News ma SocietyObdinenie i le faalapotopotoga

Taupulega o Malo: lisi o atunuu

Taupulega o Malo - Association o Tutoatasi Setete, lea e aofia ai Peretania ma le tele o ona sa i ai muamua ma puleaga, o nofoaga ma protectorates. Atunuu e auai i le Union, te le maua le mana faaupufai le tasi le isi. na faataatia lona faavae i le 1887, i le 1926 faaaogaina le Tautinoga Balfour ma lea ua tuuina le tulaga o le Taupulega Tesema 11, 1931 (Tulafono o le mulimulitai). Ina ua mavae lea sa pei o le Taupulega a iuni o atunuu, faatasi ai ma le faatasiga patino UK.

E faapefea uma amata

na faataatia ai le faavae i le XIX senituri ma i le afe ivaselau tolusefulu amataga o XX-th senituri na vaetama tulafono faamatalaina ai le aia tatau a le Tagata o le Malo o le faalapotopotoga. E tusa ai ma le pepa aloaia i le 1931, o le tupu UK o le ulu o atunuu uma e iloa ai le Tulafono o le mulimulitai ma se tasi o le British Taupulega o Malo.

Le taimi e tasi, ua faavaeina ai le pepa aloaia o le tulaga faaletulafono o le malo, e pei foi iee i nofoaga konafesi fofo i le 1926 ma le 1930. O se taunuuga, na iloaina le puleaga faapouliuli setete tutoatasi, atoatoa tutusa ma Peretania, o le tulafono a Egelani ma le mafai ona faaaogaina i latou e aunoa ma lo latou maliega.

I le 1947, o le tulaga na suia ai ma le suiga o Initia i se atunuu republican, ma le toilalo e mulimuli e iloa ai le ulu tupu British o tulaga sa toe iloilo radically le faavae o le faalapotopotoga. Suia o le igoa ma le faamoemoega o le faalapotopotoga - ua avea ma se mea e faamuamua misiona agaalofa, galuega faaleaoaoga, etc ...

Le taimi nei e aofia ai i atunuu atunuu o le Taupulega (numera 53) faaalia a auala eseese i le pulega setete. O nei, e na o le 16 - o le Taupulega o le Malo, iloa le British Queen Elizabeth II Ao o le Malo.

Setete i totonu o le iuni

ua umi le ala i le tulaga o lo oi ai i le XXI senituri. Malo e auai ma i fafo o le auai faatasiga ua faataatia ma toe faaauau lona (aemaise faataitaiga faataitaiga iinei Fiti, o lona ua taofia lē tumau le auai ona o faafitauli faatasiga ma faiga faatemokalasi i totonu o le atunuu).

Ae peitai Faagasologa o le a lava, ua avea ma le suia o le Taupulega po nei. O le lisi o atunuu ua tuuina atu e tusa ai ma le faamatalaga i le uepisaite aloaia:

  • Antigua ma Barbuda;
  • Bangladesh;
  • Botswana;
  • Kanata;
  • Fiti (toe faaaʻe o se sui atoa talu mai aso 26 o Setema, 2014);
  • Guyana;
  • Kenya;
  • Malawi;
  • Melita;
  • Namibia;
  • Nigeria;
  • Rwanda;
  • Seychelles;
  • Islands Solomona;
  • Le Au Paia o Kitts ma Nevis;
  • Tonga;
  • Uganda;
  • Vanuatu;
  • Ausetalia;
  • Barbados;
  • Brunei;
  • Kuperu;
  • Ghana;
  • Initia;
  • Kiribati;
  • Meleisia;
  • Mauritius;
  • Nauru;
  • Pakisitani;
  • St. Lucia;
  • Sierra Leone;
  • Aferika i Saute;
  • Le Au Paia o Vincent ma Grenadines;
  • Trinidad ma Tobago;
  • Iunaite Malo;
  • Zambia;
  • Bahamas;
  • Pelisi;
  • Cameroon;
  • Dominica;
  • Grenada;
  • Jamaica;
  • Lesotho;
  • Maldives;
  • Mozambique;
  • New Zealand;
  • Papua Niu Kini;
  • Samoa;
  • Sigapoa;
  • Sri Lanka;
  • Swaziland;
  • Tuvalu;
  • Tanzania.

Aofia i totonu o le Taupulega o Malo o loo tuufaatasia ai le na o le maliega ma meafaigaluega, ae faapea foi aganuu ma linguistically: i atunuu e 11, Peretania o se tasi o le gagana aloaia, ma isi 11 - o le pau le gagana aloaia.

Malo o le Taupulega o Malo

E pei ona taʻua i le uepisaite aloaia, o se faalapotopotoga tauofo o atunuu ma tulaga faatauaina masani. Queen Elizabeth II o aloaia ulu o le British Taupulega o Malo (o le lisi o atunuu o sui auai o lenei faalapotopotoga o se tasi o le pito i tele i le lalolagi), o le pulega o taitai o le taimi nei e maua ai le Ofisa Tutotonu.

O le foliga o le faafoega tufatufaina i totonu o le Union e faapea: 32 setete o Ripapelika, 5 - Malo Faitupu le atunuu, ma le 16 iloa o le ulu o le Tupu Tamaitai o Peretania, faatusa i atunuu taitasi e ala i le Aoao Kovana. Ae peitai, e le faatino so o se galuega tauave po o tiute tauave aloaia.

pisinisi

Ua tuufaatasia ai le Taupulega o Malo atunuu lisi o faagaeetia - o le tulaga ua vaevaeina i vaega eseese e fa, e tusa ma le faavasegaina Faletupe o le Lalolagi (faasologa ua toe faafou i tausaga taitasi ina ia atagia ai le atoa o le atunuu i le capita tupe maua mo le tausaga talu ai). O nei, 11 ma tupe maua maualuga, 14 - pito i luga-ogatotonu tupe maua, 18 - lalo averesi, ma le 10 - o le maualalo IRR.

atunuu Union i ai i le taitai i le tele o pisinisi i le lalolagi atoa: i totonu o le faataitaiga - o le laʻuina o maa taua ma uʻamea, faamatalaga tekonolosi ma tagata tafafao maimoa.

faavaeina o le Taupulega

O atunuu muamua, tagata o le faalapotopotoga sa i le Malo o Peretania, Ausetalia, Kanata, New Zealand, Aferika i Saute. Latou auai i le Taupulega o le Malo i le 1931. auai ua Pakisitani ma Initia le Iuni i le 1947. Sri Lanka - i le 1948. Faatasi, ua latou faia se lisi o atunuu - le ulumatua tagata o le faalapotopotoga.

I le 1957 sa auai i latou i Ghana.

I le sixties, ua maua e le British Taupulega o Malo se faaopoopoga fou: a auai iuni Nigeria (1960), Sierra Leone ma Tanzania (1961), Uganda (1962), Kenya (1963), Zambia (1964 ). Sosoo - Guyana, Botswana ma Lesotho (1966), Swaziland (1968)

auai Bangladesh le faalapotopotoga i le 1972, Guinea Papua Fou - 1975

Ma, mulimuli ane, e faatumu e le lisi o le atunuu o Namibia (1990), Mozambique ma Cameroon (1995), Rwanda (2009)

faitau aofaʻi

I tulaga o le faitau aofai o tagata o le Taupulega o Malo ua 2.2 piliona tagata. Expectedly taitai Initia - 1236,7 miliona. Mamao tua ai ua i ai i le tusa ma le tulaga e tasi, Pakisitana, Bangladesh ma Nigeria - 179,2 miliona ma 168,8 miliona ma miliona 154,7 faasologa. I le nofoaga lona fa, oddly lava, o le Malo o Peretania (uma ua faia fuainumera ma faamatalaga mai le uepisaite aloaia a le Taupulega) - o lona faitau aofai e tusa ma le faatusa aupito lata mai o 62,8 miliona tagata.

Tele i luga o le nofoaga Kanata lo o umia le atoa 34,8 miliona, ma umia Amerika Ausetalia 23,1 miliona tagata.

Soifua maloloina ma le ola expectancy

Ae i le fanua o le soifua maloloina ma le manuia o tagata uma e tatau ona faamoemoeina - le maualuga averesi expectancy ola i Ausetalia ma Sigapoa (82), Kanata ma Niu Sila (81 tausaga), o le UK, Kuperu ma Melita (80 tausaga). I Leone Sierra mulimuli - na o le 45 tausaga (e pei o le 2012).

O le tasi atunuu e taitai atu ai i luga o le tulaga o le fanau a le ma olaga nei pepe, faapea foi ma tina (e pei o le 2010-2012.). A o Sierra Leone - o se atunuu ma se tasi o le fua faatatau o fanau aupito maualuga i le Taupulega.

Mozambique ma Rwanda

Mo le tele o tausaga, ua tatou faia gaoioiga ma vaega eseese o isi pepa aloaia e faatonutonu ai le galuega a le faalapotopotoga, e mafai e le mafai. O se pepa aloaia e tasi, e faapea foi i le faavae, nu. O le faavae mo le ulufale o le sootaga ma le Iunaite Malo - le ala i le auai i le tatala o le Taupulega e muamua kolone, protectorates ma puleaga. O lenei tulafono, ae peitai, sa i ai tuusaunoaga e lua: Mozambique, o se kolone muamua Potukale, ma Rwanda, o se kolone muamua o Belgium ma Siamani.

O le muamua o latou - o se tasi o atunuu sili ona matitiva o le lalolagi. Mozambique - se tasi tulaga o le Taupulega o le Malo "e le o le saʻo, ae i le alofa tunoa." Na ia maua i le tuanai ai tuaoi uma, tagata o le faalapotopotoga ua talosagaina accession o Mozambique (o lenei o se tasi o manatu).

o talaaga e faapea: ina ua tuanai le tutoatasi i le 1975, suiga tetele ua faia ma le tuliesea o le toatele o nofoia Potukale. gau mai taua faalemalo, faatasi ai ma manumalo ogaoga i totonu o le faitau aofai o tagata ma le malaga o le toatele o tagata sulufai.

O le taua iu gata i le 1992 - leitioa le atunuu sa i le solomuli. Auai i le Taupulega atoa e aoga mo le tulaga - e moni lenei e oo lava i Rwanda, lea foi na mafai ai ona sao mai le taimi faigata (e aofia ai genocide).

O le matafaioi ma sini autu e faasino i ona tagata

Aso nei, o tagata o le British Taupulega o Malo o loo faagaoioia i itu e lua - ia uunaia le mataupu faavae ma le faiga masani o faiga faatemokalasi ma le uunaia o atinae. O le aupito tele lona lua, ina ua mavae le Malo Aufaatasi, autau faava o malo. taalo le gagana Peretania a lava matafaioi soofaatasi taua, aemaise lava i le taimi nei ua avea e faapea o le gagana o se auala o fesootaiga pisinisi.

Peretania ma isi Atunuu o loo faataunuuina i le faavae o le misiona o fesoasoaniga alofa eseese a le Union, lagolago i le tamaoaiga ma isi matafaioi. E ui aloaia setete tagata Taupulega uma e tutoatasi, e fesoasoani sao i le aafiaga o le tuuina atu ai ia i latou o loo manaomia.

O le matafaioi a le UK i totonu o le Union

I le talafaasolopito atoa, mai le faavaega o fegalegaleaiga ma isi, o le matafaioi a le suia UK ma le uiga i lenei faatasiga. I le afa muamua o le XX-th senituri, na taua i le gata o le Malo o Peretania. Le aluga o taimi, ua siitia le faamuamua o faiga faavae i le itu EU, o le vaai lava folafola. Ae peitai, i le malamalama o atinae lata mai i le EU, o le manatu o le faamalosi ma le atiina ae o sootaga e mafai ona vaai faateleina lalelei, na tuuina mai le ala tele o le lisi ua avea le setete o le Taupulega.

I le lagolagoina o lenei e mafai ona faamatalaina le mea moni ma amioga British i Ausetalia. I totonu o lenei atunuu, lagolagoina o le pepa republican o malo i se tulaga lava malosi, ma talanoa e uiga i le aveesea mai le leo o le Taupulega aunoa.

Asiasiga i Ausetalia o tagata o le aiga tupu o Peretania, faapea foi ma le faaipoipoga i le 2011 o Prince William ma Keyt Middlton ua taaalo a matafaioi i le tausiga o le mamalu o le faigamalo Windsor. Leo i le 2011 faamatalaga o diplomats British, ua faavaivaia nei asiasiga le avanoa o le liliuina o Ausetalia i totonu o se malo faitele i le lumanai.

Asiasiga a Queen Elizabeth II ma Prince William, faapea foi stoked le faaipoipoga tautupu aia Ausetalia, peitai, ofisa fai mai foi le sosaiete Ausetalia i le a taumafai i le lumanai e maua mai le mana o le masiofo, e tusa lava pe ua na o se faatusa lenei mana.

I se faamatalaga, o le taʻua e faapea FCO le suiga demographic i le atunuu na taitai atu ai se faaitiitiga i le aofai o tagatanuu o se isi itu e lagona lo latou fesootai ma Egelani. I le taimi lava lea e tasi, o se talitonu pasene tele o le faitau aofai o tagata e faapea o le faavaeina o le malo faitele - se laasaga taua i le faavaeina o le setete.

O nisi o isi atunuu o le Taupulega o le Malo, peitai, lagolagoina le manatu o le le galulue faatasi latalata. O fuafuaga ua uma ona faaalia, ae na te le maua le lagolagosua toatele ona o atugaluga i luma o le faanaunauga malo o le Iunaite Malo.

O le mafuaaga ona o le tuufaatasia e maualalo pea - tulaga ese lava o atinae e le uunaia complementarity atiina ae gaosiga, le tele o atunuu i se tulaga maualalo, e tauva, e pei ona latou maua ai le oloa lava lea po o faapena. E ui i lea, e lagolago aoga mai sili atiina ae. A drawback matuia o le Taupulega, peitai, ua manatu e faapea ua le maua auala malosi e uunaia ona tagata - le filifiliga na o se e taofia lē tumau o le auai i le faalapotopotoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.