iloaina ma faamatalaina le Pasila laufanua maualuluga, o le maualalo faagasologa o le Amasone vaitafe ma le faga, lea ua tu ai nei le aai o Rio de Janeiro. faasolosolo amata Vespucci e faapuapuagatia masalosaloga. na matua eseese lava Initia teritori fou. Sa ia tusia i le 1503 i lona nuu, e faapea ua - "O le vaega fou o le lalolagi." Ma o le igoa mau. Amerika i Matu ma Saute ua pea taʻua "Indies" ma le "Lalolagi Fou".
saofaga Amerigo Vespucci o taua. O ia o lē e tuuina atu e le Europa le malamalama o le i ai o se konetineta fou. O le mea lea, o lona suafa ua tuuina mai i uma le motu autu. Ua uma ona i 1507 Cartographer mai Lorraine Martin Waldseemüller christened le vaega i saute o le konetineta "Amerika" (Latinized sipelaga "Amerigo"). I le 1538, o le igoa salalau i le vaega i matu o le konetineta.
A laueleele malie ma le talitonugata o Dorado El
Musuia e le manuia o le tagata folau Potukale i Amerika i Saute, sa toe foi o lona vaa, utaina i le auro, i le tausaga 1522-58 i le Lalolagi Fou ma taunuu atu i le tagata suesue le gagana Sipaniolo. I lalo o le pretext o togafitiga o ituaiga i le lotoifale i le faatuatua Kerisiano, sa amata ona latou faoa faamalosi laueleele. O lenei manumalo (i le gagana Sipaniolo "Conquista") tuuina atu faatasi ma faasalaga vaega tele lava o tagata i luga o le afi, looting ma isi sauaga. talitonu Europa o se konetineta fou - Golden Nuu, El Dorado. Ae faatasi ai ma le conquistadors ma fanatics faalelotu i Saute na oo mai Amerika ma suesue moni, faia o faafanua, o loo faamatalaina ai muamua ituaiga iloa o laau ma manu, le suesueina o le tu ma le aganuu o ituaiga i le lotoifale. E ala i le Isthmus o Panama ma le tuia Sepania i le talafatai i sisifo. Faagaeetia Andagoya P. (1522), F. Pizarro (1527), D. Almagro (1537), P. Valdivia (1540s), Ladrilero H. (1558), P. Pedro Sarmiento de Gamboa (1580) agai i le Pasefika i le mamao i saute o Chile.
Discoverers ma tagata suesue o Amerika i Saute
E le gata sa auai le Sepania ma Potukale i le faatoilaloina o fanua fou. faa- faletupe Siamani Ehinger, Welser ma isi maua i le 1528 e le emeperoa o Charles le faatagaga Lima e faʻakolone le talafatai i matu-sasaʻe o Amerika i Saute, tuaoi le Sami Keripeane. foi Farani ma le Netherlands "aveese" o ia lava i luga o se fasi fanua fou. J. seila British. Davis, R. ma J. Hawkins. Strong tatalaina le Islands Falkland. A Holani Schouten W. ma J. Lemaire i le 1616 lapotopoto Horn Cape. tosina Matapeʻapeʻa le Faasipaniolo conquistadors uta. I le sailiga o le auro loʻu lauiloa latou sopoia le Andes Matusisifo ma lalo i le itulagi o le Amasone. suesue ma malaga Sipaniolo ma le Potukale i Amerika i Saute ma ulufale atu i le vaitafe o Rio de la Plata pesini, le Paraná, o le Gran Chaco, Paraguay. Muamua sopoia le konetineta mai le Pasefika i le malaga Vasa Atalani F. Orellana i le 1541.
suesue faasaienisi i Amerika i Saute ma latou maua
O le faamoemoega autu o misiona uma o loo taʻua i luga o le faoa faamalosi o fanua fou. suesuega faasaienisi (faia o faafanua, o se faamatalaga o mea sa ia vaaia i luga o le auala) sa faatinoina na ona fesoasoani uunaia le au conquistadors. Ae faatasi ai ma le toe afio mai o le suia paionia sini le malamalama. O le uluai tagata suesue faasaienisi matuia i Amerika i Saute talitonu le Aleksandra Siamani Gumboldta ma Aimé Bonpland Frenchman. Lima tausaga (mai le 1799 i le 1804.) Sa latou faaaluina i luga o le motu autu, le faapotopotoina o se tuufaatasiga o laau, manu ma minerale. Ina ua mavae lena faaaluina Alexander von Humboldt tolu sefulu tausaga tusi e uiga i le tele galuega 30 voluma "Malaga i le equinoctial (ie equatorial) New laueleele Lalolagi."
suesuega isi
faafanua saʻo o le konetineta o tatou nofo aitalafu ai le malaga Igilisi R. Fitzroy ma F. Tupu. I le senituri sefuluiva, pe le vaega i matu o le konetineta o Amerika ua malamalama lelei, o le itu i saute - ona o le sopoia vaomatua ma mauga maualuluga - tumau unexplored. Ma le "terra incognita" talo saienitisi mai atunuu eseese. I le XIX senituri motu autu e suesue lauiloa Amerika i Saute, le Siamani W. Eschwege K. Stein, o le Farani Jean Saint-Hilaire ma A. curls, Austrians ma Bavarians J. Natterer, J. Paulo, I. ma K. Tautala Martius, o le British J .. Wells, W. Chandless, G. Bates ma A. Wallace. O se sao taua i le suesueina o le laueleele fou aumaia Charles Darwin. O le natura o le South uunaia Amerika saienitisi e mafaufau e uiga i le atinae evolutionary o le ola i le Lalolagi.
malaga Rusia i Amerika
na tupu i le malaga muamua i le 1822-28, i le faasologa lena. malaga faigata tau tomai Rusia taitaia e GI Langsdorf. Ona tagata suesue i le itulagi i totonu o Pasila. I lenei suesuega faasaienisi i le konetineta o leʻi faaiuina. O suesue Rusia o Amerika i Saute o le A. S. Ionin, N. M. Albov, G. Manizer, A. I. Voeykov faamatalaina le faataatiaga faafaafanua, tau, aganuu, ituaiga, Flora ma fauna o Tierra del Fuego. asiasi tagata faʻapiolosi NI Vavilov le konetineta i le 1932-33. ma e faailoa mai le amataga mai o laau faatoaga eseese.
Similar articles
Trending Now