FaavaeinaTala

UK. O le faaiuga o le vaitau o Victorian o se vaitaimi o le manuia sili o le atunuu

nofoaiga lagoto o Queen Victoria e faamatalaina i le tulaga mautu ma mafai ona totogi aitalafu - uiga ua aemaise talisapaia i se atunuu e pei o le Malo o Peretania.

O le faaiuga o le vaitaimi o le Victorian. aotelega

olaga faapolokiki ma faalauaitele i Egelani i le taimi o le afa lona lua o le XIX senituri taʻua o le vaitaimi Victorian. I le faaiuga o le senituri avea Peretania le tagata taalo sili ona taua i le lalolagi malae faaupufai. O le taimi lenei e faamatalaina i le faamalosia o le tulaga o le atunuu, o le tausiga o le Malo Faitupu malo ma le tulaga o le clout tau tupe tuputupu ae o le isi Setete ina ia maua le Malo o Peretania.

O le faaiuga o le vaitau o Victorian

O le siata o loo i lalo o loo faaalia ai le tulai mai aoao o le tamaoaiga, faatasi ai ma isi malosiaga lalolagi.

Koale laʻuina (tone)

tausaga

Egelani

Farani

Siamani

Iunaite Setete

1871

117

13.3

37,9

41,9

1900

225

33,4

149,8

240,8

1913

287

40,8

277,3

508,9

Tuuina atu o uʻamea puaa (tone)

tausaga

Egelani

Farani

Siamani

Iunaite Setete

1871

6,6

0,9

1,56

1.7

1900

9

2.7

8.5

13.8

1913

10.3

5.2

19.3

31

Steelmaking (tone)

tausaga

Egelani

Farani

Siamani

Iunaite Setete

1871

0.3

0,08

0,25

0,07

1900

4.9

1,59

6,6

10,02

1913

7,7

4,09

18,3

31

O le saoasaoa o le atinae o le teena tamaoaiga UK teisi agai atu i le faaiuga o le senituri XIX. e faapitoa e tatau ona totogi i le mea moni e faapea o le faiga lenei o le faasalaga o le auvai iu. O le tupe faavae a le lalolagi o le Malo o Peretania. O le faaiuga o le vaitau o Victorian sa faailoga e ala i le faavaeina o le "tele lima" faletupe i Lonetona. O malosiaga o le ulu o le atoa faiga o teugatupe o le atunuu siitia atu i le faletupe Lonetona. o le pauna tupe autu i gaoioiga faapisinisi faava o malo.

I luga o le faafanua o le lalolagi sa leai se aai aoaoina, lea sa leai British paranesi faletupe. I le atoa, o le faalapotopotoga British aitalafu aofaiga sili atu nai lo 2.280 tofi i le lalolagi e ala i le 1913. I le faaopoopo atu, o le tau entrepreneurs British amata ona gauai atu i isi atunuu: laau Belgium ma uamea Rusia, Mills lavalava i Farani ma Sepania, o le fale faʻamamā suauu kamupani i le Netherlands. Ae o le faamanuiaga aupito sili aumaia tupe auina atu i fafo i le lē Europa atunuu. Amerika i Saute ma le kolone British avea faamuamua o tupe teu faafaigaluega ua tu le UK.

O le faaiuga o le sa le taofia e vaitaimi Victorian tuputupu ae, ae le gata tuai lea i lalo. ua mafua ai le talaina i tua Active se faaitiitia o mataitusi tetele o pisinisi o loo i le atunuu lava ia. Ae peitai, o le tali i le fesili o le a le ituaiga o Europa tulaga ma o le a le vaitaimi o le taimi sa i ai le fua faatatau aupito maualuga o le atinae o le tamaoaiga, o le Iunaite Malo lenei, o le iuga o le vaitau o Victorian.

Vasega 8 le aoga lona lua ua i ai se manatu o le vaega faaupufai e pei o au e aafia ai le faiga faavae i totonu o le atunuu.

Faatulagaga faaupufai

I le UK, faiga faavae i totonu i le faaiuga o le senituri 19, faia vaega faaupufai e lua (liberals ma conservatives). Conservatives faaalia le lelei o le fanua tele, o lo latou taitai B. Disraeli. Liberals faaalia le fiafia o le vasega ogatotonu, lea o loo faatusalia mai e W. Gladstone.

maumauaʻi itu uma e lua i luga o se faasologa o suiga ma le suia o le faiga palota i totonu o le atunuu. I le faaiuga o le 60-tifaga. iloa Disraeli le toe fuataiina o le Palemene, e matua faateleina ai le aofai o tagata palota e ono, o lona atunuu o le Malo o Peretania. O le faaiuga o le vaitau o Victorian i le olaga i le vaega o le atunuu e faamatalaina Gladstone, o le na faaaluina le tele o tulafono lautele e faaleleia le olaga o le matitiva. O lea, na faatagaina osofaia ma osofaia o tagata faigaluega, faaleaogaina le faafaigaluegaina o tamaiti i lalo o le 10 tausaga faatagaina o faalapotopotoga ma iuni tau fefaatauaiga, taimi faatapulaaina.

fesili Aialani

E aggravated "fesili Aialani" I le faaiuga o le senituri lona 19. Silia i le 400 tausaga o le pulea e le na ona soli e British le manao o le tutoatasi Aialani. O le vaega tele gaoioiga o tagata Aialani mo le faia o le toe fuataiina o le laueleele ma le faatuina o le tagata lava ia e le malo (Aiga Tulafono) faauluulu i Charles Parnell. Sa taumafai o ia metotia e mafai uma e tosina mai ai i le faafitauli o Aialani. I le Palemene e leʻi oo i le tulafono i le tulafono i le fale, ae o le Aialani faaauau pea ona folafola atu lo latou aia tatau, ma le Peretania, i le faaiuga, sa e tuuina atu i luga.

faiga faavae i fafo

"Faaesea matagofie" - se vaitaimi lena uluai faailoa atu le UK. O le faaiuga o le vaitau o Victorian i le atunuu e faamatalaina i le lagona malo. Tele nofoaga ma faamoemoega faaupufai ua taitaia le atunuu i le "faaesea matagofie" lea sa leai se paaga, taialaina na o latou lava e fiafia i ai. taunuu i le faalauteleina o le Colonial amplitude aupito maualuga, Emepaea eria atoa sili 33 miliona sq. km.

fiafia i British i le atinae o tupe teu fou taimane ma le atinaega o maina auro taitaiina atu ai i le Boer Taua, na muta i le 1901, o le toilalo o le Boers ma le foafoaga o le malo - pseudo-tutoatasi setete o se vaega o le Malo o Peretania.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.