Soifua maloloinaVai

Tulaga kulukose masani - Ua mea o lona uiga? Tausiaina po o le tuuina i lalo le suka i le toto

Le a le mea e tatau ona e iloa lou toto maualuga suka? O lenei mea, lea ei ai se matafaioi moni o taua i le tino o le tagata. E uiga i lena, o le a lona toto fua faatatau, o le a talanoaina i le Fofogaina tusiga.

lagona

E mautinoa lava o outou uma taitoatasi le itiiti ifo i le faatasi i latou olaga e faailoa foai tulaga kulukose toto. e fai si a taualumaga tulaga lenei i le taimi o se suesuega faafomai. E tatau ona maitauina o le upu "kulukose" e sau mai drevengrechesnogo λυκύς, lea e moni lava e faaliliuina o le "suamalie".

O lenei vaega e faatusa i ai le puna autu ma sili ona vavai o le malosi mo le faagasologa metabolic uma e tutupu i le tino o le tagata. O loo maua i le sua o le aofaiga tele o fua ma vine, e aofia ai le fua.

O lea la, o le a le suka? O le fua faatatau o lenei suka hexahydric e faapea - C6H12O6. E tatau foi ona matauina e le iunite kulukose o se vaega o nisi disaccharides (sucrose, lactose ma maltose) ma polysaccharides (glycogen, māsoā ma cellulose).

Le meatotino faaletino o le kulukose

O se mea crystalline colorless lea ei ai se tofo suamalie. E faigofie soluble i le vai ma i se fofo amonia o hydroxide cupric, taulai - metala paʻepaʻe chloride ma acid sulfuric.

O le matafaioi moni o le suka

E matuai taua ai le iloa o lou toto maualuga kulukose. Ina ua maea uma, i le tino o le tagata o le punavai autu o le malosi. E iloa le maualuga o le suka i le toto i tamaiti laiti ma tagata matutua foi. ua tatau ona totogi lenei i le mea moni e faapea o loo faatonutonuina e le faiga popole ma endocrine. Afai lona tulaga e maualuga tele po o, itu, tuutuu ifo, e molimau atu i malfunctions i le tino.

A le mea e le fua faatatau o le suka e tatau ona i ai?

Kulukose tatau ona masani i le tele o mai 3.3 e 5.5 mmol / l. Ae o le faiga physiological e faaauau pea ona tupu i le tino i le taimi o faʻamalūga, e mafai ona fai si faigofie ona maua se aafiaga i lona tulaga. ua mafua ona o le mea moni e faapea ina ua mavae le taunuu mai o meaai i totonu o le tamaitusi digestive vave ua mitiia carbohydrates faigofie i le bloodstream lenei. I totonu o lenei faigata e enzymes ua talepeina i lalo i le faigofie, ona fafagaina foi i le bloodstream. O se taunuuga o le gaoioiga vailaau e mafai ai e faaleleia atili ai le toto maualuga le suka. Lona aofaiga tele i le ate. I le va o meaai, ina ua tuutuu ifo tele kulukose, sa vave ona aveesea mai lona uluai "faleoloa" e lagolago ai le o tulaga manaomia.

tulaga kulukose Low

Lenei aafiaga matautia e mafai ona matauina ona o intake lava o taitai carbohydrates faigofie i le tino (f.t.t., i le taimi diets). Foi toulu ni tulaga suka tele ina ua tuanai le faatinoina po o le mamafa o galuega faaletino. e le masani faaletonu o lenei mea i le toto mo tinā faafailele, ona ua latou "vaega" i latou i lau tama.

E tatau ona matauina afai suka o se taimi umi lava e tumau pea le maualalo, e mafai ona taitai atu ai i se tulaga hypoglycemic. E faafuasei, e pei a palasi ua matauina e le gata ina ua uma ona faamalosi tino mamafa po o le taimi o le leai o carbohydrates, ae faapea foi i le faaletonu o le pancreas, ate po o fatugao.

Faateleina le maualuga le suka

O aso uma, o tagata i faamai e pei o le maʻi suka, o le ua avea atili. ua tatau ona totogi e le gata o lenei i le mea moni ua amata ona faaaoga e tagata o se aofaiga tele o carbohydrates faigofie, ae faapea foi i le mea moni o le tele o latou taofia e taitai olaga sedentary.

O le faailoga autu o le maʻi suka o hyperglycemia. O lenei vaitaimi o lo o faaaogāina mo auga pe a ua siitia kulukose toto tagata. Iloiloga mo le mauaina o le palasi o loo faatinoina e ala i tofotofoga tulaga toto falesuesue, lea ua aveesea mai se lima po o uaua.

O le faafitauli autu i le auga o le maʻi suka e faapea o lenei palasi e mafai ona tupu mo se taimi umi e aunoa ma se faailoga. O le mafuaaga lena tagata o loo i se tulaga lamatia, e lua po o le tolu i le tausaga, ua faatatauina le toto i luga o le faailoagofieina o le suka maualuga toto.

Sei o tatou vaai faatasi, oe ua predisposed i ia faamai:

  • tagata mafatia mai obesity;
  • Tagata ma faaletonu vascular.

O le mafuaaga lena ona mafai fesoasoani i le faalauteleina o le faamai:

  • predisposition tuufaasolo (pe afai ua i ai lenei pathology se tasi mai le aiga);
  • faamai autoimmune;
  • pipisi viral ma isi.

O le faailoga autu o le kulukose faateleina

Ina ia malamalama i le mea maualuga o le suka ua e matauina, e taua e tuuina atu le toto mo auiliiliga. Ae peitai, o loo i ai faailoga e mafai ai ona tatou malamalama o loo mafatia lou tino mai se sili atu o mea:

  • le vaivai;
  • leiloa mamafa ma manao lelei;
  • vaivaiga;
  • fia feinu e le aunoa;
  • urination profuse ma soo;
  • gutu matutu;
  • headaches.

I le faaopoopo atu siitia suka i le toto faamatalaina i nei auga: nocturnal urination, pustular manuʻa i luga o le paʻu, hardhealed papala ma le maʻi fulafula, umi faamalologa manuʻa ma maosiosia, a aoao faaitiitia o puipuiga, faaitiitia faatinoga, soo colds, faaitiitia faaaliga, itching i le tute ma isi mea faapena.

Faailoga o kulukose maualalo toto

O le auga o lenei tulaga pathological mafai ona:

  • le faaali mai o gatete i le pito i luga ma le pito i lalo;
  • faaitiitia i acuity vaaia;
  • dizziness;
  • lethargy;
  • uunaiga maualalo le toto;
  • drowsiness;
  • afuafu tetele tele ;
  • tali tuai;
  • pito malulu, faapea foi ma le taliga ma le isu;
  • faaitiitia le lelei ona o tupe leiloa malosi;
  • faafaufau.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.