News ma Society, Faiga faavae
Tszyan Tszemin, o le taitai vaega Saina: talaaga
TS Zemin - o le ulu o Saina mo le 13 tausaga, mai le 1989 i le 2002. Sa Failautusi Aoao o le CPC Komiti Tutotonu. O le ulu o le Fono Militeli ma le Saina Tutotonu. Mai le 1993 i le 2003. Peresitene Saina.
aiga
na fanau mai TS Zemin aso 17 o Aokuso, 1926 i Jiangsu Itumalo, i le aai o Yangzhou. Afio mai se aiga e aoaoina. Tama o lona tama o se tagata lelei fomai ma a tautino vailaau Saina masani, sa fiafia o calligraphy ma atavali. O loʻu tama o se fatusolo, lomia mekasini, na faia i le lalo o le eleele komunisi Party, ae maliu i le 28 o ona tausaga i le taimi o le tauiviga faaauupegaina.
faavaeina
maua Tszyan Tszemin se aoaoga lelei. Na ia ulufale atu i le Shanghai Jiaotong Iunivesite o Felauaiga i luga o le tomai o Engineering eletise. Sa auai i gaoioiga lalo o le eleele. Na faauu o ia mai le Iunivesite o Shanghai i le 1947. O le tausaga i luma o lenei mea na tupu, i le 1946, auai i le komunisi Party.
galuega Aafiaga
Ina ua faavaeina le Nuu o le Malo o Saina, Jiang toetoe lava tolu sefulu tausaga o galue i le Matagaluega o masini Fale. O loo i ai, ua oo mai e ia se ala umi mai se tagata faigaluega masani i faatonu o se tasi o inisitituti o suesuega aupito tele.
Faataitai, ao pea se tamaitiiti, na faia i le Moscow Automobile Laau Toto faaigoa Likhachev. Jiang uiga uncompromising i leftism. Ma i le faaiuga o le "fetauaiga faaleaganuu" na auina atu i le vaega galulue Komiti Tutotonu i Shanghai e sailiili i le gaoioiga faasolitulafono o le "kegi o fa".
I le amataga o le 1980. galue Tszyan Tszemin o Minisita o le alamanuia eletise, faafetai ia te ia, le tele o tekinolosi fou ua faailoa mai. Ia pulea e faavaeina fesootaiga ma le tele o taitai o le faatosina Mika. Na te silafia le auala e faatupuina ai se sone faapitoa socio-tamaoaiga ma faatosina tupe mai fafo i le atunuu.
Le taimi o lana nofoaiga sa ia auai sone tele o fefaatauaiga saoloto i le itiiti ifo i atunuu e 10 i le lalolagi atoa. Mai le 1985 i le 1989. Sa ia galue o pulenuu o Shanghai, o le Failautusi o le Komiti Party. Faatasi ai ma le tomai ua maua o lo o nofoia densely Jiang a niche i faiga faapolotiki.
vaega gaoioiga
Tszyan Tszemin o ia lava i le ulu o le CCP i le 1989. Na tupu lenei mea ina ua mavae le failautusi aoao o le CPC Tutotonu Komiti Ch Ziyang, na faateaina mai lona pou ma auina atu i le fale pueina. O lenei e mafua mai ai o le tausia o lenei faalumaina tetee aoga, na manao saolotoga faaupufai i totonu o Saina.
A maʻoti matafaioi i le tofiga i pou sinia Jiang o lana faamatalaga e faapea o ia atoatoa e lagolagoina ai le faatinoga o le taitaiga o le atunuu, le faafetai i lenei o le contender muamua e sui D. Xiaoping. na manatua Jiang mai Shanghai ma sa tofia le failautusi aoao o le Saina komunisi Party.
A i nofoaga, na oo mai Jiang Xiaoping, e toatele tagata manatu sa tofia o ia mo sina taimi i le tulaga o le ulu o le pati. Ae suia vave lenei vaaiga ina ua pulea mausali Zemin le gata o le pati, ae o lona malo. O le taunuuga, i le 1993, na avea ai Saina Peresitene Jiang.
iloilo faaupufai talitonu o nofo aitalafu Saina lona manuia malolo Zemin uiga, e aofia ai le lava lea e tasi e pei o se e faamalamalama ai ma le manuia i le lalolagi faapolokiki. ua faapea ona faamalosia Saina latou tulaga e le gata ua i ai se manatu i le tele o mataupu o le lalolagi, ae ua fetalai mai faaaliali ai. Ma o lenei ua uma ona amanaia e le nuu lalolagi.
galuega faaupufai
I le faaiuga o le 1960. Tszyan Tszemin, o lona talaaga o loo faamatalaina i lenei mataupu, ua oo mai i lalo o le faitioga o le Leoleo Ulaula. Ae peitai, o le ogaoga o taunuuga ia pulea e sao ai, ae le tumau, na braked lana galuega faaupufai. I le amataga o le 1970. alu o ia i Romania, i se asiasiga faigaluega. Ina ua ia toe foi i le fale, sa ia siitia atu i Beijing talu ona faia se tulaga e fitoitonu i le malo.
Mai le 1980 i le 1982. Sa auauna sui o le Komisi o le Malo mo le auina atu i fafo ma le taua. Mai le 1982 i le 1983. Sa ia galue o sui auauna o alamanuia faaeletoroni, ma i le vaitaimi mai le 1983 i le 1985. ua uma ona tuusao e le Minisita o le Tamaoaiga. A oi ai i Saina, i luga o le taulamua i le taimi lena o le ulu o tulaga Deng Xiaoping suiga amata ona tupu. fesoasoani i galuega a le Jiang le tulaga tauleleia o se tomai faapitoa o le e silafia le tulaga i le lalolagi. O se taunuuga, sa amata ona e oo lava i maualuga aʻe o le apefai.
I le 1985, pe a tuua Shanghai Mayor Wang Daohan tofi, na ia fautuaina i lona nofoaga o Zemin Jiang. E ala i ana fautuaga, o le faalogo le malo, ma avea ai ma Chiang le pulenuu fou. I le 1989, na ia le gata i na tofia Taitaifono o le Komisi o le Militeli Tutotonu. Ma i le 1993, Jiang - Hu.
Pe sa i ai se suiga o le Failautusi Aoao o Saina, na mafai Jiang e fatu ai se avanoa lē tumau i latou lava finagalo malie. Ae, e ui lava i le faasaoina tumau o a nisi tulaga sinia, sa avea pea le taitai lē aloaia, faapea foi i le taimi Deng Xiaoping.
faamavaega Zemin
I le 2002, C. Zemin, ulu o Saina, lea ua uma ona i ai i lena taimi, na liliu 76 tausaga, litaea. Mai le 2002 i le 2005., E ui sa i ai se faaliliuina atu o le mana, ia leiloa lona tulaga uma (o le Failautusi Aoao o CPC Komiti Tutotonu, Peresitene o le Malo o Saina ma ulu o le Fono militeli Hu sili Tszintao) e lona sui.
Ui i lea, Jiang, ma tuua ai tulaga maualuluga uma, maua le upu mulimuli pe a oo i feeseeseaiga faaupufai totonu o le atunuu ma faafitauli faaupufai maaleale. faamamafa faaalia ia te ia Hu faaaloalo, osooso i luma i fonotaga, e ui lava o ia ua i luga o lona ofisa. I le taimi nei le tolu tausaga, ae sa i ai se faaliliuina atu o le mana, ua taofiofi Hu mai suiga tagata faigaluega, ae ona amata lea ona a Zemin lagolagoina sauaga faifai malie.
Saina: Toefuataiga o Zemin Jiang
E tusa ai ma ana faiga faavae, e le gata faaauau Jiang le suiga ua amataina ao lei D. Xiaoping, ae sa mafai ona faailoa fou. Saina i le taimi lena na amata ai ona tau mo se nofoaga i maketi lalolagi. Faafetai i le taumafaiga ma le toefuataiga Jiang, Saina:
- Sa i luga o le nofoaga 7 i le lalolagi i le fanua o le tamaoaiga;
- Na avea o ia o se sui o le WTO;
- E avea ma malosi i le tulaga o le militeli ma gafatia o le tamaoaiga;
- E faasilasila lona faamoemoe ina ia avea ma se taitai i totonu o le itulagi o Asia ma le Pasefika (Asia Pacific) ;
- Sa ia ave i tumutumu Shanghai ASEAN;
- manumalo i le tauofoga e talimalo i le isi Taaloga a le Olimipeka (2008).
teena malosi Conservatives CPC le suiga fou, ae pulea e Jiang "oomi" o lona manatu o le "faatusa e Toatolu" i le polokalama Party. O lenei fou equalize le intelligentsia ma le tagata faifaatoaga ma tagata faigaluega ma tatalaina le ala mo pisinisi tumaoti.
Saina i le taimi o le nofoaiga a Zemin Jiang: faauoga ma le USSR
O le talaaga faaupufai o C. Zemin Soviet Union nofoia se nofoaga faapitoa. I le 1950-tifaga. Jiang o se initeria i le laau taavale i latou. Stalin i le Soviet Union. O le taimi lena na faia Jiang a mentality Soviet. O Ia atamai i Rusia, e silafia e tele faataoto ma upu, pese lelei i Oldies Rusia.
I le 1990-tifaga. Ia asiasi Moscow i le tulaga o le Failautusi Aoao o le Saina komunisi Party. I le 1998, sa ia faia se fonotaga faava "e aunoa ma fusiua". O lea na faia mo le taimi muamua i le talafaasolopito o Saina. Ae i luma o le fonotaga, muamua feiloai Jiang ma galulue faatasi, oe sa ia galue i luga o ZISe i le 1955
I le 1997, sa ia sainia se maliega faava ma Yeltsin i se multipolar lalolagi ma le faatulagaga lalolagi i le seneturi lona 21 (Moscow - Saina). na faavae ai le pepa aloaia i luga o le galulue faatasi tutusa. ua leva ona moemiti Jiang o asiasi atu i le nuu o le tusitala pele Lva Tolstogo ma ave taimi le asiasiga e asiasi i nei nofoaga. Ia e matua fiafia o le faavae faafilosofia o lana galuega. Ma iloa mea uma i le galuega Lva Tolstogo.
le olaga o le Tagata Lava
Tszyan Tszemin Faaipoipo i Van Epin, o le galue o se enisinia masini. na faia le la faaipoipoga i le 1948, le avā a Jiang o se tagatanuu foi o Jiangsu Itumalo, Yangzhou City. I le faaipoipoga sa lua atalii ma Mianheng Tszinkan.
mea e fiafia i
TS Zemin e atamai i le gagana Peretania ma le gagana Rusia. Lava fiafia o musika ma tusi, tusitusi memoirs ma tusi. I le 2006 na oo mai le lomiga faasalalau o lana tusi i le galuega filifilia. Aiga faatauina ua matuai aofia ai i le televise a le atunuu. Faafetai i se tasi o faiaoga o Saina, ua aofia ai solo a Jiang i le mataupu aoaoina a le aoga i tusi aoga lomiga.
Sa ia taumafai e ausia le manuia i luga o le fanua o le solo. I le 1991 na ia lomia lona solo faapaiaina i le taumalulu saua e sasao i le eria o Matusisifo Saina. Ma se tasi o le na foafoaina solo mulimuli i le ascent i le Telefoni Lanu Samasama Mountain - o se tasi o le vertices Saina paia. I le 2001, na tusia ai Jiang tolu solo, o se tasi lea sa faapaiaina e Fidel Castro.
TS lelei pese Zemin ma o nisi taimi sa faaalia i duets ma lauiloa pepese Saina po o lo latou counterparts fafo. Mo se faataitaiga, fai mai Luciano Pavarotti e mafai ona ua avea Jiang se fetu opera tele. Le taimi lava e valaaulia ai o ia o le ulu o Saina, Placido Domingo ma Jose Carreras ai taumafataga o le afiafi ina ua maea le konaseti, lea na faia i Beijing. filifili uma e fa o le tagata o le vasega e faaopoopo atu se vaega itiiti o le sogasoga i meaai o le afiafi ma pepese. Pavarotti maofa pe a pepese faafuasei ma lava faapolofesa o le Peresitene o Saina se pese taitoalua ma ia.
Similar articles
Trending Now