Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Tiga pusa pe coughing: mafuaaga mafai

Coughing e masani ona tuuina atu faatasi ma le tiga i le fatafata. O loo tele ni mafuaaga mo lenei tulaga. Fatafata tiga ma coughing mafai ona avea o se faailoga o faagasologa inflammatory ogaoga i le mama po o le pleura. Ae faamai o le faiga respiratory - e le o le na o le mafuaaga o le tiga e mafai i lenei eria. Foi, o lenei faailoga e mafai ona faailoa mai faafitauli i le faiga cardiovascular, ma isi.

mafuaaga

Mafaufau i le mafuaaga sili ona taatele lea o loo i ai le tiga i le pusa pe a coughing:

  • SARS, fulū vaitau, ma isi.
  • Bronchitis, tracheitis, niumonia.
  • Pleurisy.
  • Emphysema.
  • Diphtheria.
  • Epiglottitis.
  • sela Bronchial.
  • tali Allergic.
  • tino i fafo.
  • embolism chronic.
  • fractures ivi asoaso.
  • neuralgia Intercostal.
  • Tumors uiga i tupuaga eseese (benign ma matuia).
  • Le fatafata vaivai.
  • faamaʻi Cardiovascular.

Mafaufau i nisi o faamai i lea o se faailoga tupu i auiliili.

pleurisy

O le pleura o le serosa, lea e aofia ai o le laualuga o le mama ma le puipui i totonu o le fatafata. O lea, o le ai therebetween ana pleural. A pupuga o le faamai effusion pleural tupu. E mafai ona avea exudative, faatasi ai ma le faateleina i le va pleural o suavai ma mago.

Mo pleurisy faamatalaina e le auga nei:

  • tale matutu, tiga o le fatafata, shortness o le manava.
  • Vaivaiga ma afuafu tetele tele, e masani lava i le po.
  • vevela Subfebrile, ae ai i numera maualuga ese.
  • Afai o loo taoto ai le onosai i le itu na aafia, faaitiitia teisi le tiga, o lona uiga. A. gaoioiga Respiratory ua faatapulaaina.

I pleurisy exudative (i le tulaga o faaputuga suāvai) E faateleina dyspnea. Ma afai o le effusion avea pepa purulent, malosi fafaguina le vevela.

Mo le togafitia o le faamai faaaogaina togafitiga vailāʻau ma i le tulaga o mataupu purulent ana pleural o fautuaina e aveesea ai le suavai e pleurocentesis.

fiva limōnia

I totonu o lenei faamaʻi, tiga o le fatafata foi, e faamatalaina i le coughing. Aemaise lava pe afai lobar niumonia atiina ae i se lesion o tului po o se vaega o le māmā. Le faamai e masani lava ona amata i le a tulai mai faafuasei i le vevela. E mafai ona aapa atu i le 40 tikeri. Tiga i le atolaau, ma foliga mai faatasi ai ma se manava loloto. Shortness o le manava e tupu i se tagata maʻi mai le aso muamua.

faasolo le tulaga o le onosai. E le gata i nei faailoga - tiga fatafata, tale, fiva - e foliga mai nofoaga mumu i luga o vaaia mai le toilalo, ma cyanosis (blueness) o laugutu, i le tulaga o le auai i le faagasologa o pathological o le faiga cardiovascular. E mafai ona loto palpitations ma arrhythmias fatu.

I ni nai aso mulimuli ane ua amata ona tale sputum, i le taimi muamua manino, lea o le a avea o le lanu o le ele.

mafai ona tuputupu ae auga mo le lua vaiaso. Ona, faatasi ai ma togafitiga talafeagai, e pasi atu le faigata, o le a faigofie malie le onosai. Lobar niumonia - o se faamai ogaoga lava. Taulimaina na o le faaaogaina o fualaau. O nisi taimi e faaaoga antimicrobials tele. O leʻi masani ua feoti ai le afio atu o fualaau o se faamai.

colds

Fatafata tiga ma coughing e mafai ona mafua mai i colds e mafua mai siama po o le siama. O faamai e aofia ai:

  • Ari.
  • Fulū.
  • Pertussis.
  • Tracheitis.
  • Bronchitis ma isi.

O nei faamai o loo faamatalaina e le auga nei: tale, le tiga o le fatafata, tafe le isu (bronchitis tracheitis ma e lē mafai ai). Gata i lea, o le onosai o aafia vaivai, chills, fiva tupu, o nisi taimi e 38-39 tikeri ma luga. E masani lava, gasegase o loo faapea i latou o loo i ai se lagona e pei o se tasi o latou fatafata maosiosia totonu. Talu mai le amataga o togafitiga, mou malie nei sensations. Bronchitis onosai masani ona puapuagatia e tale ogaoga, fatafata tiga, i le faateleina taimi e tasi.

O loo faaaogaina togafitiga antiviral mo le fulū ma SARS. A o loo i ai fualaau faasaina faaaoga vasoconstrictor rhinitis (mataua, sprays). Mo le togafitia o bronchitis ma tracheitis mafai ona faaaoga fualaau.

neuralgia intercostal

ua faamatalaina ai lenei faamaʻi e tiga i le pusa, lea e mafai ona tupu mai o se exacerbation maai o tui. e faaleleia atili i latou i le a manava loloto, ma e mafai ona le mafai ona onosaia, e pei o le gasegase fai atu ai.

Ina ua taua o neuralgia intercostal lē e fenumiai ai lenei faamai ma angina po o isi faamaʻi loto.

manua i le fatafata

E aofia ai unoʻoa ma ribs momomo. Tiga faapea ona faaleoina, aggravated e so o se gaoioiga. E taua le i fenumiai i latou i le tiga i osteochondrosis. Ina ia faia lenei mea, faia pusa X-ray. Tutusa auga ma o nisi taimi e tuuina atu i le tauau manua soofaatasi (subluxations, sprains, fractures).

A fractures po o isi manua māmā (. Tui po o le pulu manuʻa, ma isi) o le pusa e mafai ona o nisi taimi e tutupu pneumothorax - o se tui i le va pleural i le ea chronic lea compresses le mama ma e taofia ai mai le faapapaina pe a manavaina i totonu. O lenei tulaga e masani lava ona manaomia ai le fesoasoaniga taotoga.

Atonu o nisi taimi e avea o se itiiti pneumothorax le fuafuaina, ia e alu na o ia ma e le manaomia ai togafitiga.

kanesa o le mama

I totonu o lenei malignancy tupu le tuputupu ae le pulea o faʻalavelave sela i le aano o le tino o le māmā. O le faagasologa e mafai ona aofia ai ma totoga o loo lata ane. E taua le faailoa mai pe faapefea le pathology ma le faia o faiga vave o le taimi e mafai ai. Mea lea, ua fautuaina tagatanuu uma mo pusa X-ave po o le X-ave o le malamalama itiiti ifo i le faatasi i le tausaga.

Statistics faaalia ai o tulaga uma o le kanesa o le mama 85% o gasegase o smokers. O totoe 15% - o gasegase ma talafaasolopito o aiga o lo o nonofo i itulagi ecologically le lelei galulue i matautia alamanuia ma isi.

Tiga i le kanesa o le mama tingling fatafata, matuitui. E mafai ona latou siomia le atolaau atoa, po o le i ai i le tasi itu lava, e tuuina atu i le ua, lima, lau tauau. Afai o le faagasologa ua alu mamao ma metastases ati i le ivitū po ribs, mafatia le onosai mai lava malosi, moni lava o le mafai ona tatalia le tiga i totonu o le pusa, lea ua faamalosia i gaoioiga uma.

Afai e te oo i ai nei faailoga e tatau ona e iloa le pogai o le lagolelei ma le tiga. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e saili le fesoasoani faafomai. Na o se tomai faapitoa o le a faatuina la latou galuega moni ma faatonuina togafitiga tatau.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.