Aoga:, Gagana
Vaega o le tautala: faailoilo masani o upu taua ma ausilali.
O upu taitasi i le gagana Rusia e faatatau i soo se vaega o le tautala. O i latou uma o lo'o fa'apotopotoina e tusa ai ma uiga patino o le natura ma uiga tutusa o le kalama. I le uiga o le kalama, o lona uiga o se uiga lautele o se upu, lea e na o se uiga e le tuusao lona faauigaga. Mo se fa'ata'ita'iga, o fa'amatalaga uma lava e tali tutusa ma le uiga o le faitioga, ma o numera o lo'o fa'aalia le numera po'o le poloaiga i le faitau.
O le mea taua, e ese mai le aloaia, ei ai, e faaopoopo atu i le uiga lautele, o lona lava lexical.
I se faaupuga faigofie, o le uiga o se iunite faapipii e masani ona malamalama i fafo atu o le faasalaga. E tusa lava pe tatou te talanoa e uiga i le mafutaga ma se tasi o vaega ole tino, e iai se ata i luga o le mafaufau o le tagata faitau e faitau pe faalogo i le upu taua.
O vaega tutoatasi o le tautala e taua e pei o igoa ma igoa, faapea foi ma le au ma, ioe, numera. O loo latou adjoined veape (participles, gerunds) ma adverbs, ma ua faaopoopo nisi saienitisi i lenei numera tulaga vaega.
O upu tautua e faalagolago i le va o le tino, o la latou galuega o le fa'aalia o le sootaga i le va o upu i fuaiupu ma fuaitau. O nei mea e aofia ai feso'ota'iga, vaega ma mea na faia.
Manatunatu i la latou masani masani.
O vaega filifilia o le lauga ma le faamanatuga, mo se faataitaiga, e aofia ai, o lona uiga, e noatia i latou i se mataupu o le suia o upu. E le gata i lea mo i latou o vasega o itupa ma numera:
O le to'atele o tagata (n.2 slopes i Rn, pl.) Fiafia e ave se tafaoga i le muamua (numera o palakalafa, i Pn, mr, singular) masina o le taumafanafana.
O veape uma e faasino i se tasi o fa'asalaga. O faailoga faifaipea o upu o lo'o fa'aalia ai le gaioiga o le foliga mai ma le fe'avea'i. O le le fiafia, taimi, itupa, foliga ma numera o veape e le o taimi uma, ae na o nisi lava ituaiga. Mo se faataitaiga, e le mafai ona fuafuaina se tagata i le taimi ua tuanai atuatuvale, ma o le vaega o le taimi lava e le gata i le lagona faailoga lea :
Began (veape sov.v., rev., Nepereh., 1 c., I le uiga faaalia, prod.drev., Un.ch., zh.r.) Faititili.
E le fesuiaiga le vaega fa'asalalau ma le fa'amaonia. ua faataunuuina atoatoa soāveape ma, afai e maua mai i uiga o se soānauna, le tulaga o le faatusatusaga. I gerunds loo i ai pea nisi o faailoga o le veape: vaai, transitivity ma reflexivity:
Tutu (de.pres, unm., Nesov.v., Nepereh., Nevozvr.) I tafatafa o le faamalama, ou te faaeteete (tala, le fesuisuiai, auala e fai ai) vaai tagata pasi-e.
I le tulaga o le su'esu'eina o mea'ai o vaega o le tautua, latou te fa'aalia ai lo latou le mafai ona suia, fa'apea fo'i ma le fa'atagaina e uiga (vaega, conjunctions) ma le amataga (prepositions):
O le laau e le tupu (o se mea itiiti, otrits.,) I totonu (o mea e fai, le aoga) togalaau aina, ae (faatasiga, so., Against.,) Isi.
Similar articles
Trending Now