Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Ureaplasma spp. - O le a le mea? Faailoga, togafitiga ma taunuuga

I o tatou taimi, e toaitiiti tagata e faalogo i fautuaga a foma'i ma o atu i falema'i fa'apitoa mo su'esu'ega. I le avea ai o se tulafono, latou te o atu i le foma'i pe a mae'a ona fa'aalia so'o se faafitauli tau le soifua maloloina, ma o nisi e sili atu ona latou togafitia togafitiga a le tagata lava ia i ia tulaga. O se uiga le talafeagai e uiga i le soifua maloloina o se tagata e mafai ona mafua ai le tele o faafitauli. Ma afai e te manatu o le tele o fa'ama'i i le taimi muamua e le fa'aalia i latou i soo se auala, o le puipuia o mea e sili atu ona taua. O lea la, i le taimi na i ai Ureaplasma spp. O le a puipuia le tele o faama'i pelvic i alii ma tamaitai. Ma afai o ni nai tausaga talu ai, o le uruplasmosis, e tusa ai ma tagata atamamai, sa le lamatia i le soifua maloloina, i le taimi nei ua manatu o le mafuaaga o le tele o faaletonu o le tino.

O se malaga i le taimi ua tuana'i

I le amataga o le seneturi mulimuli, o le ureaplasma, na maua i totonu o tagata, e le'i mafua ai le atugaluga i le va o tagata tomai faapitoa ma na manatu o se tasi o mea leaga o le mycoplasmas. Peitai i le tele o taimi, e ala i le tele o su'esu'ega, na faamaonia ai o lenei ituaiga microorganism o lo'o i ai le malosi i le ureolysis, ma o le mea lea, o le mafua'aga lea o le tele o fa'ama'i. Se'ia o'o i le 1958, na talitonuina e le mafai ona avea le ureaplasmosis i tagata, talu ai o lenei mea o se fa'ama'i tama'ita'i, ae o lenei mea na maua ai se fa'amatalaga manino.

O a mea e tatau i tagata uma ona iloa e uiga i le ureaplasma?

O le fesili muamua e tula'i mai i tagata pe a iloa le Ureaplasma spp o le a lea? E fa'afefea le matautia o lenei fa'ama'i ma le auala e togafitia ai? O nei fesili uma ei ai tali.

O lea la, o le mea muamua lava e tatau ona e iloa: o lenei ituaiga microorganisms o lo'o i ai i le toetoe lava o tagata uma, ma e mafai ona saogalemu ma isi siama e aunoa ma le afaina. Ae le o le uiga o lenei mea e le tatau ona fa'amaonia le i ai o nei "tagata nonofo". O le mea moni, o le itiiti ifo o le fuainumera o fa'amaumauga o nei siama fa'atasi ma le fa'aalia o le tino e mafai ona mafua ai le tele o fa'ama'i.

Lona lua, e tatau ona e iloa le mea o le Ureaplasma spp. O le a le mea, e mafai e se tagata poto faapitoa ona iloa. O lea ia faaigoa se vaega o nisi o microorganisms, ae mo la latou ta'aloga patino o le a mana'omia ai se tulitatao. Na o na fa'ata'ita'iga faaopoopo o le a mafai ai ona fuafua le auai o le siama ua iloa i se tasi o ituaiga e lua ma o latou fa'amaufa'ailoga tutusa. E na'o le mae'a lenei mea, o le a filifilia e le foma'i togafitiga talafeagai i vailaau fa'ama'i ma vailaau fa'asolo.

Ituaiga ituaiga meaola o le ureaplasma

I le taimi nei, ua iloa e saienitisi serotypes e 14 o le ureaplasma, lea ua vaevaeina i mea tau pathogenic i ni ituaiga autu se lua: pavum ma le urealyticum. Muamua e aofia ai le 1, 3, 6 ma le 14 serotypes. A o mafaufau muamua, e faapea e mafai ona mafua ai le lē gonococcal urethritis i tagata, ae o le lona lua ua mafua ai le faagasologa o le faiga inflammatory genitourinary i tamaitai ma suiga faaletonu i le faatoa fanau mai. Ae ui i lea, o nei fa'amaumauga mo le tele o tausaga o su'esu'ega ma fa'ata'ita'iga e le'i fa'amaonia, o lea e faaauau pea ona su'esu'e e saienitisi Ureaplasma spp, maualuga, urealyticum (t960).

Auala o siama


Talu ai o le ureaplasmosis e faatatau i fa'ama'i pipisi o le genitourinary system, o le masani masani o le fa'asalaga o le ma'i e le puipuia. I le avea ai o se tulafono, afai o se paaga soifua maloloina e iai se faiga lelei, o le tulaga o le fa'ama'i ma le atina'eina o le ma'i e itiiti lava, ae o lo'o i ai pea. Ae mo tagata e fa'avaivaia le puipuia, e tele taimi e tupu ai le lamatiaga.

Le auala lona lua e fa'afeiloa'i ai Ureaplasma spp. (Parvum, urealyticum) o le ala lea e taua o le ala sa'o mai le tina i le pepe fou. E tatau ona totogi le tausiga i le mea moni e faapea o lenei ituaiga o siama e tele ni mamanu o siama.

1. I le amataga o le maitaga - e ala i le taga o le amniotic i lalo ifo o le i ai o se fa'ama'i intrauterine. I ia tulaga, o le ureaplasmas e nofo i totonu o mama o le pepe, ona amata ai lea ona matua fa'ateleina ma fa'aaogaina o latou a'afiaga i le fetus.

2. I le taimi o le maitaga, o le fa'ama'i pipisi e mafai ona ulu atu ile fetus i le auala o le hematogenous: e le gata i le placenta ma e ala mai i le maea u'amea. O le afaina o le pepe e mafua ai le chorioamnionitis, le faasalalauina o le microflora pathogen i isi totoga ma le pneumonia.

3. E mafai foi ona tulai mai le afaina pe a pasi e le pepe le gafa fanau mai o le tina. I ia tulaga, o microorganisms e nofoia i luga o le pa'u o le pepe faatoa fanau mai, faapea foi ma luga o foliga o mucous membranes ma i totonu o le manava o le tino.

4. O le mulimuli ae o se tasi o auala e le masani e faaliliu DNA spp Ureaplasma., Ua faatinoina transplants okeni. E ui lava i tapulaa maualuga ma su'esu'ega, ae o le mea e leaga ai, o ia mataupu ua mae'a.

Fa'ailoga

Iloiloina le i ai o le ureaplasmas i le tino o le tagata i aso nei, e fa'aaoga ai le 5 fa'ata'ita'iga fa'aogaina. Muamua ma masani ona fa'aaogaina o le aganuu. I le olaga i aso faisoo, sa masani ona fa'aaogaina e ia se fati. E aveeseina mai le vevela po'o le urethra. O lenei metotia o le siakiina e faigofie ma tau tamaoaiga pe a mafai, ae e le o se mea sili ona aoga. I le uma, o le i ai o le ureaplasma i totonu o le pusa o mea'ai e le maua ai se ata fa'amaonia patino o le atina'e ma le fa'aleagaina o nei ma'i ile tino atoa. Ae afai o le taunuuga o sea su'esu'ega e lelei, ona tatau lea ona fa'aauau pea le su'esu'ega i auala sili ona su'esu'eina. Mo lenei mea, e fautuaina e foma'i le fa'afeso'ota'i le fale suesue ma pasia le su'ega i luga o le fa'aalia o le tuusao tuusao pe leai foi. Afai e talitonu le foma'i e mana'omia se metotia fa'amaonia fa'amaonia, e sili ona lelei le faia o se ELISA po'o le PCR. O le taunuuga o sea su'esu'ega e le gata ina fa'amaonia ai le i ai o le Ureaplasma spp (lelei) DNA i le tino, ae maua ai foi fa'amatalaga i le tele o fa'ama'i pipisi. Ma e tusa ai ma lea, o le a mafai e le foma'i ona filifili lelei togafitiga.

O le tele matautia ureaplasma i le taimi o maitaga?

Talu ai ona o lenei ituaiga o meaola ninii e le o suesueina lelei, e tele feteenaiga feteenai o tagata tomai faapitoa i le auala e aafia ai le ala o le maitaga i le ureaplasmas. Ae ui i lea, mai lenei talanoaga umi o saienitisi o le lalolagi, e mafai ona maua ni manatu talitutusa e uiga i le aafiaga o lenei ituaiga o siama i le tino o se tina ma se tama i le lumanai.

O le uluai faamauina i le mea moni e taʻu mai ai Ureaplasma urealyticum ua faasino tonu i suiga pathological o le tubes fallopian ma faateleina ai tele le tulaga lamatia o le maitaga ectopic.

E tusa ai ma le fa'atinoga, o le ureaplasma spencis o le mafuaaga lea o le chorioamnionitis, ma o le mea lea, o le fanau mai vave i taimi mulimuli ma le faamutaina o le ma'itaga i le ulua'i masina. Tulaga o le lauiloa endometritis partum-meli e tusa lava pe o le fuaiupu cesarean. Ae e taua le maitauina o ia fa'afitauli e mafai ona tupu na'o le fa'ama'i fa'ama'i ma le ureaplasmas, ae le o le fa'asalaga vavalalata o siama.

O nisi fomai mafua i le afioaga o nei faatupu faamai mai fafo faatasi ai ma se pepe maualalo mamafa fanau mai. I le tele o tulaga, o le mamafa o pepe faatoa fanau mai e le sili atu i le 2.5 kilokalama, ma le tuuaiga mo Ureaplasma spp. O lenei mea o se fa'amaoniga mautinoa ma mautinoa, e le mafai ona fai mai, talu ai o lo'o faaauau pea le su'esu'ega.

Atinaeina o siama i le tino

I le avea ai o se tulafono, fa'ama'i ma toe gaosia o le ureaplasmas i le tino e tupu atoatoa, ae na o le pau lava lenei e aafia ai tagata soifua maloloina. O le mafuaaga lena e manatu ai le toatele o tagata, o le mauaina o le taunuuga o le "Ureaplasma spp.", O se ituaiga o mea sese po o se taufaaleaga leaga. Ae ui i lea, o le mea moni e sili atu ona ogaoga, ma afai e fautuaina e le foma'i togafitiga, vave amata togafitiga seia o'o ina amata ona afaina ai le ola maloloina o meaola ninii.

E le masalomia, o se tagata ei ai le fa'amausali mausali e mafai ona umi se taimi e le iloa ai o latou ma'i. Ae ui i lea, o sina faaletonu i totonu o le tino puipuia, o uluai fa'aaliga o le ureaplasma ma le le mautonu o le gaosiga o le tino o le a le umi ona o'o mai.

Fa'aaliga o le ureaplasmosis i alii

I tagata, o le ulua'i fa'aaliga o le gaioiolosi o le urutritis, o se fa'ata'ita'iga, o le urethritis, lea e fa'aalia ai le fa'aogaina o le inflammatory i le urethra. I le taimi muamua, e maua ai se fa'aletonu itiiti pe a o'o i le fa'amalosi, lea e mafai ona liua i ni nai aso ona o le mu ma tiga. Ona i ai lea o le fa'amalolo mai le vai mai le urethra e fa'atasi ma fa'amaoniga e iloagofie ai le prostatitis, e fa'aalia ai le alualu i luma o le ma'i. Afai i se tulaga faapena e le o se mea faanatinati le amata togafitiga, o le a matuai faigata lava ona toe fa'afoisia le tulaga o le gaioiga. I le leai o se togafiti talafeagai, o lo'o feagai le tamaititi ma ma'i ma le leai o se fanau.

E faapefea ona avea le ureaplasma i tamaitai

Ae o tamaitai, o le atina'eina o le ureaplasma io latou tino e talitutusa. I le taimi muamua, o tiga e aliali mai i le urethra, ona o'o mai ai lea o le fa'afefe mucous ma le manogi manogi o le ammonia. I le taimi o feusuaiga, e mafai e se fafine ona iloa e le gata o le le to'a, ae o le tiga foi, lea e mafua mai i le faateleina o le lagona o le mucosa mumū i aafiaga faainisinia. O sina tiga mulimuli ane i le pito i lalo e faailoa ai le salalau o siama i totonu o le fatu, lea e mafai ona o'o atu ai i le adnexitis ma le endometritis.

Togafitiga o le ureaplasma

A amata le togafitiga, aua le galo le mea o le Ureaplasma spp. E taua tele, o le a ta'uina atu e le foma'i ma'i. O le a ia fa'amatalaina foi o le ureaplasma o se fa'ama'i o paaga uma. O le mea lea, o le a mana'omia e tagata uma se fa'amatalaga auiliili mo le taina o microorganisms ma fa'amaonia ai fa'ama'i pipisi. A mae'a lena, o le a faatonuina e le foma'i se togafitiga fa'apitoa. I le taimi atoa o le su'eina o vaila'au, e tatau ona lafoai fa'amalosi fa'atalanoaga tau feusua'iga, e tusa lava pe fa'aaogaina le fa'asaina o va'a.

I le avea ai o se tulafono, pe a fa'amatalaina le ureaplasmosis o togafitiga fa'ama'i, ae o lo'o i ai se pu'e. O le mea o nei microorganisms e matua faigofie lava ona fa'afetaui i nei vaila'au, o lea o le aoga o togafitiga e fa'aititia i nisi taimi e leai se mea tusa lava pe a mae'a ni vaila'au. Ina ia aloese mai lenei ituaiga faafitauli, e aoga le tuuina atu o se auiliiliga o le lagona o le ureaplasma i vailaau. Ma e na'o le mae'a lava, e mafai ona fa'ata'ita'iina ia gasegase o fualaau faasaina o le tetracycline "Doxycycline", "Tetracycline", macrolides "Vilprafen", "Azithromycin" po o fluoroquinolones "Pefloxacin", "Ofloxacin".

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.